Najezda grinja u Istri još uvijek traje. Kod ljudi koji su skloni alergijama one mogu izazvati burne kožne alergijske reakcije. U Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije prvi pozivi zbog reakcije na grinje počeli su pristizati početkom kolovoza s fažanskog priobalja.
„Tada smo prvi put izišli na teren i utvrdili da se najvjerojatnije radi o ovoj grinji zato što je poznato da ona napada u ovo doba godine kada su ljeta izrazito topla i suha“, rekao je voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Nediljko Landeka.
Pozivi su krenuli s fažanskog priobalja, ali zadnjih dana Zavod bilježi veći broj poziva s područja šišanskog priobalja, Premanture, ali i Fratarskog otoka.
Nediljko Landeka
„Ljudi koji su dobili jake alergijske reakcije boravili su na vanjskim površinama gdje ima suhe trave i suhog granja jer je to stanište odrasle grinje. Odrasla grinja stvara jajašca te ličinka u jednom stupnju razvoja mora parazitirati na nekoj toplokrvnoj životinji ili čovjeku kako bi prešla u sljedeći stadij razvoja. Tada se hrani mrtvim stanicama kože.“
„Kada ju negdje „pokupimo“ ličinka grinje može još satima migrirati po tijelu dok ne nađe mjesto gdje će se ugnijezditi i započeti s hranjenjem. Netko tko je osjetljiv reagira burno na enzime koje grinja ispusti“, detaljno je objasnio dr. sc. Nediljko Landeka.
Foto: Nova TV
Grinja ne prenosi nikakvu bolest, samo izaziva nelagodu.
Osobe sklone alergijskim reakcijama nekada moraju potražiti liječničku pomoć zbog burne kožne reakcije na grinje. Ličinka grinje se može hraniti po nekoliko sati i nakon toga otpada. No, kožna reakcija može trajati i dva tjedna.
„Reakcija nastaje kada se grinja krene hraniti, a to bude u noćnim satima kada su ljudi već doma ili u šatorima. Tada imaju osjećaj da ih tamo nešto grize i često upućuju pritužbe vlasnicima apartmana ili kampa. Međutim, oni su grinju negdje „pobrali“ preko dana. To smo utvrdili radeći ankete s osobama koje su imale jake reakcije“, dodao je dr. sc. Landeka.
Arhiva
Kako se zaštititi?
Za ljude koji su skloni kožnim alergijskim reakcijama najbolji način za zaštititi se jest izbjegavati suhe travnate površine. U slučaju da osoba, ipak, dolazi u dodir s takvim površinama, treba nositi zatvorenu obuću i koristiti sredstva koja odbijaju komarce ili druge insekte.
Po povratku, preporučljivo je tuširati se toplom vodom i nešto jače se trljati ručnikom jer će to smanjiti broj grinja koje je osoba možda pokupila vani.
U prirodi gdje su grinje locirane moguće je napraviti manje zahvate poput košenja travnate površine.
„Međutim, veće intervencije i dezinsekcije nemaju smisla jer se izbacuje velika količina pesticida u okoliš i nikad ne možemo biti sigurni gdje je točno žarište“, kazao je dr. sc. Landeka.
