Teme:
Život

NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U PULI

Milica Popović o dezerterima iz jugoslavenskih ratova

Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav

 
2 min
Istra24

Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav

U organizaciji CKPIS-a (Centra za kulturološka i povijesna istraživaja) – u srijedu, 12. studenog 2025., u 16.00 sati u dv. 221 na Filozofskom fakultetu uj Puli (Negrijeva 6, prvi kat, lijevo krilo) – gostujuće javno predavanje pod naslovom Tišina odbijanja: (ne)zaborav dezertera iz jugoslavenskih ratova održat će dr. sc. Milica Popović s Austrijske akademije znanosti u Beču.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) doživjela je raspad i prateće ratove tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, koji su doveli do gubitka preko 140.000 života i nezamislivih posljedica za postjugoslavenska društva. Političke elite, u potrebi za legitimizacijom ratnih sukoba, okrenule su se različitim oblicima nacionalističkih mobilizacija i nametnutim etnocentričnim narativima. Ipak, mediji i nevladine udruge izvještavali su o tisućama slučajeva dezerterstva i izbjegavanja odaziva na vojne pozive. Ratni režimi odgovarali su suđenjima, prijetnjama, torturom i prinudnim mobilizacijama.

Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav. Predstavljanjem okvira projekta The Silence of Saying No: (Un)Remembering Deserters from the Yugoslav Wars i ranih rezultata terenskog istraživanja predavanje namjerava otvoriti pitanje kako, u interakciji javnih i privatnih narativa sjećanja, različiti mnemonički akteri stvaraju priču dezertera iz jugoslavenskih ratova u današnjem postjugoslavenskom prostoru.

Dr. sc. Milica Popović je viša poslijedoktorandica i voditeljica projekta na Institutu za kulturne studije Austrijske akademije znanosti u Beču. Doktorirala je komparativnu političku sociologiju na Sciences Po u Parizu i balkanske studije na Sveučilištu u Ljubljani. Prethodno je radila kao poslijedoktorandica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču (CEU), kao predavačica na Sciences Po u Parizu te je bila je gostujuća istraživačica na Sveučilištu u Beču, Sveučilištu u Warwicku, Institutu za suvremenu povijest u Ljubljani, Open Society Archives u Budimpešti i na Sveučilištu u Konstanzu.

Filozofski fakultet Pula dezerteri iz jugoslavenskih ratova Milica Popović
Pula

Nastavite čitati

Pula
 

SJEĆANJA SILVANE SORBOLA ROŽANKOVIĆ "Slavili smo '71. ulazak Istre u drugu ligu, pobjedom na penale. Usred fešte ulaze poraženi igrači Radnika iz Gorice, zagrle nas i počnu pjevati!"

Imala je svega godinu dana kada se s pulske Verude preselila na stadion, gdje je njenom ocu ponuđen posao domara. Teške je stvari prošla u životu, ali rušenje tribine pod kojom je odrasla jedva je izdržala. "Sreća pa mama Eufemija to nije vidjela", kaže danas. I pored sve želje da se uda za nogometaša, to se nije dogodilo. "Previše su se plašili tate", prisjeća se kroz smijeh

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.