(VIDEO) Pogledajte kako se rade Šišanski cannoni. Recept otkriva nona Annamaria Benčić
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Ono što je specifično jest da satelit nije odaslan u orbitu klasičnim lansiranjem putem rakete bez ljudske posade, već na svemirskom brodu * Radi se o prvom satelitu koji je u cijelosti osmišljen, izrađen, testiran u Hrvatskoj, u Istri, a zahvaljujući suradnji s ROSCOSMOS-om poslan u svemir, na Međunarodnu svemirsku postaju gdje se i sada nalazi, doznajemo od Marina Tumpića, voditelja udruge Vidulini
Ono što je specifično jest da satelit nije odaslan u orbitu klasičnim lansiranjem putem rakete bez ljudske posade, već na svemirskom brodu * Radi se o prvom satelitu koji je u cijelosti osmišljen, izrađen, testiran u Hrvatskoj, u Istri, a zahvaljujući suradnji s ROSCOSMOS-om poslan u svemir, na Međunarodnu svemirsku postaju gdje se i sada nalazi, doznajemo od Marina Tumpića, voditelja udruge Vidulini
Istra od prosinca 2021. godine ima svoj satelit i pripadajući subsatelit u svemiru.
Ovo je podatak koji do sada nije bio odveć javan. Dva mala tehnička artefakta osmišljena, projektirana, izrađena, testirana i proizvedena u Istri u sklopu Istarskog svemirskog programa danas se nalaze u svemiru.
Njihovo je odredište Međunarodna svemirska postaja (MKS) u Zemljinoj orbiti.
Kako doznajemo od Marina Tumpića, rad na projektiranju zemljinih i van zemljinih umjetnih satelita prije više od desetak godina započela je Udruga Vidulini kroz projekt Istarskog svemirskog programa, a koja integrira rad brojnih stručnjaka iz najrazličitijih polja znanosti i tehnologije.
- Prvi su napori ostvareni i realizirani za vrijeme trajanja globalnog natjecanja Google Lunar X Prize. Nakon toga okrećemo se suradnji s ruskom svemirskom agencijom ROSCOSMOS-om. U razdoblju od 2018. do 2021. osmišljeni su i izrađeni FTP 1-8, sedam više ili manje kompletiranih uređaja plus jedan cjeloviti „mock-up” uređaji na kojima smo ispekli zanat, veli nam Tumpić voditelj udruge i programa.
U prosincu 2021. u svemir ruskom raketom Soyuz te u istoimenom svemirskom brodu s kozmonautima, prema ranijem planu, polijeće naš potpuno funkcionalan satelit pod nazivom AUVsat-1 koji u sebi sadržava i maleni sub satelit (AUVsat-1A).
Radi se o satelitima koji pripadaju klasi femto satelita; uređaji dimenzija 50x50x50mm (max) te mase do 100g (max), pojašnjava Tumpić.
AUVsat-1 ima dimenzije 50x50x50 mm, masu 89 grama, sveukupno trinaest senzora, kameru, blok napajanja i komunikacije, računalo, programski paket, blok vanjskog upravljanja te maleni sub satelit koji se nalazi unutar njega dimenzija 20x20x20mm, mase 14 grama koji u sebi sadržava poruke i imena i prezimena ljudi iz Hrvatske, a koji su se prikupili u kampanji „(Tvoja) Priča u svemiru”.
Neslužbeno i za javnost nazvani su Albus i Mirna, prema legendi o dva lika koji se dotiču Istre i njezine povijesti.
Ono što je specifično jest da satelit nije odaslan u orbitu klasičnim lansiranjem putem rakete bez ljudske posade, već na svemirskom brodu.
- Radi se dakle o prvom satelitu koji je u cijelosti osmišljen, izrađen, testiran u Hrvatskoj, u Istri, a zahvaljujući suradnji s ROSCOSMOS-om poslan u svemir, na Međunarodnu svemirsku postaju gdje se i sada nalazi.
Ideja je bila da se cijela priča javno obznani u svibnju 2022., na datum kada su Ruska Federacija i naša Domovina uspostavile diplomatske odnose, po osamostaljenju Republike Hrvatske, no tri mjeseca prije započela je Specijalna Vojna Operacija u Ukrajini, geopolitička stvarnost se promijenila i stvari se nisu dogodile prema željama i planovima.
Obzirom je EU Ruskoj Federaciji uvela sankcije, a ona recipročno proglasila Hrvatsku neprijateljskom zemljom mi tu više nemamo komunikaciju što se dalje događa, veli nam Tumpić.
Druga mala tehnička tvorevina izrađena je u suradnji i na zamolbu Ruskog Doma u Puli. Kako pojašnjava naš sugovornik, radi se o jednostavnoj konstrukciji okruglog oblika (ala Sputnik-1) bez elektronike, izrađena u poznatoj 3D print tehnologiji koji se vodi pod nazivom AUVsat-2.
