Probir na anksioznost među djecom bi trebao započeti od 8. godine

Među djecom u dobi od osam i više godina trebalo bi provesti probir na anksioznost, a među onom u dobi od 12 i više godina trebalo bi obaviti probir na depresiju, nove su preporuke američke Radne skupine za preventivne usluge (USPSTF) koju podupire američka vlada.

"Smjernice za pružatelje zdravstvenih usluga, koje trenutačno postoje tek u obliku nacrta, odnose se na djecu i tinejdžere koji ne pokazuju znakove ili simptome ovih stanja", stoji u objavi USPSTF-a, neovisne skupine stručnjaka za primarnu zdravstvenu zaštitu i prevenciju koja sustavno proučava dokaze o učinkovitosti i razvija preporuke za kliničke preventivne usluge.

"Da bi odgovorila na potrebu za pružanjem potpore mentalnom zdravlju djece i adolescenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Radna skupina je proučavala podatke o probiru na anksioznost, depresiju i rizik od samoubojstva", rekla je članica skupine Martha Kubik sa Sveučilišta George Mason.

"Srećom, otkrili smo da je probir na anksioznost i na depresiju među starijom djecom vrlo učinkovit u prepoznavanju ovih stanja."

Praćenje spomenutih problema u djece može smanjiti simptome depresije, ali i utjecati na poboljšanje, pa i izlječenje stanja tjeskobe, stoji u priopćenju.

I premda su nedijagnosticirani slučajevi koji se odnose na mentalno zdravlje u djece postojali i prije pandemije covida-19, liječnici i psiholozi upozoravaju da bi utjecaj ove goleme zdravstvene krize za neku djecu mogao biti iznimno traumatičan.

Američki stručnjaci mišljenja su da bi online školovanje, opetovani lockdowni, mjere fizičkog distanciranja, nošenje maski i ostale promjene u uobičajenom načinu života mogle znatno utjecati na mentalno zdravlje djece.

USPSTF smatra da je svakako potrebno provesti dodatna istraživanja o ovim ozbiljnim problemima među djecom i tinejdžerima.

Članica radne skupine Lori Pbert s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Massachusetts savjetuje da "u međuvremenu zdravstveni radnici upotrijebe vlastitu kliničku prosudbu koja se temelji na individualnim okolnostima za pojedine pacijente kada donose odluku o tomu hoće li dijete ili tinejdžera uključiti u probir ili ne."

Paralelno je u Britaniji provedeno istraživanje koje je pokazalo znatno veću vjerojatnost da će se u djece osnovnoškolske dobi s dugim covidom razviti neki mentalni poremećaj u odnosu na djecu koja nisu iskusila takve posljedice bolesti. 

Britanski Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je ustanovio da postoji 30 posto veća vjerojatnost od razvoja barem jednog mentalnog poremećaja među učenicima od pete do sedme godine života nakon dugog covida.