Igor Legaz s pomorskog dobra uklonio prepreke koje su ilegalno postavili i prisvojili okolni hotelijeri. Dan poslije kaže: "SLIJEDITE OVAJ PRIMJER I NE BOJTE SE!"

 Ekipa portala Morski HR stigla je u Dubrovnik kako bi i osobno snimili prvu oslobođenu parcelu okupiranog hrvatskog teritorija nakon Domovinskog rata. U ekskluzivnom intervjuu s idejnim začetnikom osloboditeljskih radnih akcija, profesorom Igorom Legazom, željeli smo doznati što ga je ponukalo na ovaj čin, kako je to uspio pravno i praktično izvesti i može li se to primijeniti i na ostatak okupiranog teritorija Republike Hrvatske u dijelu općeg, pomorskog dobra.

Igor Legaz je sa skupinom spontano okupljenih Dubrovčana uklonio prepreke koje su ilegalno postavili i prisvojili okolni hotelijeri, a dan poslije, put prema pomorskom dobru je oslobođen i sada svi mogu prolaziti česticom koja je uknjižena na Republiku Hrvatsku.

Evo, oslobodili ste javni prostor, te postavili klupicu, kako bi građani mogli uživati u pogledu. Možete li im objasniti koja su njihova prava, s obzirom da vas jučer čak ni policija nije spriječila u ovome što ste napravili, jer koliko sam razumio, nisu pronašli elemente kaznenog djela?

- Radna akcija je baš bila spektakularna i ne bi više o njoj, jer se o tome jučer dovoljno pričalo. Ono što mogu za ubuduće kazati, ovaj prolaz nije dovršen i on ima svoje slabe točke. Mi smo pokrenuli aktivnosti da gradska uprava sada popravi ovaj put, kako bi ga ipak mogli koristiti svi, jer zasad je to i dalje put s određenim preprekama. Dakle, pristup je omogućen, ali ipak još nije za sve.

Ovakvih primjera ima diljem Jadrana. No razlog zašto smo mi danas u Dubrovniku post-festum je da istražimo što građani mogu napraviti? Građani su s pravom ljuti na ono što posvuda vide, ali ne znaju kako reagirati. Evo, vi ste možda jedan pionirski primjer kako se to ipak može raditi. Što im možete poručiti?

- Ne bih rekao da sam pionirski, jer sam se ovakvim radovima počeo baviti prije 15 godina, dakle još 2008. godine. Ali, iz nekog razloga baš je sada sve izbilo u opću žižu, da je cijeli Balkan jučer bio online - odgovara Legaz.

Dobro, to je i zato jer je novi Zakon o pomorskom dobru stupio na snagu 29. srpnja koji je dosta jasniji i precizniji od prethodnog.

foto Morski HR

- Istina, no sve ovo sam ja radio i ranije, pa isto nije bilo kaznenog djela. Tako da moji radovi na obali nisu puno skopčani s donošenjem novog Zakona, ali ako se želi uklopiti u novi Zakon, neka se uklopi - kaže Legaz i pojašnjava.

- Građanin je ovlašten sebi i drugima otvoriti, razblokirati prolaz, na način da demontira prepreku. Ja to ne zovem zid, ni ogradom, već prepreka, bez obzira od kojeg je materijala - je li metalna, drvena, kamena ili betonska. Može se snaći, bilo da to odradi sam, ili uz pomoć pomoćnika i neke radne akcije ili da plati neke radnike koji će to uraditi, bez straha da će biti kazneno gonjen!  Ali ima i drugih načina, recimo netko kome se ne sviđa da tu bude prolaz, može također platiti zaštitare, kao što su ovi milijarderi to učinili, ali im nije pomoglo.

Oni su vas, kako ste i sami rekli, tužili. Ne samo za ovo jučer, već i više puta do sad. I što je bilo s tim, jesu li oni ijednu tužbu dobili?

- Ni jednu jedinu tužbu oni nisu dobili, a protiv mene su pokrenuli krcato različitih postupaka! Ni jednu nisu dobili iz prostog razloga, što oni nisu vlasnici. Ono na što su se pozivali je da su platili novac u sklopu pretvorbe i privatizacije. Tada su oni zaista platili za nekretnine, koje se osim hotelskih zgrada, a bilo ih je pet, odnosili na obalu i obalne putove. Oni su bili i uknjiženi. Mada vlasničkog prava na to doista nisu imali - kazuje nam Legaz.

Između ostalih, rekli ste da je na otvaranju ovog zdanja iza nas, bila tada sama elita u gradu Dubrovniku. Tada gradonačelnica Dubrovnika, a kasnije i eurozastupnica, Dubravka Šuica, te tadašnja županica. Bili su i odazvali se pozivu na otvaranje objekta koji je poslovao djelomično ilegalno, odnosno zaposjeli su prostor koji nije njihov?

- Da, to je bila sredina ljeta 2007. Ćiro Zovko je po završetku radova uređenja Ville Elite, podigao stometarsku ogradu oko uvale, tako da je apsolutno bio onemogućen pristup kupalištu, osim pentrajući se preko stijena. Dakle, nikakav drugi način nije bio moguć. To je bio glavni povod mom djeovanju da radim. I od tada, radeći na obali, ja sam napravio oko 50 raznovrsnih putova, a jedan od njih je ispod nas. Bilo da sam radio sam, bilo da sam platio radnicima da to odrade. To je bio mukotrpan posao i to radim već 15 godina! I ovo ne vidim kao uklanjanje zida, već kao početak gradnje skala - opisuje Legaz.

Odnosno šetnice uz samo pomorsko dobro, koje jedinice lokalne samouprave planiraju diljem obale i na taj način rješavaju uzurpiranje pomorskog dobra. Jedan od pionira bio je Stipe Petrina iz Primoštena koji je to riješio na taj način. Međutim vlasnici ove vile i hotelskog resorta vas su optužili za kulturocid, a tu su opisali sudjelovanje policije, novinara, čak i građana, ali oni su, kažu, zaštitnici kuturne baštine. Što je ta kulturna baština na koju se pozivaju? Što je tu kulturocid?

- Ja sam jučer imao toliko posla i znam da je bilo toliko članaka, da nisam mogao sve pročitati. Ali jedna prijateljica mi je poslala jedan link, pa sam odgovorio da ne mogu pročitati ovaj sastav jer nemam vremena. Tek sam u nadnaslovu pročitao "kulturocid". Znam o čemu je riječ. Villa Elite je zaštićena kao kulturno dobro. To je zgrada iza nas. Ona je zaštićena, a ne prepreka ispred nje - zaključuje Legaz.

Prepreka je sagrađena naknadno i ona je sad uklonjena. Hoće li se ovako nastavili diljem obale i hoće li država napokon shvatiti da ima Zakon kojeg samo treba provoditi, ostaje nam za vidjeti, a dotad su tu građani. Sljedeće godine su izbori, pa... znate što vam je činiti!

VIDEO pogledajte ovdje