Promjer „lopte” AUVsat-2 je 95 mm, masa tek 27 grama, u sebi ne sadrži nikakve tehničke niti ikakve druge uređaje. Prema klasifikaciji satelita ova bi tvorevina spadala u međuklasu između piko satelita i femto satelita.
Danas je situacija u tom projektu takva da dijeli sudbinu s preslagivanjima svjetskog poretka, veli Tumpić te ističe da je ovo za sve bio poprilično zahtjevan posao, pravi pionirski istup naše Domovne u svemirska prostranstva, a sve je zasjenjeno aktualnom situacijom.
- Istarski svemirski program (službeno utemeljen 1. svibnja 2009.) kao Prvi hrvatski svemirski program tijekom proteklih godina i rezultata u sebi je objedinio mnogobrojne suradnike, znanstvena i tehnička područja.
Tumpić istiće kako je svjestan kako bi najlakše bilo angažirati druge zemlje da to naprave, iskamčiti novce od države ili nekog drugog te doslovce zalijepiti naljepnicu.
- Mi smo povijest astronautike u Hrvatskoj ispisali na vlastitim znanjima, iskustvima, greškama i uspjesima; na vlastitom, osobnom angažmanu, enormnom trudu, želji i bezgraničnom entuzijazmu, na ponos cijelog našeg društva, veli naš sugovornik.
Podsjetimo u rad ove udruge često se uključuju učenici iz Pule, ali i cijele Istre, koji se u projekte uključuju vlastitim eksperimentima, ali i radom.
Udruga je poznata po lansiranju letjelica u bliski svemir - iznad 20.000 do 100.000 metara nadmorske visine. Do sada je lansirana 21 autonomna bespilotna letjelica zajedničkog, službenog naziva HISTRION-a i to u raznim varijacijama, ovisno o namjeni, generacijskoj izvdebi i tipu.
- Njihova je uloga da se približe svemiru najbliže što nam prilike i mogućnosti dozvoljavaju te da tamo obavljaju raznolike eksperimente, ali i da populariziramo kod mladih interes za znanost. Ove, 2024. godine planiramo lansiranje najmanje četiri letjelice, zaključuje naš sugovornik, ujedno i nastavnik pri Industrijsko-obrtničkoj školi.
Uz voditelja AUV-ISP Marina Tumpića, vodutelj odjela projektiranja, konstrukcije i izrade bio je Gabrijel Erman iz Žminja, dok je za vizualni i tehnološki dizajn zaslužan Darije Herceg iz Rijeke.
Ivica Lađarerić voditelj je odjela astrobiologije pri ISP-PHPS.
Voditelji i članovi AUV-ISP edukacijsko-istraživačkih i znanstveno-tehnoloških odjela koji su tijekom dosadašnjeg vremna sudjelovali u provedbi zadataka i cilja AUV su: Nenad Perković, Petar Gljušćić, Eduard Erman, Marina Tumpić, Mellani Sabo, Daniela Kovačević, Karin Šćulac, Željko Mogoroš, Alen Peteh, Ogren Variola, Danijel Reponj, Aleksandar Zorkić, Muhamed Muminović, Diego Bosusco, Denis Draguzet, Dorian Delić, Dragan Basara, Petar Gavrić, Dragan Radovanović, Ivan Žagar, Sanja Benazić-Kliba, Anja Dević, Sanja Sobol, Snježana Svitlić- Budisavljević, Martina Kadojić Balaško, Snježana Topolovec - Pintarić, Renata Bažok, Helena Virić Gašparić, Lorena Honović, Miroslav Ambruš Kiš, Tomislav Erman, Dean Mihovilović, Nenad Žufić, Andrea Budiša, Danijel Vuković, Dorijano Mohorović, Goran Gašparović, Duje Luković i Alen Grebo.
- Naravno, bilo je tu još jako puno ljudi kako iz zemlje tako i inozemstva. Put u svemir s naše je strane otvoren je zahvaljujući njima i vremenu koji su uložili u stremljenje k zvijezdama.
Danas radimo na osnivanju Vidulini Aerospace dioničkog društva, tvrtci čije će dionice besplatno dobiti naši gradovi i općine, ali i građani Istre. Do kraja godine mislimo zaokružiti pravnu legislativu, zaključuje voditelj Istarskog svemirskog programa, dodajući da se poslovni razgovori o njihovom ulasku na međunarodno tržište svemirskih tehnologija odvijaju već neko vrijeme.
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Ukoliko još niste obavili božićno-novogodišnju kupovinu donosimo vam nekoliko ideje za originalne darove
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.