Život

Istraživanja:

Katolici u Hrvatskoj odstupaju od "propisanih" rodnih stereotipa

Religiozni katolici oni su koji za sebe navode da pohađaju vjerske obrede jednom mjesečno ili češće


 
3 min
HINA

Religiozni katolici oni su koji za sebe navode da pohađaju vjerske obrede jednom mjesečno ili češće

Religiozni katolici u Hrvatskoj naginju odstupanjima od rodnih stereotipa koji se promiču u nekim službenim izjavama Crkve i to, suprotno od izjava, ne vodi do razaranja i negiranja ljudske prirode.

Rezultati su to istraživanja provedenih 2017./2018. godine u okviru projekta "Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive – GENMOD", u kojem je metodom licem-u-lice sudjelovalo 1210 osoba.

Istraživanje je provela doktorica katoličke teologije i znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Jadranka Rebeka Anić i dio njih objavila u članku u novom broju časopisa Nova prisutnost.

Religiozni katolici oni su koji za sebe navode da pohađaju vjerske obrede jednom mjesečno ili češće.

Dekonstrukcija teološke antropologije polazi od tvrdnje da je ljudski odnos prema rodnim pitanjima oblikovan kulturnim i društvenim odnosima ljudi, a nije esencijalistički, odnosno nije ga Bog takvim "propisao".

Brojnim crkvenim dokumentima, izjavama papa, biskupskih konferencija i pojedinih biskupa, dekonstrukcija rodnih stereotipa tumači se kao destrukcija kršćanske antropologije, kaže autorica navodeći to kao okvir istraživanja.

Za razliku od toga, dodaje autorica, postoje dokumenti i izjave u kojima se crkveno učiteljstvo ograđuje od biološkog determinizma te dopušta dekonstrukciju rodnih stereotipa, ali bez dovođenja u pitanje muško-ženske prirode na kojoj se temelje.

Istraživanje polazi od stereotipa da su muške osobine aktivnost, ambicioznost, razumnost, samostalnost i odlučnost, a ženske nježnost, osjećajnost, nesigurnost i strpljenje.

Odstupanje izraženije kod žena

Sudionici istraživanja većinu osobina smatraju podjednako muškima i ženskima, a neke stereotipno muške osobine poput razumnosti i, donekle, samostalnosti, pripisuju ženama.

Odstupanje od rodnih stereotipa izraženije je kod žena. One su stereotipno muške osobine ambicioznost, samostalnost, odlučnost i razumnost sklonije pripisati vlastitom spolu.

No, jednako su tako sklonije pripisati sebi stereotipno ženske osobine kao što su osjećajnost i strpljenje, kaže istraživanje.

Muškarci međutim ne pripisuju vlastitom spolu osobine koje se stereotipno pripisuju ženama.

Ni žene ni muškarci ne pokazuju tendenciju da nježnost, osjećajnost, strpljenje i nesigurnost pripišu muškarcima.

Autorica zaključuje da se konstrukcija i dekonstrukcija katoličke antropologije trajno događa i da ne vodi razaranju i negiranju ljudske prirode već shvaćanju procesa koji su utjecali na definiranje muško-ženske prirode.

Upućuje na to da se suvremena katoličko-teološka antropologija o komplementarnosti spolova još temelji na onoj koju je dao Aristotel, pa je time filozofski, a ne teološki utemeljena.

Identitet žene određen je prirodno-filozofskim tumačenjem zadanosti, a ne na temelju biblijskog pojma slike Božje. Ni u Starom ni u Novom zavjetu ne postoji definicija prirode žene ili muškarca, ističe u analizi teologinja Anić.

Oslobađanje od nadiđenih aristotelovskih postavki na kojima se temelje definicije muške i ženske prirode u katoličkoj antropologiji otvara mogućnost za razvoj te antropologije izvan granica biološkog determinizma, ocjenjuje splitska teologinja i redovnica Jadranka Rebeka Anić.


Nastavite čitati

Prosječna neto plaća za veljaču 1.248 eura, a medijalna 1.044 eura

Budući da je medijalna neto plaća za veljaču manja od prosječne neto plaće (za 204 eura), to znači da je više građana imalo ispodprosječnu plaću, od onih koji su imali plaću veću od prosječne. To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za veljaču do 1.173 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne

Još nema ni jedne kandidacijske liste, podnose se do utorka u ponoć

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.  Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.