Tvrtka Capo kontroverznog poduzetnika Danka Končara kupila je godinama zapušten Genetski centar u srcu Ćićarije, nekad u vlasništvu Stjepana Fiolića, koji je bivšem premijeru Ivi Sanaderu nosio 17 milijuna kuna mita u – kutiji za hrenovke. Iako su mediji početkom svibnja izvještavali da kompleks od oko 78 tisuća četvornih metara kupuje riječka Manšped grupa Željka Mandarića, to se nije dogodilo. Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin kaže da bi Buzećani bili sretniji da je Centar preuzeo Mandarić.
Tvrtka Capo kontroverznog poduzetnika Danka Končara kupila je godinama zapušten Genetski centar u srcu Ćićarije, nekad u vlasništvu Stjepana Fiolića, koji je bivšem premijeru Ivi Sanaderu nosio 17 milijuna kuna mita u – kutiji za hrenovke. Iako su mediji početkom svibnja izvještavali da kompleks od oko 78 tisuća četvornih metara kupuje riječka Manšped grupa Željka Mandarića, to se nije dogodilo. Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin kaže da bi Buzećani bili sretniji da je Centar preuzeo Mandarić.
Tvrtka Capo povezana s Dankom Končarom kupila je godinama zapušten Genetski centar u srcu Ćićarije, nadomak Buzeta, nekad u vlasništvu „HDZ-ovog mesara“, saborskog zastupnika Stjepana Fiolića, čije se poslovno carstvo raspalo aferom Planinska 2012. godine, kada je priznao da je bivšem HDZ-ovom premijeru Ivi Sanaderu nosio 17 milijuna kuna mita u – kutiji za hrenovke.
Mediji su početkom svibnja izvještavali da kompleks od oko 78 tisuća četvornih metara, a koji uključuje 24 objekta, oranice, livade i pašnjake, od tvrtke B2 Kapital kupuje riječka kompanija A-Z Ulaganja, dio Manšped grupe vlasnika Željka Mandarića. Međutim, to se ipak nije dogodilo. U posljednji je trenutak u priču 'uletio' kontroverzni poduzetnik Danko Končar.
Danko Končar je za Istru24 potvrdio da je tvrtka Capo pred finalizacijom kupnje Genetskog centra. Nekada su Capo, spomenimo, osim Končara, vodili i supružnici Vinka i Mirko Cetinski, a sada to čini Končareva sestrična Danica Žagmešter, Elvis Visintin i drugi. Vlasnik tog poduzeća je malteška firma Kermas Holding Limited.
No, prije nego se na scenu nedavno pojavio Končar, praktički niotkud, Mandarić je tri godine, u suradnji s agrobiotehničkim fakultetom u Osijeku, razvijao projekt tovilišta autohtone istarske svinje i reprocenta u Buzetu.
- Ozbiljno planiramo ući u taj sektor, u stočarstvo. U planu imamo četiri lokacije, od toga su dvije u Istri, govori Mandarić, ne otkrivajući koja je to druga lokacija u Istri, uz ovu u Buzetu koju je 'preoteo' Končar.
- Iz vedra neba pa u rebro, kako se kaže, pojavio se Končar. Hoće li se on htjeti baviti ili će Centar htjeti preprodati nama za veći iznos, ne znam. Ako će revitalizirati taj dio, iskreno čestitam. Ne znam njegovu namjeru, ali oni to jesu kupili. Ponudili su veći iznos, pet posto više od nas, pojašnjava Mandarić, ne želeći reći točnu svotu, ali niti ne opovrgavajući da je riječ o otprilike 700 tisuća eura.
Da je Mandarić revitalizaciji Centra pristupio ozbiljno, potvrđuje i buzetski gradonačelnik Damir Kajin.
- Više nego ozbiljno. Mislim da je velikom broju građana Buzeštine krivo što Mandarić nije uspio u tom svom naumu. Trebao je povezati niz buzetskih tvrtki, recimo istarsku pivovare, s Centrom. Međutim, očigledno nije bilo moguće da B2 Kapital promjeni svoju odluku, kaže Kajin.
Končar je, inače, svojedobno Kajina tužio za klevetu zbog rečenice "Vlada nije kriva što je Končar 33-postotni vlasnik Glasa Istre, novine koja je bilten IDS-a i koja otvoreno zagovara ulazak Končara u Uljanik, a znalo se da on ne može sanirati posrnulu tvrtku", koju je izgovorio 2018. godine na konferenciji za novinare. Končar je na koncu, 2019., odustao od te tužbe.
"Istra je nekad bila zemlja slobode, danas je postala zemlja straha. Ovdje se više ne može slobodno niti govoriti. Umjesto da se kriminalizira one koji bez jedne kune pokušavaju domoći se najvrednijih istarskih resursa, oni kriminaliziraju one koji o tome progovaraju", izjavio je Kajin nakon izlaska iz sudnice.
