KREMIRANJE ILI KLASIČAN UKOP? U Zagrebu je omjer pola - pola, u Italiji 80 posto, a u Ljubljani čak 90 posto radi 'mlin za kosti'

Od svih ukopa u jednoj godini u Zagrebu, polovica njih obavi se u Krematoriju, a druga polovica na gradskim grobljima, no taj bi omjer ubrzo trebao prevagnuti na stranu kremacije, istaknuto je danas tijekom organiziranog polaska prostorijama Krematorija za medije i građane.

Svaki ukop ima svoju cijenu, no najskuplja su grobna mjesta.

Uz to, sve je teže pronaći ljude koji će raditi posao grobara, stoga je sve više građana zainteresirano za opciju kremiranja pokojnih osoba.

Uoči blagdana Svih svetih, Gradska groblja ponudila su zainteresiranoj javnosti obilazak Krematorija i njegovih radnih prostorija tijekom kojeg je moguće pobliže se upoznati s čitavim procesom.

''U Zagrebu smo došli na omjer 50-50 između kremacije i klasičnog ukopa. To znači da mi, s ukupno 30 ljudi odradimo jednaku količinu kremacija i ukopa kao i ostale službe Gradskih groblja na 28 lokacija i sa 120 ljudi'', rekao je voditelj Krematorija Matija Sakoman.

U susjednim zemljama taj je omjer još veći na strani kremacije, dodao je voditelj podružnice Gradska groblja Igor Rađenović.

U 37 godina 150 tisuća kremacija

''U Italiji je to 80 posto, a u Ljubljani čak 90 posto ukopa radi krematorij. Sigurno će i kod nas ta brojka preći 50 posto, a na ukop nam dolaze i pokojnici iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih država'', kazao je    

Od 1985. godine, kada je Krematorij počeo s radom, do danas je u njemu obavljeno više od 150 tisuća ukopa. Cijena kremacije iznosi oko 1.200 kuna, no tom je iznosu potrebno dodati cijenu lijesa, urne i kontrolnog pregleda pokojnika koji se vrši prije početka cijelog procesa. 

Međutim, ukupna cijena i dalje je niža od cijene klasičnog ukopa, naglasili su vodiči iz Gradskih groblja.

Usprkos naglom rastu cijena energenata na svjetskom tržištu koji je doveo do poskupljenja režija, hrane i brojnih usluga, voditelj podružnice Rađenović vjeruje da će cijena kremacije ostati ista.

''Sam proces košta, energenti su također značajan dio naših troškova, no Grad i Gradska groblja će pokušati učiniti sve, samo da cijene ne rastu'', obećao je.

Unutar kompleksa Krematorija nalazi se privremena grobnica sa stalažama na kojoj se urne čuvaju do godinu dana te tzv. ''poljana bez obilježja''.

''Svaki je sprovod netko ugovorio, mi imamo kontakte sa svim obiteljima. Međutim, neke nisu u mogućnosti odmah preuzeti urnu zbog raznih razloga. Ili su ostali bez novca ili čekaju ukop na nekoj drugoj lokaciji'', poručio je Sakoman.

Zagrebački Krematorij nudi uslugu ukopa na svim grobljima u gradu, dodaje Rađenović.

Tržišna utakmica i za - smrt

''Postoje tri krematorija u Sloveniji, a odnedavno je otvoren i u Osijeku, tako da što se ukopa tiče, polako se razvija jedna tržišna utakmica, nazovimo je tako'', napomenuo je.

Što se tiče tzv. ''poljane bez obilježja'', na njoj je moguće posipanje pepela, ukoliko je to bila želja pokojnika.

Pepeo je produkt procesa kremacije koji se odvija u kremacijskim pećima. Krematorij raspolaže s tri takve peći.

''U jednoj peći može se izvršiti najviše pet procesa po smjeni. Radi se u tri smjene, dakle, teoretski gledano, 45 procesa je naviše koliko Krematorij može odraditi u jednom danu, kazao je voditelj Sakoman. Krematorij radi svakog dana, osim nedjelje.

"Nažalost, u vrijeme covida-19, radilo se i nedjeljom", dodao je.

Nakon što završi proces kremacije, otvaraju se vrata i sadržaj peći ide u metalnu posudu ispod njih.

Posuda se potom stavlja u tzv. ''mlin za kosti'' u kojem se metodom trešnje izdvaja pepeo pokojnika. Na kraju dolazi uređaj za pečatenje poklopca na kojem je prethodno ugravirano ime pokojnika.

Između prostorije s kremacijskim pećima i velike dvorane gdje se obavljaju ispraćaji, u krugu obitelji i prijatelja, nalazi se hodnik pokraj kojeg su smještene rashladne komore. U njima se čuvaju ljesovi pokojnika, između tri i četiri dana, prije odlaska do kremacijske peći, ispred kojih su pokretne trake.

- Nakon komora, nalazi se soba iz koje se pušta glazba na ispraćajima. Uglavnom se traži crkvena glazba, kazao je radnik za pultom.