Činjenica je da potrebe rastu, da se radi sve više zahvata i da tehnike napreduju koje, uz pomoć krvi, omogućavaju produžavanje ljudskih života i veću kvalitetu tih života. Međutim, planovi se ne ispunjavaju kako bi trebali. Zašto je to tako? Prije svega pada broj darivatelja. Dok smo ih 2018. imali u Istri 541, u 2022. taj je broj bio 386. Mislim da je to zato što je populacija sve starija, a time i bolesnija, a znamo da darivatelji moraju biti zdravi. Potom, izraženije su migracije, mladi odlaze, postoji i strah od prvog darivanja krvi, kao i neznanje o potrebama za krvlju. Na tome treba raditi, navela je dr. Lazarić Stefanović
Činjenica je da potrebe rastu, da se radi sve više zahvata i da tehnike napreduju koje, uz pomoć krvi, omogućavaju produžavanje ljudskih života i veću kvalitetu tih života. Međutim, planovi se ne ispunjavaju kako bi trebali. Zašto je to tako? Prije svega pada broj darivatelja. Dok smo ih 2018. imali u Istri 541, u 2022. taj je broj bio 386. Mislim da je to zato što je populacija sve starija, a time i bolesnija, a znamo da darivatelji moraju biti zdravi. Potom, izraženije su migracije, mladi odlaze, postoji i strah od prvog darivanja krvi, kao i neznanje o potrebama za krvlju. Na tome treba raditi, navela je dr. Lazarić Stefanović
U povodu 70 godina darivanja krvi u Hrvatskoj danas je u hotelu Park Plaza Histria održana prigodna svečanost u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pula i Društva Crvenog križa Istarske županije. Bila je to prigoda i za raspravu o postignućima, ali i problemima koji se pojavljuju u davalaštvu.
Kako je napomenula ravnateljica GDCK-a Pula Jasna Vekić, darivatelji i njihove obitelji nisu ponekad niti svjesni koliki su humanisti, koji nesebično, svaka tri mjeseca, nesebično daju krv bez da razmišljaju kako o njihovoj krvi nerijetko ovisi i nečiji život. "Sve dok znanstvenici ne izmisle neki nadomjestak za krv, to će biti tako. Darivana krv znači život!", istaknula je Vekić i zahvalila se svim darivateljima iz Istre, kojih je i na današnjem susretu bilo više od stotinu.
Istarski župan Boris Miletić osvrnuo se na dvije strane čovjeka - jedne, ove humane, koja se očituje u darivanju krvi koja znači život i, one druge, surove strane, gdje se u ratovima na raznim stranama svijeta taj ljudski život oduzima.
- U Istri smo izuzetno ponosni na naše darivatelj kojih ima puno i na njihovu predanost onome što rade. Nekako i ne bih želio da znanstvenici pronađu neku formulu i da onda ljudi prestanu biti humani i ovako pomagati jedni drugima, rezimirao je Miletić.
Gradonačelnik Pule Filip Zoričić osvrnuo se na činjenicu da darivatelji krvi i ne znaju kome daju krv, i niti se time opterećuju, te im upravo zbog toga i treba odati poštovanje i zahvalnost.
Bila je to prigoda i da se uruče zahvalnice društvima Crvenog križa i to Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pula, Poreč i Rovinj, ali i da se održe dvije panel rasprave, s jedne strane struke, a s druge samih darivatelja. Kako je na prvom panelu istaknula dr. Lorena Lazarić Stefanović, predsjednica GDCK-a Pula, darivateljica i liječnica, prateći trendove utvrdila je da, prema planu kojeg svake godine izrađuje Hrvatski Crveni križ na osnovu potrošnje u prethodnoj godini, raste potražnja za krvi pa je tako 2018./19. HCK tražio 190 tisuća doza, a već ove godine plane je prešao 200.000 doza. Od toga je u pretpandemijsko vrijeme ostvarenje tih planova bilo i premašeno, dok je 2020. godine na razini Hrvatske ispunjen 91 posto, a na razini Istre 85 posto, potom 2021. Hrvatska je realizirala 98 posto, a Istra 96 posto od plana za Istarsku županiju, da bi 2022. u Hrvatskoj bilo realizirano 94 posto, a u Istri 84 posto od plana. Dobra je vijest, rekla je, da je u Istri veći broj žena darivatelja, čak 20 posto, u odnosu na hrvatski prosjek koji je 18 posto.
- Činjenica je da potrebe rastu, da se radi sve više zahvata i da tehnike napreduju koje, uz pomoć krvi, omogućavaju produžavanje ljudskih života i veću kvalitetu tih života. Međutim, planovi se ne ispunjavaju kako bi trebali. Zašto je to tako? Prije svega pada broj darivatelja. Dok smo ih 2018. imali u Istri 541, u 2022. taj je broj bio 386. Mislim da je to zato što je populacija sve starija, a time i bolesnija, a znamo da darivatelji moraju biti zdravi. Potom, izraženije su migracije, mladi odlaze, postoji i strah od prvog darivanja krvi, kao i neznanje o potrebama za krvlju. Na tome treba raditi, navela je dr. Lazarić Stefanović.
Ravnateljica Opće bolnice Pula dr. Irena Hrstić istaknula je da se bolnica može organizirati u svakom trenutku što se prikupljanja krvi tiče, ali se složila da je manji broj darivatelja vjerojatno posljedica sve starijeg stanovništva, a time i bolesnije. Dr. Arne Slivar govorila je o organizaciji prikupljanja od 1953. godine, ali i animaciji i edukaciji koja se provodila po školama, radnim organizacijama pa čak i u vrtićima po uzoru na švicarske programe.
- Treba tražiti darivatelje, pristupati im, davati i širiti informacije u populaciji o nužnosti darivanja i važnosti i, vjerujte, dobiti ćete nove darivatelje, ustvrdila je dr. Slivar.
Dr. Jasmina Simović Medica, voditeljica Odjela transfuziologije OB Pula, istaknula je da se godišnje u pulskoj bolnici potroši od 7.000 do 7.500 doza krvi i krvnih pripravaka, odnosno oko 5.500 doza krvi, 300 do 400 doza plazme i ostalo su koncentrati trombocita.
U dijelu panela darivatelja krvi, svi su istaknuli humanost darivanja, ali i naglasili da se ljudi ne moraju bojati, da darivanje krvi nije bolno, a da se sam darivatelj poslije osjeća jako dobro, što fizički, što psihički jer znaju da su nekome pomogli.
U konačnici, podijeljene su i nagrade jubilarcima, članovima Gradskog društva Crvenog križa Pula. Tako su za jubilarnih 50 darivanja nagrađeni Ranko Svečarovski, Miro Orlić, Branko Juvan, Predrag Melnjak, Elvis Đurić, Suljo Delimehić, Miroslav Kalac, Andrej Mavrić, Marko Alviž, Danijel Moslavac, Kristijan Puh, Vedran Marković, Sebastijan Puh, Marijan Bratović, Auro Poropat, Danijel Vizek, Siniša Podunavac i Vincent Kmet.
Za 75 darivanja nagrađeni su Tihomir Šterpin, Dragan Vujović i Zoran Stojanović, za sto darivanja Eugen Peruško i za 125 darivanja Milenko Bačac.
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
