Nedavno je u Puli održan simpozij pod nazivom "Pokaži srce" koji je imao za cilj ukazati na važnost preventivnih sportskih pregleda kako bi se smanjile iznenadne smrti sportaša na terenu. U sklopu toga dr. sc. Mirela Marić govorila je o personaliziranoj prehrani kao formuli za sportski uspjeh. Bio je to razlog da je upitamo koliko je zapravo bitna prehrana u životu svakog sportaša i kakve su suvremene smjernice nutricionista.
- Pravilna prehrana za sportaše je ključna za optimiziranje njihovih performansi, oporavak i općenito zdravlje. Svaki sportaš ima svoje jedinstvene prehrambene potrebe, ovisne o vrsti sporta kojim se bavi, intenzitetu treninga, tjelesnoj građi, metabolizmu i zadanim ciljevima. Trening i prehrana usko su povezani, jer intenzivni trening izaziva pojačanu metaboličku, fizičku i psihičku aktivnost pa su energetske potrebe sportaša veće nego potrebe ljudi koji se sportom ne bave aktivno. Pravilna prehrana je 60-70 posto uspjeha svakog sportaša.
Nužna je suradnja na relaciji sportaš-trener-liječnik-nutricionist
Upitana može li pojasniti načelno što se jede prije, a što poslije natjecanja ili treninga, ističe da je najbolje rješenje upravo u personaliziranoj prehrani, iako, naravno, postoje općenite smjernice što jesti prije ili poslije treninga ili natjecanja.
- Potrebu sportaša za prilagodbom prehrane najjednostavnije je raščlaniti na potrebe za unosom makronutrijenata, mikronutrijenata i vode. Makronutrijentima smatramo ugljikohidrate, proteine te masti. Makronutrijenti koji bi se trebali naći na našem tanjuru prije treninga su prije svega lako probavljivi ugljikohidrati koji će nam dati energiju. Nakon treninga unosimo hranu koja nas oporavlja, to su proteini. Postoje različiti izvori proteina, biljni i životinjski, međutim prednost uvijek dajemo životinjskim izvorima proteina zbog kvalitete i veće iskoristivosti u mišiću.
Dr. Marić kao poseban problem uočen kod sportaša tijekom godina i godina rada s njima je nedovoljna hidracija.
Važna je personalizirana prehrana svakog sportaša
- Hidracija je jedan od najvažnijih prehrambenih problema sportaša. Istraživanja su pokazala da gubitak od samo dva posto ukupne tjelesne težine može negativno utjecati na rezultate sportaša. Najbolji način za sprečavanje dehidracije organizma je održavanje primjerene razine tjelesnih tekućina, konzumiranjem puno tekućine prije, tijekom i nakon treninga. U velikom postotku slučajeva sportaši čekaju da osjete žeđ prije nego konzumiraju tekućinu. Svi sportaši koji unose tekućinu samo kada osjete žeđ zapravo su već dehidrirani, a čekajući da osjete žeđ, umanjuju i svoju sposobnost treniranja. Tijekom duljeg napora, preporuča se uzimati tekućinu svakih 15 minuta, malo po malo, ali redovito. Po završetku treniranja, tijelo i dalje može biti dehidrirano tako da unos tekućine i nakon treniranja može omogućiti brži oporavak organizma, pojašnjava dr. Marić.
Govoreći o važnosti personaliziranog pristupa i izradi plana prehrane za svakog sportaša posebno, naglašava da personaliziran pristup znači prijelaz s općih preporuka o prehrani na bolje i primjerene načine prehrane za svakog sportaša i njegovu izvedbu.
- Personalizirana prehrana je vodeći pristup u svijetu danas koja podiže učinkovitost nutricionista u radu sa sportašima. Današnji trendovi individualne prehrane temelje se na laboratorijskoj i genetskoj dijagnostici - intoleranciji na hranu i nutrigenetici, te nam omogućuju ciljano individualno praćenje kroz konstantni monitoring i unapređenje sportskih rezultata. Koristeći modernu dijagnostiku i analitičku obradu, skupljene informacije o individualnim karakteristikama pojedinca koriste se za razvoj ciljanih nutricionističkih rješenja i savjeta, omogućuju precizno korištenje suplemenata i drugih prehrambenih uputa, ističe nadalje nutricionistica.
Pojašnjavajući pritom važnost testa intolerancije na hranu, kaže kako laboratorijska dijagnostika, koja uz osnovne laboratorijske parametre uključuje i testove intolerancije na hranu, može nekom puno pomoći prilikom postizanja boljih rezultata.
- Intolerancija na hranu ili nealergijska preosjetljivost na hranu je zakašnjela patološka reakcija na hranu, piće i aditive u hrani. Uzrokuje niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, koji na taj način stvaraju određene poteškoće sportašima. Najčešći simptomi intolerancije na hranu su poput kroničnog umora, bezvoljnosti, glavobolja i problema s probavom, ali i mnogi drugi, što se testiranjem na IgG antitijela iz krvi može prevenirati i izbjeći daljnji razvoj određenih zdravstvenih stanja. Nakon testa intolerancije na hranu te eliminacije hrane visokog stupnja intolerancije, preko 80 posto osoba pokazuje znatno poboljšanje zdravstvenih simptoma. U ekstremnim slučajevima samo zbog promjene prehrambenih navika i kroz individualni pristup prehrani, temeljem ovog testiranja, sportaši mogu riješiti simptome i bez probavnih tegoba u potpunosti se posvetiti radu na sportskom rezultatu, zaključuje dr. Marić.
Spominjući suplemente, odnosno dodatke prehrani svakog sportaša, kaže da su periodika natjecanja, trenažnog procesa i oporavka sportaša važni elementi koji se moraju uzeti u obzir prilikom izrade personaliziranog programa prehrane sportaša kao i plana uzimanja dodatne suplementacije.
- Važno je, prema periodici sporta, odrediti unos makro- i mikronutrijenata, energetski balans, potrebe oporavka te pravilnu hidraciju, kako bi izvedba, oporavak i energetski status pojedinog sportaša bili maksimalno podržani u prehrani, što su prednosti upravo personaliziranog pristupa prehrani, ističe.
Znajući sve to pitamo je koliko je zapravo danas u hrvatskom sportu prisutna suradnja na relaciji sportaš-trener-liječnik-nutricionist.
- Najbolji pristup je multidisciplinarni pristup, jer dokazano daje najbolje rezultate. Što su više sportaši i njihovi treneri osviješteni, i žele dobro svom igraču, svakako će mu dati dobre savjete i preporuke za stručnim rješenjima. Trenutno imamo mogućnosti novog doba nutricionizma i šteta bi bila ne iskoristiti mogućnost napredovanja sportaša u tom njima jako bitnom segmentu – prevenciji, oporavku, generalno zdravlju sportaša, kaže na kraju dr. Mirela Marić.