Biznis

Ministar u Bruxellesu

Ćorić: Hrvatska će povećati proizvodnju plina za 20 posto do 2024.

Iz nove bušotine osiguran je ulazak novih 150 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna kubičnih metara, što u ovom trenutku predstavlja gotovo 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu


 
2 min
HINA
Tomislav Ćorić/ Foto: HINA

Iz nove bušotine osiguran je ulazak novih 150 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna kubičnih metara, što u ovom trenutku predstavlja gotovo 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu

Hrvatska bi do 2024. godine mogla povećati postojeću proizvodnju prirodnog plina za preko 20 posto, ali nema ambicija ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju ugljikovodika, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Ćorić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara zaštite okoliša država članica EU-a, komentirao je objavu Ine da je započela s proizvodnjom prirodnog plina iz nove bušotine na plinskom polju Ika u sjevernom Jadranu.

Iz nove bušotine osiguran je ulazak novih 150 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna kubičnih metara, što u ovom trenutku predstavlja gotovo 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu.

“U planu je još jedna bušotina, ona je nešto manjeg kapaciteta, međutim dignut će ovu proizvodnju za dodatnih 1,5 postotni bod. Ono što nas veseli jest da imamo potvrde otkrića novih nalazišta i drugih kompanija u kopnenom dijelu Hrvatske i vjerujem da će do 2024. postojeća proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj biti uvećana za preko 20 posto”, rekao je Ćorić.

Po njegovim riječima, eksploatacija plina sada Hrvatskoj donosi više nakon izmjena zakona o istraživanju i eksploataciji i sada joj prosječno od dobivenih količina pripada oko 50 posto, za razliku od 10 posto ranijih godina.

Ćorić je rekao da Hrvatska nema ambiciju ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju, da je ovdje riječ o postojećim poljima koja su ranije koncesijski odobrena.

“Ne namjeravamo dalje forsirati taj smjer i vjerujem da će postojeće zalihe i one koje će se otkriti u narednim godinama temeljem izdanih odobrenja uvećati našu proizvodnju. Smjer Hrvatske su obnovljivi izvori energije, plin je ionako doživljavan i bit će doživljavan u sljedećih 20-tak godina kao tranzicijsko gorivo”, rekao je Ćorić.

Dodao je da Hrvatska nije ni “politički ni kao društvo” spremna za istraživanja i eksploataciju na Jadranu nakon što su pokušaji od prije sedam, osam godina loše završili.

“Nisam siguran da kao zemlja koja teži afirmaciji turizma u našem obalnom pojasu treba ići u tom smjeru”, kaže ministar.

Kazao je da bi Hrvatska, u slučaju potpunog prestanka dotoka plina iz Rusije, iz vlastite proizvodnje i preko LNG na Krku, mogla zadovoljiti svoje potrebe za plinom.

(Hina) xsv ykga


Nastavite čitati

Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.