MARLERA JE KRAJ SVIJETA: Jug Istre gdje je kamenu obalu klesala lava, a hladili je morski valovi. Tamo živi najveća europska zmija, fosilizirane okamine pričaju priču staru milijune godina

Otići do Marlere je doživljaj, svaki posjet je drugačiji. Svaki dolazak nosi nešto novo, svoje. Mijenjaju ga godišnja doba kao da se igraju, Sunce, vjetrovi i neki osjećaj smirenosti koji samo ovdje vlada. Marlera je svoje mjesto pod Suncem našla južno od Ližnjana. Nije problem doći do nje, sve je potpuno jasno. Ostavite prijevoz u uvali Kuje i krenite prema Marleri, poluotoku koji će vam dati osjećaj dolaska na kraj svijeta.

Većina ljudi koja posjećuje Marleru dolazi ovdje baš zbog savršenog mira. Obilazak kreće grubim bijelim putem koji se ubrzo razdvaja prema istoku i zapadu. Mi smo krenuli putem istoka, prema Kvarneru. Miješaju se boje grmovitog zelenila, i pokojeg stabla smreke s bojom mora i neba. Put do mora ne traje dugo, desetak minuta. Ono što odmah oduševi je gruba kamena obala koju su u suradnji isklesale lava koja je tu izbijala i morski valovi koji su ju hladili. Pažljivom oku neće izmaći mnoštvo fosiliziranih okamina organizama koji su tu živjeli milijunima godina unatrag.

Znaju se tu uz obalu u toplijim dijelovima godine vidjeti pozamašni primjerci zmije kravosasa u udubljenjima koja su iskopale ptice pčelarice.

Divlji zečevi i divlje svinje su stalni stanovnici poluotoka, kao i fazani te nebeski predatori škanjci i vjetruše. U jednom od prijašnjih posjeta u daljini smo ugledali dva čaglja, koja su odmah nestala u gustišu kada su nas vidjeli. 

Uspjeli smo fotografirati pticu koja je jako rijetka u Hrvatskoj, riđokrila pješčarka, viđena je svega par puta u zadnjih par godina, a prvi puta baš na Marleri, a godinu dana kasnije na Grobniku. Prije toga nije bila viđena preko petnaest godina.

Povratak u središnji dio poluotoka otvara vidik prema velikim nasadima kupusa, kelja, brokule i drugog povrća, a u daljnjem smjeru prema jugu nalazi se veliki vinograd, Prekrasna slika, kao da ga je umjetnik tu smjestio i pustio da uz pomoć mora, sunca i vjetrova stvara kvalitetno istarsko vino.

Ako pričekate zalazak Sunca na Marleri, teško da će vas ostaviti ravnodušnim, skoro pa svaki bude nadrealno romantičan.

Dolazimo do samo juga, kao što smo kazali, nema dalje, to je to, kraj svijeta. Samo svjetionik Marlera koji Ližnjanci zovu Lanterna još uvijek brine o sigurnosti pomorskog prometa. Izgrađen je na istočnom dijelu juga Marlere, na punti Grkova između 1865. i 1880. godine na udaljenosti 25 metara od mora. Naziv punte povezan je s naseljavanjem Grka sa Cipra u 16. stoljeću.

Svjetionik je od same izgradnje pa do 1970. godine uvijek bio naseljen, a sada u svojoj starosti služi kao apartman za turiste.