Susret guvernera regije održan u Puli, na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković"

Hrvatska narodna banka danas je u Puli organizirala Susret guvernera regije u sklopu kojeg je, u suradnji s Fakultetom ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković", održan i okrugli stol guvernera na temu "Od eksperimenta do infrastrukture: digitalna imovina u svijetu tradicionalnih financija".

Uoči okruglog stola goste su pozdravili Ticijan Peruško, dekan Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković", Peđa Grbin, gradonačelnik Pule i Jessica Acquavita, zamjenica župana Istarske županije, a uvodno predavanje održao je Brunello Rosa, izvršni direktor i voditelj istraživanja u Rosa & Roubini Associates, na temu digitalnih valuta i njihovih geopolitičkih implikacija.

Također se raspravljalo kako provesti ovu integraciju, a bez da se ugrozi financijska stabilnost, zaštita potrošača ili monetarni suvereniteta. Istaknuto je kako pitanje više nije hoće li se digitalna imovina susresti s tradicionalnim financijama, već hoće li taj presjek biti oblikovan politikama i povjerenjem ili krizom i fragmentacijom. Guverneri su razmatrali i glavne uzroke povišene inflacije i mogućnost različitih scenarija u aktualnoj globalnoj geopolitičkoj i gospodarskoj situaciji. 

Boris Vujčić je tom prilikom rekao da je inflacija u Hrvatskoj zabilježila izraženo ubrzanje od početka godine, prvenstveno potaknuto vanjskim šokom cijene energije nakon izbijanja rata na Bliskom istoku. Pritom je inflacija energije već bila povišena prije početka rata, što odražava odgođeno povlačenje subvencija za električnu energiju, plin i grijanje u usporedbi s drugim zemljama. Nasuprot tome, inflacija hrane usporila je na 3,7% u travnju nakon što je ubrzala s 3,2% u siječnju na 3,9% u veljači, a zatim na 4,0% u ožujku.

Što se tiče temeljne inflacije, istaknuo je guverner, ona je ostala na 3,7% u travnju, nakon pada s razina od 3,9% zabilježenih u prva dva mjeseca godine. "Pad temeljne inflacije, dakle bez cijena energije i hrane, potaknula je inflacija industrijske robe koja je pala s –0,2% u veljači na –0,7% u ožujku i travnju, što je najniža vrijednost od početka 2020. Suprotno tome, inflacija usluga, koja najviše doprinosi ukupnoj inflaciji, s 2,4 postotna boda, pokazala je kontinuiranu postojanost.

Nakon što je tri uzastopna mjeseca do ožujka ostala stabilna na 7,2%, inflacija usluga blago je porasla na 7,3% u travnju. Ova stagnacija inflacije usluga, međutim, prikriva različite trendove između tržišno određenih i administrativno reguliranih cijena usluga, pri čemu inflacija tržišnih usluga postupno opada, a inflacija administrativno reguliranih usluga kao što su najamnine, cestarine, stomatološke usluge, medicinske usluge, odvoz otpada i kanalizacije, raste. I dalje povišena inflacija usluga odražava i dalje snažno tržište rada s niskom stopom nezaposlenosti i daljnjim, iako sporijim, rastom zaposlenosti i plaća, kao i još uvijek čvrstu domaću potražnju, uz povećane potrošačke preferencije za usluge", naglasio je Vujčić.

Projekt digitalnog eura

Govoreći o projektu digitalnog eura, ustvrdio je kako realizacija tog projekta neće značiti ukidanje gotovine, već da ga treba razumjeti kao digitalni dodatak gotovini, a ne kao investicijsku imovinu ili zamjenu za bankovne depozite. Dodao je i da bi uvođenje digitalnog eura ojačalo europsku stratešku autonomiju smanjenjem ovisnosti o malom broju neeuropskih kartičnih shema, tehnoloških platformi i potencijalno stabilnih valuta u stranoj valuti.

