U pulskom Circolu održano predavanje Nediljka Landeke i Korada Korlevića o ekološkoj edukaciji i zaštiti oprašivača

Predavanje dr. sc. Nediljka Landeke i astronoma Korada Korlevića o ekološkoj edukaciji i zaštiti oprašivača kroz ambiciozan projekt URBIO BAUHAUS unutar programa Interreg Središnja Europa koji ima za cilj zaustavljanje i suzbijanje gubitka bioraznolikosti u gradovima kroz implementaciju inovativnih rješenja, održano je jučer u pulskom Circolu.

U prvom dijelu predavanja Landeka je podsjetio na važnost i ključnu ulogu oprašivača u očuvanju ekosustava, te naglasio da pčele nisu samo marljivi radnici prirode, već temelj života na Zemlji, bez kojih nema oprašivanja, plodova ni hrane, a samim time ni ljudskog opstanka.

"Na nama je odgovornost da ih zaštitimo i osiguramo im sigurno okruženje", uvodno je istaknuo Landeka, te upozorio u kolikoj su opasnosti oprašivači s fotografijom snimljenoj u Kini, koja pokazuje kako se ljudi penju na voćke s četkama te im oprašuju cvjetove zbog sve manjeg broja prirodnih oprašivača.

Ljudi oprašivači u Kini

Nadalje je ukazao na važnost projekta koji provodi pulska komunalna tvrtka Herculanea, odabirom 19. lokacija "Pčelinje paše", koje će biti označene prepoznatljivim žutim tablama s informativnim i edukativnim sadržajem, a svaka škola uključena u projekt dobit će svoju lokaciju na "kumstvo", što će učenicima omogućiti praćenje pozitivnih promjena u prirodi.

- Ideja da se samo malo kasnije pokosi ili rjeđe pokosi taj travnjak, može doprinijeti da naši oprašivači u gradovima bolje žive i da ih ima više, jer u suprotnom neće biti plodova, upozorio je Landeka, te ukazao da pčele nisu samo proizvođači meda, već da je njihova najvažnija uloga u prirodi, baš oprašivačka, poručio je.

Landeka je potom naveo tko su sve oprašivači u prirodi, spomenuvši da su najbrojniji upravo kukci, te podsjetio da to mnogu biti gmazovi, ptice i druge životinje.

- Osim leptira, najvažniji oprašivači su pčele i muhe pršilice. Kod nas se odmah pomisli na medonosnu pčelu, koja je ustvari domaća životinja, ali osim nje postoje još stotine vrsta pčela, kazao je Landeka te podsjetio na važnost bumbara kod poljoprivrednika koji povrće uzgajaju u staklenicima.

- Nizozemska je jedina zemlja u Europi koja uzgaja bumbare, te svaki plastenik ovih dana kao oprašivače na primjeru rajčica koristi bumbare bez kojih to ne bi imao tko obaviti, istaknuo je njihovu važnost.

Na primjeru zamagljivanja, odnosno špricanja komaraca s insekticidima iz zrakoplova u Vukovaru, Landeka je ukazao na problem da takav način tretiranja ubija sve insekte do kojih otrov dolazi.

Nediljko Landeka

O tome kolika je važnost očuvanja cvjetnih površina od košnje, Landeka navodi kroz primjer kada pčela napuni svoj želudac s nektarom, a treba i određenu količinu za svoje potrebe kako bi došla do košnice, te podsjeća da u slučaj da na njenom putu ka doma nema cvjetnih površina na kojima bi nadopunila potrošnju, ona će pojesti cijelu skupljenu količinu, te u košnicu neće doći ništa od njenog dragocjenog tereta, što se smatra još jednim uzrokom smanjenja broja pčela.

- Pčela je imala GPS puno prije nego što smo ga mi ljudi izmislili, te će ona informaciju ostalim pčelama o tome gdje se nalazi rascvala trešnja koja je kilometrima udaljena od košnice prenijeti sa svojim kretnjama zatkom točno u metar ostalima u pčelinjoj zajednici, kazao je o posebnostima koje pčele posjeduju.

Landeka je upozorio da ako godinama kontinuirano kosimo travnjake, ne dozvoljavajući da cvjetovi bace svoje sjemenje, dobivamo travnjake koji postaju jednolični jer se razmnožavaju samo biljke koje to čine korijenjem.

Za kraj je poručio da se u ovo doba godine, poljoprivrednike kroz kampanje upozorava da ne špricaju svoje voćnjake, jer time štete pčelama, a time i sebi, jer navodi da bez oprašivanja nema niti ploda.

