Paklena ljeta na Mediteranu mijenjaju trend. Ljetni turizam polako seli na sjever. "Mnogi ne žele sjediti u sobi pod klima-uređajem"

Sve intenzivnije toplinske valove, ekstremne suše i velike požare, ukratko - paklenija ljeta na Mediteranu prate novi turistički trendovi. Turisti sve više izbjegavaju najtoplije mjesece za godišnji odmor, prenosi N1

Nije to još uzelo prevelikog maha, ali ide u tom smjeru. Fenomen se zove "coolcation" i naziv mu je skovan od pojmova "cool" (hladno) i vacation (odmor). Hladni odmor iliti ljetni odmor na hladnijim mjestima gdje je klima podnošljivija.

Usred prošlog ljeta Euronews je pisao o rastućem broju turista iz srednje i južne Europe koji ljetni odmor na neizdrživim temperaturama debelo iznad 30, pa i preko 40 stupnjeva Celzijevih zamjenjuju odmorom na ugodnih 20-ak stupnjeva, daleko od prenapučenih južnih destinacija.

U tom je tekstu konkretno spomenuta Umeåa, donedavno tek lokalno popularno turističko odredište na sjeveru Švedske, nevelik grad bez prometnih gužvi i s ugodnih prosječnih 17 stupnjeva u srpnju. Naravno, Umeå i dalje nije popularna poput mjesta na grčkoj, španjolskoj, talijanskoj i hrvatskoj obali, no bilježi neprestan rast broja turističkih rezervacija tijekom ljeta.

A još početkom prošle godine Berliner Morgenpost je u tekstu o "coolcationu" provocirao pitanjem: Hoće li Švedska biti nova Italija?

Autoru teksta tada su iz njemačke platforme za najam kuća za odmor Fewo-direkt kazali kako očekuju da švedske pokrajine Skåne, Kronoberg i Kalmar uskoro budu tražene kao i talijanska Lago di Garda ili španjolska Mallroca.

U istom tekstu prof. dr. Harald Zeiss iz Instituta za održivi turizam (INT) u Hannoveru kazao je kako ne treba očekivati da se turistički trendovi promijene preko noći, ali da "promjene u razmišljanju turista već traju" i da ih "pokreće svaka negativna vijest" s juga Europe o ekstremnim vrućinama, požarima i gužvama.

"Na tu promjenu razmišljanja utječu ekološke brige i osobne preferencije udobnosti", rekao je Zeiss koji željenu zonu udobnosti turista definira "do maksimalno 28 stupnjeva".

Svjedočimo li, zbog klimatskih okolnosti, polaganom pomicanju težišta (i tržišta) turizma na sjever, u zemlje umjerenije klime, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja. On ogovara potvrdno i kaže kako je ljetna turistička potražnja za Alpama, naročito talijanskim, postala vrlo intenzivna.

"Danas u Dolomitima sjeveru Italije više novca zarađuju od ljetnog nego od zimskog turizma. Da sada odlučite otići tamo, teško biste našli slobodno mjesto. Činjenica je i da Austrija već nekoliko godina nema snijega u svojim skijalištima, ali je uspjela prebroditi krizu zimskog turizma i proširiti turističku sezonu skoro na cijelu godinu", ističe.

Nekoć su u Hrvatsku, dodaje Novotny, u lipnju obično dolazili turisti treće životne dobi, ponajviše iz Njemačke i Austrije, kojima su smetale visoke temperature i jako sunce.

"No i naša obala već desetak godina, možda i više, u lipnju ima izrazito visoke temperature pa taj tip turista, koji su nekoć dolazili u to vrijeme, jednostavno više ne želi doći. Oni ne žele biti zatvoreni u sobama i sjediti pod klima-uređajima. Taj tip turista ljeti seli u alpska i druga sjevernija područja", dodaje.

Napominje i da Nijemci sve češće biraju provoditi godišnji odmor u svojoj zemlji, na tamošnjim jezerima ili na Baltičkom moru.

"To je trend. Njihovo more nije ni približno lijepo kao Jadransko, ali tamo se iz godine u godinu povećava broj turista. To more nije baš ni ugodno za kupanje, no ljeti su noći ugodne, imaju velik broj sunčanih dana i cijene su vrlo povoljne. I Švedska i Norveška ljeti privlače sve više turista. Jadran pod pritiskom rastućih ljetnih temperatura gubi atraktivnost kakvu je imao", smatra Novotny.