Komentirajući implikacije privatno izdavanih digitalnih valuta i stablecoina za monetarni suverenitet i stabilnost nacionalnih valuta, napomeno je da stablecoini nisu neposredna sistemska prijetnja u eurozoni, ali da ih koncentracija dolara i mrežni učinci čine strateškim pitanjem za monetarni suverenitet, prijenos monetarne valute i financijsku stabilnost.

"Stablecoini su se preselili iz nišnog instrumenta kripto tržišta prema široj infrastrukturi za plaćanja i poravnanje, no u eurozoni i Hrvatskoj njihova upotreba u svakodnevnim plaćanjima zasad ostaje ograničena. Tržište je izrazito koncentrirano u instrumentima u američkom dolaru: globalna kapitalizacija stablecoina porasla je s oko 130 milijardi dolara krajem 2023. na više od 300 milijardi dolara početkom 2026., dok su stablecoini denominirani u eurima i dalje vrlo mali, približno 600 milijuna eura. Ako bi se njihovo usvajanje proširilo, stablecoini bi mogli oslabiti monetarnu transmisiju premještanjem sredstava iz bankovnih depozita, promjenom upravljanja likvidnošću banaka i promjenom prijenosa kamatnih stopa na uvjete depozita i kreditiranja.

Međutim, regulacija tržišta kripto imovine, takozvana MiCA, značajno smanjuje ove rizike u EU kroz sigurnosne rezerve, otkup, objavu i zahtjeve za autorizaciju. Stoga politika treba biti uravnotežena: nema neposredne sistemske prijetnje, ali vlasti bi trebale pomno pratiti rast stablecoina, održavati povjerenje u euro, učinkovito provoditi MiCA-u i podržavati europska javna i privatna rješenja za plaćanja, uključujući digitalni euro", smatra guverner.

Na pitanje kako bi realna financijska integracija u Europskoj uniji mogla izgledati u sljedećih pet do deset godina i koji će čimbenici najviše utjecati na njezin tijek, odgovorio je kako će realna integracija biti postupna i slojevita, a ne nagli prijelaz na potpuno homogena financijska tržišta. "Najbrži i najvidljiviji napredak vjerojatno će biti u plaćanjima: plaćanja u realnom vremenu trebala bi postati standard eurozone, ali stvarna integracija ovisi o korisničkom iskustvu, prihvaćanju trgovaca i paneuropskom dosegu. Paneuropska rješenja za krajnje korisnike su ključna. U suprotnom Europa može imati naprednu platnu infrastrukturu u pozadini, ali bi građani i trgovci i dalje ovisili o fragmentiranim nacionalnim shemama ili globalnim neeuropskim pružateljima. Presudni faktor vjerojatno neće biti samo tehnologija, već trajna politička predanost država članica da podrede nacionalne preferencije istinski integriranom europskom financijskom sustavu", zaključio je guverner.

Važan događaj za fakultet

Ticijan Peruško, dekan Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković" rekao je kako je Susret guvernera u Puli važan događaj za fakultet, ali i za gospodarstvo u cjelini. "Na jednom mjestu okupljamo vodeće ljude koji imaju veliku odgovornost za financijsku stabilnost i ekonomski razvoj. Posebno je važna ovogodišnja tema susreta koja obuhvaća digitalnu imovinu, jer je svima jasno koliko se financijski sustav mijenja. Digitalna imovina više nije samo eksperiment, ona sve više postaje dio tradicionalnog financijskog svijeta. U tom kontekstu danas nam je potreban otvoren razgovor i suradnja i potrebna su nam rješenja koja se temelje na znanju, iskustvu i povjerenju. Upravo zato je važno da se ovakav susret održava na fakultetu. Fakultet je mjesto učenja, rasprave, istraživanja i stvaranja novih ideja. Za naše studente ovo je posebna prilika jer mogu izravno čuti kako razmišljaju vodeći ljudi monetarnih institucija i time bolje razumjeti stvarne izazove financijskog sustava. Vjerujem da će ovaj susret dodatno ojačati suradnju među institucijama u regiji i donijeti korisne zaključke", istaknuo je u svom govoru Ticijan Peruško.

Nakon panela guverneri su odgovarali na brojna pitanja studenata koji su prisustvovali skupu.