Nediljko Landeka: Borov prelac iritira kožu i dišne puteve, a krpelji mogu biti prijenosnici brojnih bolesti, zato je pokrenut njihov monitoring

Proljeće, osim cvijeća budi i razne štetnike, a koji od njih mogu biti opasni ispričao nam je Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Ovih je dana, navodi, njihov odjel zaprimio nekoliko poziva građana s područja Pule o povećanom broju gnijezda borovog četnjaka ili prelca.

- Njihova povećana pojavnost veže se uz tople i sušne godine. Sada je vrijeme kada gusjenice silaze sa stabla bora i ukopavaju se u zemlju, gdje će do srpnja biti u fazi kukuljice. Gusjenice treba izbjegavati, kao i diranje gnijezda, jer se na njima nalaze tzv. dlake žarnice koje su oštre, krte i sadrže otrovne spojeve koji izazivaju različite reakcije na koži i sluznici ljudi, ali i životinja, upozorava Landeka.

Veli kako gusjenice silaze sa stabla u posebnim formacijama (četama, zbog čega je i dobio takvo ime). Živi lanci povezanih jedinki mogu biti dugački i po nekoliko metara, što može izazvati interes djece ili kućnih ljubimaca, a time i direktni kontakt s otrovnim dlačicama.

Iritacija kože, dišnih puteva

- Do pojave iritacije kože, dišnih puteva i sluznice oka može doći i za vjetrovitog vremena, kakvo je trenutno, ako se krećemo u području gdje su borovi jako zaraženi ovim štetnikom, navodi Landeka.

Dodaje kako se njih može suzbijati ekološki prihvatljivim insekticidima-larvicidima, koji su strogo selektivni i ne utječu na ostalu entomofaunu, a najuspješnije je ako se provodi u rujnu ili listopadu.

Od ostalih mjera koje je moguće provoditi najzastupljeniji je postupak rezanja i spaljivanja grane koje su zaražene, uz obaveznu primjenu zaštitne opreme.

Ovaj postupak, navodi Landeka, obavljaju tvrtke registrirane za zaštitu bilja tako da djelatnici Zavoda ne obavljaju taj postupak. Konkretno, na području Pule to može obavljati komunalna tvrtka Herculanea d.o.o. na stablima koja se nalaze u njihovom planu održavanja dok bi u slučaju pojavnosti u prigradskim šumama suzbijanje štetnika trebalo biti u nadležnosti Šumarije Pula.

Pritužbe na povećani broj glodavaca

Landeka dodaje kako njihova služba svakodnevno zaprima pozive o pojavi različitih organizama u objektima stanovanja, okućnicama, vrtovima ili javnim površinama.

- Ne moraju to uvijek biti neki štetnici. U slučaju da se radi o nekoj neobičnoj pojavi ili organizmu izlazimo na teren i uzimamo uzorak kako bi odgonetnuli o čemu se radi. Tek kada smo sigurni o kojoj se vrsti radi možemo i planirati mjere njene kontrole brojnosti, navodi Landeka.

Dodaje da je često povećana brojnost nekih organizama povezana s nekim izrazito dobrim uvjetima za namnažanje pa je nekada dovoljno ukloniti takve uvjete i riješiti stvar bez primjene pesticida.

- Uglavnom su štetnici sezonskog karaktera pa ovih dana imamo pritužbe građana o pojavi štetnih glodavaca, a već sredinom travnja pratimo razvoj komaraca i obavljamo tretman legla prije nego se pojave odrasle jedinke.

Landeka upozorava da se na području Pule mjere suzbijanja štetnih glodavaca i komaraca ne naplaćuju od građana nego su ta sredstva osigurana u gradskom proračunu tako da građani nemaju nikakav dodatni trošak ako prijave problem.

Ostale mjere suzbijanja štetnika se naplaćuju, a cijena ovisi o vrsti štetnika, načinu suzbijanja, metodi aplikacije, vrsti preparata koji se koristi što se, u svakom slučaju, prethodno dogovori s korisnikom.

Monitoring invazivnih vrsta komaraca

Od 2016. godine, na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otpočeo je Nacionalni monitoring invazivnih vrsta komaraca.

- Osim što taj projekt provodimo na području Istarske županije, pružamo pomoć još nekim zavodima za javno zdravstvo kao Centar za determinaciju komaraca. Već 2009. godine je zabilježeno da se tigrasti komarac, Aedes albopictus (tada još novopridošla vrsta) uspio proširiti na cijelo područje Istre, navodi Landeka.

U listopadu 2016. godine Zavod je tijekom provedbe monitoringa utvrdio vrstu Aedes japonicus na područnu naselja Bale dok je 2017. godine utvrđen na području naselja Premantura i Kanfanar. Do danas je potvrđeno širenje ove vrste na dvadesetak lokacija u Istri; od Bala 2016., Premanture, Kanfanara, Motovuna i Karojbe 2019., pa do Grožnjan i Momjana 2020., zatim Buja, Buzeta, Hreljići, Umaga, Barbana 2021. To govori o izuzetno brzom širenju vrste te se njihova pojava očekuje i na drugim područjima županije.

Tigrasti komarac/N. Landeka

- Iz prikupljenih podataka vidljivo je da se vrsta brzo proširila uglavnom u brdovitim sjeveroistočnim dijelovima županije, no slučajevi su zabilježeni i u područjima uz obalu. Komarac Aedes japonicus pokazao se kao vrsta sve stabilnijom populacijom na području Istarske županije, s tendencijom širenja u područja nižih nadmorskih visina i toplijom klimom, navodi Landeka.

Stiže nova vrsta komarca - Aedes koreicus?

Budući da se u susjednim zemljama pojavila strana invazivna vrsta komaraca, Aedes koreicus potrebno je provoditi monitoring s ciljem njegovog ranog otkrivanja.

- Dokazivanjem prisutnosti novih vrsta moguće je kvalitetnije provoditi mjere njihova suzbijanja te njihovom potencijalu prijenosa patogena u svrhu procjene rizika, a kako bi se na vrijeme procijenio rizik mogućih epidemija te poduzele aktivnosti za pravovremeno suzbijanje vektora zaraznih bolesti, pojašnjava naš sugovornik.

Od prošle godine Zavod je, sa sličnim ciljem, pokrenuo projekt monitoringa krpelja na području Istarske županije. U provedbu projekta su se uključili i neki gradovi, tvrtke, udruge i pojedinci koje zanima ova problematika.

- Cilj nam je istražiti koje sve vrste krpelja žive na području Istre, koja su im tipična staništa, ali i koje rizike od prijenosa različitih bolesti nose. S ovim zadnjim zatopljenjem došlo je i do naglog buđenja krpelja tako da na nekim lokalitetima već uspjevamo našim klopkama prikupiti uzorke.

Zabilježena legla krpelja

Takav je slučaj i sa Šijanskom šumom, inače omiljenim izletištem brojnih Puljana, navodi Landeka dodajući da im i građani sami mogu dostaviti pronađenog krpelja, a sve detalje o načinu uzimanja uzorka i dostavi mogu pronaći na njihovoj stranici: https://www.zzjziz.hr/index.php?id=321.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza (piroplazmoza) i erlihioza stoga se u prirodi treba primjereno zaštiti od ovih i svih drugih napasnika koji, potencijalno, mogu biti prijenosnici raznih bolesti. Landeka veli kako se u Istri tek sporadično doznaje da je netko prebolio lajmsku bolest, no da su brojevi vjerojatno veći jer se ona, ili ne prijavljuje ili ostaje neprepoznata. Upravo je zato pokrenuta mapa  - kako bi se podaci upisivali i bili svima transparentni.