VRŠNJAČKO NASILJE Ove godine u Istri je evidentirano 13 kaznenih djela, triput više nego lani!

U posljednje vrijeme policija evidentira sve više prijava o vršnjačkom nasilju, pogotovo u odgojno-obrazovnim ustanovama, a jedan od razloga je što djelatnici tih ustanova pravovremeno prepoznaju rizična ponašanja i odmah reagiraju u cilju zaštite djece.

 
Što je vršnjačko nasilje?

Vršnjačko nasilje podrazumijeva svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka, kojem je cilj povrjeđivanje druge osobe. Najčešće je prisutno u školama, dječjim vrtićima, igralištima i drugim mjestima gdje se okuplja veći broj djece. 
Oblici nasilja koji se pojavljuju se različiti. Od nazivanja pogrdnim imenima, prijetnji, ogovaranja, ignoriranja, omalovažavanja pa sve do fizičkih sukoba, ponekad i uz primjenu oružja. Među mladima je osobito zabrinjavajuće nasilništvo ili tzv. bullying, a radi se o obliku agresivnog ponašanja, koje obično traje duže vrijeme te je opetovano usmjereno na istu osobu, od strane jednog ili više učenika (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca). Ono s čime se policijski službenici u posljednje vrijeme sve češće susreću je i nasilje među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta. Elektroničko nasilje ili cyberbullying uključuje korištenje elektroničkih uređaja za namjerno, uglavnom ponavljano, neprijateljsko i nasilno ponašanje koje ima za cilj povrijediti dijete. Obuhvaća vrijeđanje, slanje vulgarnih poruka, prijetnje, zastrašivanje, kreiranje grupa na društvenim mrežama koje isključuju neko dijete, slanje videosnimki ili obnaženih fotografija. Za razliku od klasičnog nasilja, koje se događa tijekom dana kada su djeca zajedno, elektroničko nasilje može se događati stalno, kad god djeca imaju pristup internetu, a mogućnosti obrane su minimalne. 

Porazna statistika

Ove godine na području Policijske uprave istarske, po problematici vršnjačkog nasilja evidentirano je ukupno 13 kaznenih djela, i to četiri kaznena djela tjelesne ozljede, po tri kaznena djela povrede djetetovih prava i povrede privatnosti djeteta te po jedno kazneno djelo prijetnje, nametljivog ponašanja i nasilničkog ponašanja. Usporedbe radi, u prvih devet mjeseci prošle godine evidentirana su tri kaznena djela nasilja među vršnjacima. 
Osim što djeluje represivno kad se nasilje dogodi, policija ima i preventivnu ulogu u suzbijanju vršnjačkog nasilja. Surađuje s obrazovnim institucijama, zdravstvenim djelatnicima, centrima za socijalnu skrb i drugim službama te nastoji osvijestiti javnost da vršnjačko nasilje nije prihvatljiv oblik ponašanja i da ga treba prijaviti. Policijski službenici sudjeluju u raznim radionicama s djecom, drže predavanja u školama za učenike i roditelje, organiziraju radne sastanke svih mjerodavnih institucija i direktnim kontaktom s građanima nastoje ukazati na ozbiljnost problema i stvoriti s njima osjećaj povjerenja. 

Posljedice teške i trajne

Posljedica vršnjačkog nasilja vrlo su ozbiljne i za dijete koje trpi nasilja i za ono dijete koje se nasilnički ponaša, ali posljedice ostaju i na djeci koja su promatrači nasilja. Stoga je vrlo bitno pravovremeno prepoznati rizično ponašanje i prekinuti ga jer ponekad ni dijete koje je žrtva nasilja nije svjesno da je žrtva, a ponekad ni počinitelj nije svjestan  da svojim ponašanjem nekoga povrjeđuje. 
Što učiniti ako si žrtva ili svjedok nasilja:

• Ako te netko zlostavlja, nemoj šutjeti i trpjeti!
• Ostani smiren i ne pokazuj strah.
• Makni se što prije od napadača ili izazivača.
• Nikad na nasilje ne uzvraćaj nasiljem.
• Ako se bojiš, pozovi prijatelje da budu blizu tebe.
• Povjeri se odrasloj osobi – nisi ''tužibaba'' ako prijaviš nasilje.
• Upamti: nisi kriv za to što ti se događa!
• Ne daj da te nagovore da sudjeluješ u nasilju prema drugima ni kad se radi o ruganju.
• Kad vidiš zlostavljanje, odmah reci odraslima u koje imaš povjerenja.
• Ako vidiš da nekoga stalno gnjave, pokaži mu da si na njegovoj strani i sprijatelji se s njim.

Što učini ako je vaše dijete žrtva nasilja?

• Ostanite smireni i strpljivi – ne reagirajte impulzivno!
• Saslušajte svoje dijete i vjerujte mu.
• Nemojte kritizirati dijete niti ga okrivljavati.
• Ne potičite dijete na osvećivanje.
• Pokažite djetetu da vam je stalo do njega i da želite uspješno riješite problem.
• Ohrabrite dijete i naučite ga kako da se zauzme za sebe.
• Pomozite djetetu da upozna nove prijatelje i da razvija svoje pozitivne osobine.
• Ukoliko je potrebno, potražite pomoć stručnjaka.
• Obavijestite o događaju odgovornu osobu u školi i tražite da vam kaže što će škola poduzeti.

Bez obzira o kavom se obliku nasilja radilo, kada ga vidimo, potrebno je reagirati i zaustaviti ga jer našu pomoć trebaju, kako dijete koja trpi nasilje, tako i dijete koje koristi nasilje. O svim slučajevima nasilja, pogotovo kada je riječ o djeci, žurno obavijestite policiju na broj 192.