O Končarevom ulasku na poslovnu pozornicu Buzeta, Kajin danas kaže: „Ja ljudima vjerujem, ljude držim za riječ i vjerujem im na riječ. Končar je imao puno zamisli, relativno malo toga realizirano je u Istri, ali ne može se reći da nije investirao u, na primjer, pulsku i trogirsku marinu i trogirsko brodogradilište. To mu nitko ne može osporiti“.
S Kajinovim riječima na umu, spomenimo da je 2011. godine Danko Končar htio je kupiti brodogradilišta 3.Maj, Kraljevicu i Brodotrogir, no potom je od toga odustao, da bi na koncu ipak kupio Brodotrogir, koji se suočava s problemima. Radnicima je prošle godine mjesecima kasnila plaća, a broj im je od 2016. do 2020. pao s 644 na 58. Danko Končar je 2018. u svom portfelju htio i pulski Uljanik, ali i to je propalo. Prije više od deset godina kupio je od tadašnje Hypo Alpe Adria Grupe milijun četvornih metara atraktivnog brijunskog priobalja – projekt Barbariga-Dragonera koji nije realiziran ni 22 godine od njegove najave. Končar je nakon više od 11 godina napokon izgradio marinu u pulskom zaljevu, Marinu Polesanu, na lokaciji Katarina-Monumenti, na koju se referira Kajin. No, marketinški je marinu već preuzela investicijska grupa Emma Capital, koja je pred kupnjom Končareve ma marine u Trogiru.
Buzetski gradonačelnik otkriva da mu je Končar obećao unutar godinu dana obnoviti prvu od ukupno 24 hala Centra, koji zjapi prazan već 30 godina.
„Spominjao je ulaganja u iznosu od osam do deset milijuna eura. Problem je s ljudima koje gore treba zaposliti, jer te specifične radne snage biti će teško pronaći na Buzeštini, ali nije nemoguće da će radnici doći iz drugih zemalja, van Hrvatske. Nadam se da onaj tko se, u ovo vrijeme nestašica, divljanja cijena, inflacije, posveti proizvodnji hrane može profitirati. Tržište mu je de facto zajamčeno“, smatra Kajin.
Za stočarstvo se, gledajući poslovanja njegovih tvrtki, komotno može reći da nije Končarev tip tržišta. Koji je, dakle, interes Danka Končara za ulaganje u tu djelatnost i to na Ćićariji? I hoće li u nekom trenutku od te investicije odustati i jednostavno preprodati nekretnine?
„Ne, ne. Nećemo odustati. Nije to stočarstvo nego proizvodnja hrane, da tako kažemo, ali tamo će biti stoka. S obzirom na to da smo u hotelijerstvu i da imamo proizvodnju vina, logično je i da idemo u proizvodnju hrane“, obrazlaže Končar.
Jedan od voditelja tog projekta bit će, među ostalim čijih se imena Končar nije uspio sjetiti tijekom razgovora, Kristijan Pilat, bivši knjigovođa Vinke Cetinski. Kristijan Pilat postao je nacionalno poznat po tome što je posvađao bivšu, Tuđmanovu doministricu turizma Vinku Cetinski i Danka Končara. Pilat je javno tvrdio da je Cetinski kao direktorica Kermas ulaganja pokrala i za milijune oštetila tu tvrtku Danka Končara, a pri kupovini nekretnina u Istri. Povodom tih optužbi još uvijek se vodi nekoliko sudskih postupaka.
A hoće li budućnost Genetskog centra u Buzetu biti svijetla, tek je za vidjeti. Prošlost je svakako bila mračna.
U tu su farmu, prema pisanju Jutarnjeg lista, vlade Hrvatske i Italije devedesetih godina uložile gotovo 30 milijuna eura za razvoj stočarstva, uzgoj ovaca, proizvodnje mesa i sira, kao i genetskog materijala. Ranije spomenuti Fiolić, nekoć drugi proizvođač mesa u Hrvatskoj, odnosno njegova Farma Vukovina Fiolić, dio Mesnica Fiolić, otkupila je od države Centar 2006. godine za pravu siću – 5,3 milijuna kuna. On je najavljivao ulaganja od 30 milijuna kuna. Ali, sve propada. I Fiolićevo carstvo i buzetski Genetski centar, a sve zbog 17 milijuna kuna mita brižjivo upakiranih u kutiji hrenovka.
Zbog mita koji je nosio premijeru, 'kralj mesa' Fiolić osuđen je na godinu dana zatvora. Poslovni partneri okreću mu leđa, a imanje u Buzetu se na javnoj dražbi prodaje za početnih 22,4 milijuna kuna. Kupac je 2018., i to za 1,9 milijuna kuna, bio razlučni vjerovnik, a današnji prodavatelj, zagrebačka tvrtka za otkup dospjelih potraživanja i factoring B2 Kapital.
Još jedna, već puno puta viđena hrvatska političko-poduzetnička priča.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
