"OBITELJSKI LIJEČNICI SU STUP ZDRAVSTVENOG SUSTAVA": Doktori reagirali na prozivke pročelnice zdravstva Istarske županije

Na nedavne kritike i prozivke pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije, Gordana Antić, koja je sjednici Skupštine Istarske županije izjavila da "90 posto zaposlenika u sustavu Istarskih domova zdravlja (IDZ), ustanove u vlasništvu Županije, ne želi raditi te da im pacijenti nisu na prvom mjestu", reagirala je Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHom). Priopćenje, koje potpisuje predsjednica KoHOM-a Istarske županije Nicol Kolar objavljujemo u cijelosti.

"Liječnici obiteljske medicine Istarske županije nisu neradnici! Naprotiv, brinemo o našim pacijentima prema svim pravilima i kriterijima struke, iako nas k tomu vrlo često priječi nametnuta zdravstvena administracija koju nam svakodnevno nanosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), birokracija i nebrojene kontrole, koje se u 90 posto slučajeva odnose baš na primarnu, odnosno obiteljsku medicinu. Gotovo uvijek kontrole od strane HZZO-a tiču se administrativnih grešaka na koje se neprekidno moramo izjašnjavati, oglašavati izvan našeg radnog vremena.

Obiteljski liječnici su stup zdravstvenog sustava i pružaju primjerenu zdravstvenu skrb svojim pacijentima, bez listi čekanja. U toj skrbi brinu za pacijente od 7 godina, a nerijetko već i od 6 godina do duboke starosti. Činjenica je da zemlje s dobrom i dostupnom obiteljskom medicinom imaju puno bolje zdravstvene pokazatelje i niže troškove u cjelokupnom zdravstvenom sustavu.

Zdravstveni pokazatelji dobre skrbi u populaciji stanovništva su između ostalog prevencija kardiovaskularnih bolesti poput šećerne bolesti, bolesti srca, bolesti bubrega i dr. Potom, prevencija, odnosno rano otkrivanje različitih tumorskih stanja, te pravovremeno slanje kao i motivacija na odaziv na nacionalne programe za rano otkrivanje karcinoma.

Ovo je samo kap u moru rada koji se odnosi na primarnu zdravstvenu skrb za pacijenta na razini obiteljske medicine. Teorija i praksa su puno šire te pokrivaju veliki dijapazon kako bolesti, tako i terapijsko-dijagnostičkih postupaka koje obiteljski liječnici izvode iz svojih ordinacija koje su često neadekvatno opremljene, nemaju dovoljno terapijsko-dijagnostičkih uređaja koji bi mogli pacijenta zbrinuti u svojim ambulantama, smanjujući tako priljev i pritisak našim bolničkim kolegama koji također vrlo često rade u nehumanim uvjetima.

Odnedavno imamo problema i sa informacijskim sustavom, tzv. CEZIH-om, koji nam usprkos našim brojnim intervencijama u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nemilosrdno „pada“ te dodatno priječi naš rad i pružanje adekvatne zdravstvene skrbi našim pacijentima.

Brojni su problemi u obiteljskoj medicini, ali ipak jedan od najvećih jest taj da nas ima sve manje i da će nas biti sve manje. To je naš gorući problem na koji naša najveća udruga obiteljskih liječnika u RH, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine - KoHOM, upozorava već godinama.

A da je tomu tako, pokazuju statistički podaci iz kojih možemo vidjeti dobnu strukturu. Pa tako, sa stranica Hrvatske liječničke komore, iz Atlasa liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu, što se obiteljske medicine tiče, u Hrvatskoj ima sveukupno u ovom trenutku 2.186 liječnika, a od toga je samo njih 281 na specijalizaciji.

U dobnu strukturu starijih od 60+ godina spada 869 liječnika. Kroz 5 godina, situacija će biti samo gora; više od 40 posto liječnika otići će u mirovinu, a već sada imamo 500 i više liječnika koji ispunjavaju kriterije za mirovinu, ali ih isključivo njihov entuzijazam drži u ordinacijama. To se može promijeniti svakog trenutka. Naša profesija izumire, a pitanje koje se treba postaviti jasno i glasno jest – tko će liječiti stanovništvo diljem „Lijepe naše“ za manje od 5 godina? Hoćemo li ljudima ukinuti pravo na svog obiteljskog liječnika?

I dok obiteljskoj medicini „gori pod nogama“, svejedno dobiva svakojake „udarce“ sa svih strana, i to od ljudi od kojih bi najmanje trebala, a osobito ne putem medija ili novina, kao što je to ovaj zadnji slučaj.

Umjesto da se nalazimo kroz zajednički dijalog i uvažavamo različite profesije i specijalizacije u medicini kao takvoj, pa tako i specijalizaciju iz obiteljske medicine – mi se razilazimo u temeljima i međusobno se ne uvažavamo.

Umjesto da budemo dobitnici i kao „subraća“ iz Hipokratove zakletve kročimo dalje ujedinjeni u ovim teškim vremenima, i onima koja nam tek dolaze – odvajamo se, prozivamo, razjedinjujemo.

Unatoč svemu tomu navedenom, obiteljski liječnici uz KoHOM, borit će se svim silama za opstanak naše struke, specijalizacije i profesije kao takve. Doprinosit ćemo svojom stručnošću boljitku zajednice u kojoj živimo. Borit ćemo se i dalje da naši pacijenti imaju osiguranu adekvatnu i kvalitetnu primarnu zdravstvenu skrb uz nadu u neka bolja buduća vremena za obiteljsku medicinu", poručuje istarski ogranak Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.