Biznis

NOVI UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA

Hoće li plin zaista poskupjeti za enormnih 86 posto?

Uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, poskupljenje plina trebalo bi rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze, saznaju kolege iz Jutarnjeg lista


 
1 min
Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini

Uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, poskupljenje plina trebalo bi rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze, saznaju kolege iz Jutarnjeg lista

Jutarnji list danas piše o drastičnom poskupljenju plina, a vijest prenosi i HINA.

Dramatičan dopis stigao je, navode, sredinom prosinca Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i to od strane Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore.

Iako se u široj javnosti već dugo najavljuje nadolazeće poskupljenje plina od 1. travnja ove godine, razmjeri problema nikad nisu bili jasno prezentirani kao u ovom dopisu u posjedu Jutarnjeg lista.

Tako će, prema proračunima Udruženja, regulirana cijena plina za sljedeću plinsku godinu (od 1. travnja 2022.) iznositi oko 43,91 euro po megavatsatu, što je čak 133 posto više nego ove godine, i što bi u konačnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, trebalo rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković danas je istaknuo kako će Vlada i svi njeni resori raditi na tome da ne dođe do značajnijeg udara na standard građana zbog rasta cijena energenata.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.