Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize
Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize
Hrvatsko gospodarstvo snažno je poraslo i u posljednjem lanjskom tromjesečju, nastavivši oporavak od koronakrize treći kvartal zaredom, pa je u cijeloj 2021. godini zabilježilo rekordan rast od 10,4 posto.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom kvartalu 2021. porastao 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
„Gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju 2021. nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna dva tromjesečja kada je rast bio dvoznamenkast”, navode analitičari Raiffeisebank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize.
Zbog te krize u 2020. godini BDP je pao oko 8 posto, dok je u cijeloj prošloj godini porastao 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.
Pritom je u drugom tromjesečju prošle godine zabilježen rekordni skok gospodarstva od 16,5 posto, a u trećem za snažnih 15,8 posto.
„U svakom slučaju realna gospodarska aktivnost u 2021. uspjela je nadmašiti razinu iz 2019. i tako zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda”, navodi se u analizi RBA.
Porasle sve sastavnice BDP-a
Snažan rast BDP-a u posljednje lanjskom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 31,7 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 24,7 posto, a usluga 49,1 posto.
Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 16,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 15 posto, dok je uvoz usluga skočio 23,8 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 0,8 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 7,6 posto.
U posljednjem lanjskom tromjesečju porasla je i državna potrošnja, za 14 posto na godišnjoj razini.
Na godišnjoj razini brži rast od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 9,9 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini skliznulo 0,1 posto.
„Usporavanje dinamike oporavka povezano je sa smanjenim optimizmom, a ovakva kretanja su i uobičajena u četvrtom tromjesečju nakon što je snažan rast tromjesečje ranije povezan sa izvrsnim rezultatima središnjeg dijela turističke sezone”, navode analitičari RBA.
Na godišnjoj je razini hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo znatno brže od prosjeka u Europskoj uniji. Prema posljednjim podacima Eurostata, u posljednjem lanjskom tromjesečju sezonski prilagođeni BDP u EU porastao je 4,8 posto na godišnjoj, a 0,4 posto na kvartalnoj razini.
RBA: U 2022. solidne stope rasta
„U ovoj godini očekujemo nastavak solidnih stopa rasta gospodarstva, iako primjetno nižih zbog učinka baznog razdoblja. Predvodnik rasta trebale bi postati investicije podržane prije svega izdašnim sredstvima izu EU fondova, dok će osobna potrošnja podršku i dalje nalaziti u povoljnim trendovima na tržištu rada”, ističu analitičari RBA.
Međutim, s obzirom na posljednje geopolitičke događaje, analitičari su oprezni.
Zbog napada Rusije na Ukrajinu snažno su porasle cijene energenata, što bi moglo dodatno ojačati inflaciju i navesti središnje banke na zaoštravanje monetarne politike. A to bi moglo usporiti rast svjetskog gospdoarstva.
„Prognoza kretanja gospodarstva EU trenutno je pod revizijom, što potencijalno može nepovoljno utjecati na kretanja hrvatskog BDP-a. Stoga stavljamo naglasak na izražen geopolitički rizik, koji može potencijalno utjecati na turističku sezonu i averziju prema riziku, a time i posljedično na kretanje cjelokupnog gospodarstva. Iako, za sada takav scenarij ne očekujemo”, navodi se u analizi RBA.
Hrvatsko gospodarstvo snažno je poraslo i u posljednjem lanjskom tromjesečju, nastavivši oporavak od koronakrize treći kvartal zaredom, pa je u cijeloj 2021. godini zabilježilo rekordan rast od 10,4 posto.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom kvartalu 2021. porastao 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
„Gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju 2021. nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna dva tromjesečja kada je rast bio dvoznamenkast”, navode analitičari Raiffeisebank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize.
Zbog te krize u 2020. godini BDP je pao oko 8 posto, dok je u cijeloj prošloj godini porastao 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.
Pritom je u drugom tromjesečju prošle godine zabilježen rekordni skok gospodarstva od 16,5 posto, a u trećem za snažnih 15,8 posto.
„U svakom slučaju realna gospodarska aktivnost u 2021. uspjela je nadmašiti razinu iz 2019. i tako zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda”, navodi se u analizi RBA.
Porasle sve sastavnice BDP-a
Snažan rast BDP-a u posljednje lanjskom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 31,7 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 24,7 posto, a usluga 49,1 posto.
Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 16,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 15 posto, dok je uvoz usluga skočio 23,8 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 0,8 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 7,6 posto.
U posljednjem lanjskom tromjesečju porasla je i državna potrošnja, za 14 posto na godišnjoj razini.
Na godišnjoj razini brži rast od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 9,9 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini skliznulo 0,1 posto.
„Usporavanje dinamike oporavka povezano je sa smanjenim optimizmom, a ovakva kretanja su i uobičajena u četvrtom tromjesečju nakon što je snažan rast tromjesečje ranije povezan sa izvrsnim rezultatima središnjeg dijela turističke sezone”, navode analitičari RBA.
Na godišnjoj je razini hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo znatno brže od prosjeka u Europskoj uniji. Prema posljednjim podacima Eurostata, u posljednjem lanjskom tromjesečju sezonski prilagođeni BDP u EU porastao je 4,8 posto na godišnjoj, a 0,4 posto na kvartalnoj razini.
RBA: U 2022. solidne stope rasta
„U ovoj godini očekujemo nastavak solidnih stopa rasta gospodarstva, iako primjetno nižih zbog učinka baznog razdoblja. Predvodnik rasta trebale bi postati investicije podržane prije svega izdašnim sredstvima izu EU fondova, dok će osobna potrošnja podršku i dalje nalaziti u povoljnim trendovima na tržištu rada”, ističu analitičari RBA.
Međutim, s obzirom na posljednje geopolitičke događaje, analitičari su oprezni.
Zbog napada Rusije na Ukrajinu snažno su porasle cijene energenata, što bi moglo dodatno ojačati inflaciju i navesti središnje banke na zaoštravanje monetarne politike. A to bi moglo usporiti rast svjetskog gospdoarstva.
„Prognoza kretanja gospodarstva EU trenutno je pod revizijom, što potencijalno može nepovoljno utjecati na kretanja hrvatskog BDP-a. Stoga stavljamo naglasak na izražen geopolitički rizik, koji može potencijalno utjecati na turističku sezonu i averziju prema riziku, a time i posljedično na kretanje cjelokupnog gospodarstva. Iako, za sada takav scenarij ne očekujemo”, navodi se u analizi RBA.
“Čime se to oni bave da imaju moju lažnu snimku? Kakva je to politička stranka koja se bavi lažnom snimkom premijera kako bi ga upleli u njihov glib živog blata", upitao je Plenković te poručio možemovcima da "nisu normalni"
Odgovarajući na pitanja novinara planira li se ispričati Nikici Jelaviću kako je on ne bi tužio za navodnu klevetu, poručila je kako njegove poruke smatra zastrašivanjem, te kako ga se ne boji
"Protiv moje volje, uključili su me u svoju prljavu političku kampanju. Svima je, vjerujem, očito da o našem susretu nisam javno govorio ja - nego Mile Kekin. Ponavljam, ništa od navedenog u jučerašnjim istupima gospođa iz vodstva Možemo vezano uz mene i sastanak s Milom Kekinom nije točno, osim da je Kekin platio parking za moj auto", rekao je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
