Zgrade su najveći pojedinačni izvor štetnih emisija

Zgradarstvo, odgovorno za 40 posto emisija, igra ključnu ulogu u dekarbonizaciji, istaknuto je na panelu o okolišu ESG konferencije "Zelena Hrvatska HINA - održivost i korporativno upravljanje", a zaključak je konferencije da klimatske promjene traže sofisticirano upravljanje rizicima izvan tradicionalnih poslovnih modela.

Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) i portal Hina Zelena Hrvatska (zelenahrvatska.hina.hr) organizirali su u utorak prvu ESG konferenciju "Zelena Hrvatska HINA - održivost i korporativno upravljanje", koja je okupila stručnjake iz gospodarstva, financijskog sektora, politike i akademske zajednice s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u provedbi ESG (Environmental, Social and Governance) načela.

Sudionici panela "Okoliš i klimatske promjene" raspravljali su o dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji, inovacijama u kružnoj ekonomiji i održivim tehnologijama te o suradnji poslovnog sektora, znanosti i lokalnih zajednica u ubrzanju zelene tranzicije.

Između ostalog, jedna od tema bio je i sektor graditeljstva. 

Izvršni direktor Vijeća za zelenu gradnju Hrvatske (GBC Croatia) Dean Smolar naglasio je kako su energetski neučinkovite zgrade najveći problem, ne samo zbog kompleksnosti rješavanja problema, već i zbog utjecaja na okoliš.

"Ako pričamo samo o okolišu, 40 posto potrošnje energije dolazi iz sektora zgradarstva, što čini 30 posto ukupnih stakleničnih emisija, dodatnih 11 posto dolazi iz ugrađenog ugljika u materijalu, čeliku, betonu, cigli i ostalim stvarima", upozorio je.

Naveo je kako se sve takve zgrade moraju obnoviti do 2050. godine. dodao je da je jako teško dekarbonizirati postojeće zgrade, no kod novogradnji je to lakše. Istaknuo je i kako je građevinski otpad odgovoran za ukupno 51 posto otpada, što pokazuje širinu problematike i utjecaja na okoliš i kvalitetu života.

foto HINA/ Damir SENČAR

Upitan hoće li Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost usmjeriti svoje financiranje upravo na projekte kako bi se podigla razina otpornosti zgrada na klimatske promjene i energetsku učinkovitost, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom Fonda Aleksandar Halavanja potvrdio je kako su njihove aktivnosti usmjerene na klimu, gospodarenje otpadom, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Glede suradnji između različitih faktora u društvu, Halavanja je potvrdio da surađuju s različitim ministarstvima, fakultetima, ali i kompanijama kako bi projekti bili što bolji. 

Što se tiče teme smanjivanja elektroničkog otpada u telekomunikacijskoj industriji, direktorica Odjela za regulatorne poslove i EU fondove u A1 Martina Dragičević kao primjer pozitivne prakse navela je njihove aktivnosti recikliranja mobilnih uređaja čime se optimizira zagađenje koje dolazi kroz proizvodnju.

Recikliranje opreme, bilo mrežne ili korisničke, je jedna od glavnih aktivnosti kojima se bave, dodala je, a pri tome mrežnu opremu, koja nije potrebna jednom operateru unutar njihove grupe, preuzet će i koristiti drugi operater.

Govoreći o ugrađivanju klimatskih rizika u poslovanje, Dragičević je navela kako su si nametnuli cilj da postanu neutralni do 2030. godine, a u kontekstu drugih ESG ciljeva, navela je kako su postigli ravnopravnost između muških i ženskih kolega na menadžerskim pozicijama u kompaniji.

Zaključak konferencije: Bez kvalitetnog upravljanja (G) nema učinkovitog društvenog (S) i okolišnog (E) elementa

Tijekom višesatnog panela o održivom razvoju i korporativnom upravljanju, na današnjoj konferenciji potvrđeno je da je kvalitetno korporativno upravljanje temeljni preduvjet za uspješnu implementaciju društvenih i okolišnih inicijativa. 

Bez čvrstih upravljačkih struktura, transparentnih procesa odlučivanja i odgovorne poslovne kulture, niti najambiciozniji okolišni ciljevi niti najplemenitije društvene misije neće iznjedriti očekivane rezultate.

Razgovori s predstavnicima HANFA-e i Hrvatske revizorske komore jasno su pokazali da ESG načela donose višestruku dobrobit tvrtkama - od poboljšane reputacije i pristupa kapitalu do jačanja konkurentske pozicije na globalnom tržištu. 

Kao važno je istaknuto i kako klimatske promjene, koje tvrtke prepoznaju kao materijalno značajne, zahtijevaju sofisticiran pristup upravljanju rizicima koji nadilazi tradicionalne poslovne modele.

To dovodi do zaključka o nužnosti pojačane pozornosti u prikupljanju i osiguravanju kvalitete ESG podataka. 

"Samo pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci mogu služiti kao temelj za donošenje strateških odluka i stvaranje povjerenja dionika. Edukacija i kontinuirana podrška institucija poput HANFA-e, Hrvatske revizorske komore i Ministarstva financija ostaju ključni za uspjeh", naglasili su moderatori konferencije. 

Sponzori Hinine konferencije su Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska revizorska komora, Jadrolinija, JANAF, dm, Lidl, Petrol, OTP banka i A1.

Partner konferencije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).