Život

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Inflacija u ožujku ubrzala na 7,3 posto, NAJVEĆA OD LJETA 2008.

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa


 
2 min
HINA
Hina

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku porasle za 7,3 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.

To je najviša inflacija od ljetnih mjeseci 2008. godine. 

U odnosu na veljaču potrošačke cijene su u prosjeku više za 2,1 posto.

U prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. godine cijene su u prosjeku više za 6,4 posto.

Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3 posto na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa (+2,8 postotna boda).

Očekivano, cijene prijevoza, prije svega zbog vijena goriva, porasle su za 14,4 posto, uz doprinos rastu od 2,12 postotnih bodova, te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (+0,64 postotnih bodova) uz godišnji rast od 3,8 posto.

U odnosu na veljaču najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 12,2 posto, prijevoza 5,3 posto te u restoranima i hotelima, 1,8 posto.

"Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci su sada sve snažniji. Iako je Vlada poduzela određene mjere, uslijed rasta cijena energenata, za ublažavanje udara na potrošače, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan", kažu analitičari Raiffeisen banke.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.