Korlević je predavanje započeo s opasnostima koje prijete čovječanstvu, te odmah izdvojio udare asteroida u Zemlju kao šeste po redu, potom klimatske promjene.

- Udari kometa koji su na Zemlji izazvali ogromne kratere se ne događaju svakodnevno, već u razmacima od stotinjak tisuća, pa i milijunima godina, kada su se u prošlosti kao posljedica dogodila izumiranja životinjskih i biljnih vrsta, podsjetio je Korlević, te istaknuo problem klimatskih promjena i podsjetio na knjigu istraživača Jareda Diamonda koji je tražio razloge nestanka velikih civilizacija koje su egzistirale u prošlosti.

"Knjiga nam objašnjava da je naš odnos prema prirodi ključan za naš opstanak. Mi danas vidimo neke od problema, ali ne sve, napredovali smo u odnosu na 1970. godine, kada su znanstvenici u rijeci Rajni razvili fotografski film, dokazujući koliko je zagađena, što danas nije slučaj", naveo je primjer Korlević.

Korlević se potom osvrnuo na svjetlosno zagađenje u svijetu, s osvrtom na Istru i Hrvatsku ustvrdivši kako više nigdje nemamo pravo noćno nebo.

- U Hrvatskoj pravnog noćnog neba bez svjetlosnog zagađenja ima jedino oko Dinare i otoka Lastova. Problem je što priroda od svojih početaka funkcionira na ciklusima koji su izuzetno važni, jer ne može postojati svjetlo bez mraka i zato je taj ciklus izuzetno važan naglasio je te podsjetio kako smo zahvaljujući prekomjernoj rasvjeti ostali bez noćnih leptira, krijesnica, nekih mrijestilišta u plićacima gdje su dolazile ribe i sipe te istaknuo da time i dalje činimo veliku štetu.

Da takav neprirodan način života utječe i na ljude, naveo je kroz situaciju na koju su posebno osjetljive žene koje rade noćne smjene kod kojih dolazi do velikih poremećaja u hormonu melatoninu, zaduženom za spavanje i budnost.

Korado Korlević

Kao još jedan primjer loš za eko sustav u Istri Korlević ističe kontinuirano kopanje i odronjavanje po rijekama, i kao primjer navodi rijeku Mirnu, čiji se blatni mulj nalaz kilometrima nataložen od obale, pokrivajući alge i koralje te kao posljedicu imamo mrtvo more.

Na period od prije dvadeset godina kada je za vrijeme vožnje s automobilima od Pule do Rovinja tijekom proljeća i ljeta, prednje staklo, kao i rasvjeta na vozilima bila prekrivena mušicama, kazao je da se više ne događa, jer insekata više nema, te podsjetio da više nema ni leptira.

Korlević ukazuje da nam dolaze velike promijene zamjene jedne klime s drugom, te navodi da ćemo biti u situaciji da se s identičnom klimom Pula još malo može uspoređivati s Haifom u Izraelu.

Možemo li zaustaviti klimatske promjene pita Korlević, te odgovara da to nije moguće jer ljudi svojim djelovanjem samo nadodaju na oscilaciju Zemljine osi.

- Temperatura će i dalje rasti, kao i razina mora. Samo jedan ledenjak koji se otopi s Antarktika nosi porast razine mora za 67 centimetara, a led koji se topi s Grenlanda ide prema jugu i polako gasi Golfsku struju, veli o opasnostima topljenja ledenjaka, te kao još jednu opasnost koja prijeti čovječanstvu navodi mnoštvo kondenzacijskih tragova od aviona, koji stvaraju oblake na područjima na kojima ih inače nema, a koji sprječavaju dolazak sunčeve svjetlosti, te time pridonose nastanku ugljičnog dioksida.

Korlević je upozorio i na projekciju pada količina padalina na području Istre u narednih šest godina od 16 posto, te kazao da se već planira kako podići razinu brane na akumulacijskom jezeru Butoniga kako bi se zadržalo više vode i tako zadovoljile potrebe Istre za vodom.

Kao još jedan fenomen rasta temperature, Korlević je naveo da se životinje zbog toga godišnje pomiču prema sjeveru za oko dva kilometra, te ukazao da će pauk crna udovica uskoro biti nastanjene i u Sloveniji, gdje ga trenutačno nema.

Za kraj je Korlević poručio da budućnosti ne nastaju, već se stvaraju, te da očekuje od prisutnih da rade na tom stvaranju.