VRTLAR KRUNO: "Iznimno je štetno razdvajanje mladunčadi od majke lisice sve do jeseni kada bi se trebale prirodno osamostaliti"

Na vijest da su prije dva dana s pulskog Kaštela po nalogu nadležnih iz Grada Pule ulovljene tri od pet lisica, te izmještene u okolicu grada, reagirao je Kruno Pekas, poznatiji kao Vrtlar Kruno, zaljubljenik i zaštitnik prirode.

Pekas navodi da je na nerazumijevanje gradskih vlasti u vezi divljih životinja osjetio potrebu te poslao dopise gradonačelniku Peđi Grbinu i komunalnom redarstvu, kako bi ovu tematiku produbio, iznio činjenice, naveo uvriježene praske s lisicama u europskim gradovima i potaknuo nadležne da zauzmu ispravan, stručan i jasan stav oko prihvaćanja gradskih lisica na suživot s ljudima.

"S jedne strane imamo nerazumijevanja i nedovoljnu educiranost građana, nemamo adekvatan civiliziran odnos i jasan stav vlasti prema gradskim lisicama, a prije svega, smatram da je nalog za lov i premještanje lisica nepotreban, nestručan, po životinje štetan i vrlo stresan te smatram da se zakonska odredba o premještanju ne bi trebala odnositi na lisice.

Nadalje, razdvajanje mladunčadi od roditelja sve do jeseni kada bi se trebale prirodno osamostaliti također je iznimno štetno. Pritiscima građana ne treba uvijek ići niz dlaku. Grad mora donositi stručne odluke koje su u skladu sa zaštitom životinja te također smatram da bi lisice trebale biti izuzete iz postupaka izlučivanja!

Vrlo važnim držim da je građane potrebno konstantno informirati i educirati o suživotu s gradskim lisicama te razbiti negativne stereotipe o njima", poručuje Pekas.

Jedan od lisičića s pulskog Kaštela

Pekas nadalje kaže da lisice kao divlje gradske životinje nisu prisutne samo u našim gradovima, već i u mnogim drugim gradovima Europe kao što su Berlin, London, Zürich, München...

- U Briselu su lisice strogo zaštićene. Lisice su postale svugdje rado viđeni gosti u gradovima. U Europi stoga raste svijest o lisicama u gradovima gdje se građane potiče na suživot s njima i razumijevanje, a mnoge udruge za zaštitu divljih životinja u Europi savjetuju njihovo opće prihvaćanje i predlažu načine kako živjeti s njima, navodi Pekas te iznosi koristi koje pružaju:

"Ne samo da su lisice bezopasne i da više ne prenose bjesnoću već se smatra da gradske lisice čak pomažu u kontroli populacije glodavaca u gradu i tako ostvaruju benefite za javno zdravstvo i higijenu. S obzirom na to da je poznato da su im glodavci poput miševa i štakora glavna hrana.

Lisice su naučile da im čovjek nije opasnost pa im odgovara suživot u gradovima jer se tu osjećaju komotno i sigurno te lakše nalaze hranu, ističe Pekas.

Pekas navodi i smjernice kako bi trebao izgledati pravilan odnos prema lisicama u urbanim sredinama, a po uzoru na europsku praksu koju bi trebalo slijediti.

"Održavajmo grad i dvorišta urednima! Lisice su svejedi i jedu što god im dođe pod njušku i u gradu nalaze raznoliku hranu. Otpatke, hranu za kućne ljubimce, druge divlje životinje, bobice grmlja te miševe i štakore. Kako bi se ublažila njihova nagla brojnost potrebno je smanjiti otvorene površine sa smećem u gradu. Na primjer otvorene kontejnere za smeće, otvorene košare za otpatke te bilo kakav otpad na otvorenom, ukloniti hranu za kućne ljubimce koja stoji na otvorenom, šo je ujedno korisno i zbog vrana i galebova", poručuje Pekas.

Ulovljene i izmještene lisice u skloništu za životinje

Kao jedno od najznačajnijih pravila, Pekas ističe da ljudi lisice ne hrane te smatra da se to treba definirati Odlukom o komunalnom redu.

"Hranjenje povećava njihovu populaciju i ovisnost o čovjeku. Njihovim nehranjenjem lisice će zadržati prirodan strah od čovjeka što je cilj. Pa je tako u Berlinu kažnjivo hraniti divlje životinje.

Nikako ih se ne bi smjelo loviti, odvajati mladunčad od roditelja i nema ih potrebe premještati kao neke druge divlje životinje koje dolutaju u grad. Na grad su se već navikle i tu im je dom. Premještanje ih može dezorijentirati i stvoriti im probleme. Čak je i briselsko vijeće za zaštitu životinja ustvrdilo da preseljenje može uzrokovati stres i čak smrt životinje", naglašava Pekas.

Pekas opisuje situaciju koja se nedavno dogodila kada je jedna od mladih lisica ušla u galeriju na pulskom Forumu, te poziva građane da zbog toga ne paničare.

- Otvorite širom vrata i puste životinju da sama izađe. Ne smije ju se stjerati u kut, već joj omogućiti samostalan bijeg. Treba joj dati prostora da ima gdje pobjeći i ona će se povući i tek ako je životinja ozlijeđena treba zvati sklonište za životinje i onda njihovo hvatanje i privremeno zatvaranje ima opravdanje, veli Pekas.