Crna kronika

nakon crnog vikenda u Istri

Željko Marušić: "Naši vozači se ne plaše kazni - puno više treba kažnjavati prebrzu vožnju!"

Magistralne ceste, kojima Istrijani voze dosta češće nego Ipsilonom, još uvijek imaju puno manju kontrolu nego autocesta. "To nikako nije dobro jer treba povećati kontrole, kako mobilne, policajce i presretače, ali i kamere Treba razviti sustav u kojima će građani prijavljivati brze vozače koje bi se stavljalo pod nadzor", veli Željko Marušić


 
3 min
Matea Čelebija
Prometni stručnjak Željko Marušić

Magistralne ceste, kojima Istrijani voze dosta češće nego Ipsilonom, još uvijek imaju puno manju kontrolu nego autocesta. "To nikako nije dobro jer treba povećati kontrole, kako mobilne, policajce i presretače, ali i kamere Treba razviti sustav u kojima će građani prijavljivati brze vozače koje bi se stavljalo pod nadzor", veli Željko Marušić

Tragična jučerašnja prometna nesreća kod Marčane s dva izgubljena života, izazvana, prema prvim podacima, prebrzom vožnjom povod je našem razgovoru s prometnim stručnjakom Željkom Marušićem, koji upozorava da je u Hrvatskoj jako malen stupanj osviještenosti sudionika u prometu, s naglaskom na preblage kazne kojih se naši vozači očigledno ne boje.

U Hrvatskoj ne postoji strah od kršenja prometnih pravila

- Jedan od najčešćih problema postupanja u prometu u Hrvatskoj je definitivno nedovoljna izvjesnog kažnjavanja u prometnim prekršajima. Dakle, naši vozači krše prometna pravila zato što se ne plaše da će biti kažnjeni, rekao nam je Marušić, naglasivši pritom kako kod nas kažnjavanja nisu tako rigorozna kao što su to primjerice u Italiji ili Sloveniji, kazao nam je.

- Kultura se izgrađuje s izvjesnošću kažnjavanja. To je realnost svugdje jer ljudi kada dođu iz uređenog ustav u neuređeni, brzo mijenjanju navike. Talijani, Slovenci i Nijemci neodgovornije voze kod nas nego u svojoj zemlji, a upravo zato što im je to omogućeno, govori.

Ipsilon ima veći nadzor od magistralnih cesta

Magistralne ceste, kojima Istrijani voze dosta češće nego Ipsilonom, još uvijek imaju puno manju kontrolu nego autocesta.

- To nikako nije dobro jer treba povećati kontrole, kako mobilne, policajce i presretače, ali i kamere. Treba razviti sustav u kojima će građani prijavljivati brze vozače koje bi se stavljalo pod nadzor, govori Marušić te dodaje da je trenutno najjednostavnije rješenje pojačano postavljanje kamera uz cestu.

- Moramo povećati izvjesnost kažnjavanja, a posebice kršenje brzine jer je to najveći problem. Trebali bismo dosljednije provoditi kontrole brzine i to bi trebao biti temelj naše sigurnosti u prometu.

Sve se to može realizirati mobilnim i fiksnim kamerama te policijskim patrolama. Trenutno postoje dva jako dobra rješenja za to, a to su postavljanje kamera i uspornika na cestu, zaključio je Marušić.

A odgovornost ljudi?

Prema Marušiću, jako je važna odgovornost. Trebalo bi urediti i objektivizirati sustav kako bi funkcionirale i prijave prometnih prekršitelja od strane građana.

U Istri znatno povećan broj prometnih prekršaja

Tijekom minulog vikenda u Istri je zabilježeno 189 prometnih prekršaja, od kojih je njih čak 91 brza vožnja. Čini se da trenutni nadzor, ali i kazne nisu dostatni na smanjenje prekršaja na prometnicama, koji sve češće završavaju smrtnim ishodom.

Prema podacima PU Istarske, u 2021. godini zabilježeno je 1580 prometnih prekršaja od kojih je njih 14 bilo sa smrtnim ishodom te čak 114 teško ozlijeđenih. Podaci iz prošle godine pokazuju povećani broj prometnih prekršaja s obzirom na 2020. godinu, i to za čak 31,8 posto.

Često se uz kršenje brzine krše i ostala prometna pravila poput vožnje u alkoholiziranom stanju, korištenja mobitela i nevezanja pojasa.

Izvor: PU Istarska

U prva dva mjeseca ove godine, u Istri je evidentirano 165 prometnih nesreća,  što je za 13% više u odnosu na 2021., kada je evidentirano 146 prometnih nesreća. Evidentirane su četiri prometne nesreće s poginulim osobama, 47 nesreća s ozlijeđenim osobama i 114 prometnih nesreća s materijalnom štetom. Stradalo je 69 osoba, što čini povećanje stradalih osoba za 50% u odnosu na 2021., kada je stradalo 46 osoba. U prometnim nesrećama su četiri osobe smrtno stradale, šest osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede, a 59 osoba je lakše ozlijeđeno.

Najviše nesreća u Istri uzrokuje brzina

Po vrstama prometnih nesreća najčešće se radilo sudaru s vozilom iz suprotnog smjera (25), zatim bočnim sudarima (24) i slijetanje vozila s ceste (22), dok su najčešće greške koje su dovele do prometnih nesreća bile brzina (39), nepropisno kretanje vozila na kolniku (27) i nepoštivanje prednosti prolaska (22).

Policijski službenici su tijekom prva dva mjeseca ove godine utvrdili ukupno 4.453 prometna prekršaja, a najčešće se radilo o tzv. četiri ubojice u prometu:

  • brzine - 1959,
  • korištenja mobitela za vrijeme vožnje – 665,   
  • nekorištenje sigurnosnog pojasa  - 553
  • upravljanje vozilima pod utjecajem alkohola – 353.

- Policija svakodnevno djeluje represivno prema vozačima koji grubo i učestalo krše prometne propise, ali djeluje i preventivno kroz edukacije, organiziranje ciljanih akcija u cilju zaštite ranjivih skupina sudionika te kroz zajedničke aktivnosti s partnerima. Svim tim aktivnostima nastoji se utjecati na svijest svih sudionika prometa da trebaju poštovati prometne propise i biti odgovorni sudionici u prometu, kazali su nam iz PU Istarske te dodali kako sve više apeliraju na građane da vode računa o svojoj i tuđoj sigurnosti u prometu.

- Ne zaboravite da se tragedija može dogoditi u trenu. Ne dopustite da radi trenutka nepažnje ili prevelike pouzdanosti u svoje sposobnosti zauvijek obilježite svoj život ili život neke druge osobe, poručuju.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.