Iz podataka je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni, naime, čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta dok su hoteli na tek 14.98 posto, no situacija bi bila još gora kad bismo privatnim krevetima pridodali i njih 607 tisuća u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto
Iz podataka je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni, naime, čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta dok su hoteli na tek 14.98 posto, no situacija bi bila još gora kad bismo privatnim krevetima pridodali i njih 607 tisuća u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto
Prvi put na Jadranu raste broj kreveta u hotelima, a pada u privatnom smještaju, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta, a hoteli su na 14,98 posto.
Pandemija je posljednje dvije godine prilično nagrizla turistički sektor, no službena turistička statistika daje nam za vjerovati kako se u njoj izrodilo i nešto dobro što bi u narednim godinama trebalo pokušati iskoristiti.
Riječ je o statistici smještajnih kapaciteta koja, valjda prvi put u povijesti, bilježi obrnute trendove. Odnosno, dogodila se gotovo nezamisliva situacija - da bilježimo povećanje kreveta u hotelskom smještaju, a da broj kreveta u onom komercijalnom privatnom istovremeno pada.
Pritom treba naglasiti kako je riječ o sitnim pomacima, ali ipak neobičnima za jednu zemlju u kojoj je privatni smještaj do pojave pandemije godišnje rastao po stopi od desetak posto.
Prema podacima koje je Jutarnji list dobio od Hrvatske turističke zajednice, u odnosu na srpanj 2019. godine, broj ležajeva u hotelskim kapacitetima porastao je za 1,7, a onaj kod domaćina pao za 1,4 posto.
Tako danas, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, u hotelima imamo sve skupa 179.454 kreveta odnosno njih gotovo tri tisuće više dok je broj komercijalnih kreveta u domaćinstvu trenutno na 611.525, odnosno imamo ih gotovo sedam tisuća manje te 1204 objekta manje nego početkom srpnja 2019. godine.
Iz podataka je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni, naime, čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta dok su hoteli na tek 14.98 posto, no situacija bi bila još gora kad bismo privatnim krevetima pridodali i njih 607 tisuća u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto.
Pa ipak, teško je ne primijetiti kako je, ako ikad, sada trenutak da se pametnim mjerama pokuša utjecati na povećanje udjela hotelskih kapaciteta te smanjenje onih u privatnom smještaju što ovih dana stidljivo najavljuje i ministrica turizma Nikolina Brnjac, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.
Nabavljajući drvca s korijenom građani skrbe za vlastitu obitelj, pomažu siromašnim obiteljima diljem Hrvatske ali i podupiru očuvanje i obnovu zelenih resursa Hrvatske jer drvca mogu naknadno i sami posaditi, poručuju iz Caritasa
"Zagrebu treba jasna vizija i drugačiji pristup rješavanju problema. I to će biti glavna promjena koju ću kao gradonačelnik uvesti – promjena pristupa rješavanju problema grada", ističe u priopćenju
Poručio je da jedino SDP može promijeniti društveni okvir u Hrvatskoj, te da ne odustaju od temeljnih postulata SDP-a - antifašizma, borbe za prava žena i manjina uz lijeve ekonomske politike
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
