U organizaciji CKPIS-a (Centra za kulturološka i povijesna istraživaja) – u srijedu, 12. studenog 2025., u 16.00 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu uj Puli (Negrijeva 6, prvi kat, lijevo krilo) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Tišina odbijanja: (ne)zaborav dezertera iz jugoslavenskih ratova održat će dr. sc. Milica Popović s Austrijske akademije znanosti u Beču.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) doživjela je raspad i prateće ratove tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, koji su doveli do gubitka preko 140.000 života i nezamislivih posljedica za postjugoslavenska društva. Političke elite, u potrebi za legitimizacijom ratnih sukoba, okrenule su se različitim oblicima nacionalističkih mobilizacija i nametnutim etnocentričnim narativima. Ipak, mediji i nevladine udruge izvještavali su o tisućama slučajeva dezerterstva i izbjegavanja odaziva na vojne pozive. Ratni režimi odgovarali su suđenjima, prijetnjama, torturom i prinudnim mobilizacijama.
Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav. Predstavljanjem okvira projekta The Silence of Saying No: (Un)Remembering Deserters from the Yugoslav Wars i ranih rezultata terenskog istraživanja predavanje namjerava otvoriti pitanje kako, u interakciji javnih i privatnih narativa sjećanja, različiti mnemonički akteri stvaraju priču dezertera iz jugoslavenskih ratova u današnjem postjugoslavenskom prostoru.
Dr. sc. Milica Popović je viša poslijedoktorandica i voditeljica projekta na Institutu za kulturne studije Austrijske akademije znanosti u Beču. Doktorirala je komparativnu političku sociologiju na Sciences Po u Parizu i balkanske studije na Sveučilištu u Ljubljani. Prethodno je radila kao poslijedoktorandica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču (CEU), kao predavačica na Sciences Po u Parizu te je bila je gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Beču, Sveučilištu u Warwicku, Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani, Open Society Archives u Budimpešti i na Sveučilištu u Konstanzu.
