PAZINJAN MATEO PAULIŠIĆ OBRANIO PRVI DOKTORAT IZ FIZIKE NA RIJEČKOM SVEUČILIŠTU "Matematika i fizika nisu rezervirane samo za posebno talentirane. To je laž i glupost, a još nisam shvatio kako to ispraviti"

Mateo Paulišić prvi riječki doktor iz područja fizike dolazi iz Pazina. On je proteklog mjeseca na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci obranio prvi doktorat u povijesti riječkog visokoškolskog obrazovanja iz područja fizike.

Doktorsku disertaciju pod nazivom "Simetrije višeg spina i baždarni modeli" (Higher-spin-like symmetries and gauge models) obranio je pod mentorstvom prof. dr. Predraga Dominisa Prestera, a kako navodi prvi riječki doktor znanosti iz područja fizike, riječ je o pristupu poljima "viših spinova".

Mateo je djetinjstvo proveo u Pazinu. Tu je završio osnovnu školu, a potom i klasičnu gimnaziju u Pazinskom kolegiju.

Odabrao sam ono što volim

Kako nam priča, već su ga tada jako zanimale upravo prirodne znanosti, a brojna školska natjecanja na koje je odlazio lijepo su, kako veli, potaknula njegov interes za znanost.

- Bilo je uvijek lijepo otputovati na natjecanje na neko lijepo mjesto u Hrvatskoj i družiti se sa zanimljivim ljudima. Gledano izdaleka, mislim da je u razvoju mojih interesa veoma važnu ulogu imao Višnjan, ljetne škole koje su bile organizirane i predavanja koje je Korado Korlević održavao po Istri.

Krajem srednje škole znao sam da me jako zanima kako to priroda funkcionira, i da bih se studijem fizike mogao posvetiti toj znatiželji. Kao i mnogi moji prijatelji, neko sam se vrijeme dvoumio između FER-a ili fizike na PMF-u. U vrijeme kada sam upisivao fakultet, nisam bio potpuno siguran da ću to financijski izdržati, pa mi je zvučalo primamljivo upisati FER, jer je glasio kao mjesto za lako nalaženje dobrog posla. Srećom, odabrao sam fiziku i odabrao ono što volim, a uz ogromnu podršku moje obitelji, mogao sam taj studij ostvariti do kraja.

S obrane doktorata u Rijeci

Danas, kada promatram prijatelje i kolege koji su završili studij fizike ili matematike, a nisu nastavili akademskim putem, redom imaju izvrsne prilike za posao i zaista dobro zarađuju, navodi Mateo.

Na pitanje kako je tekao njegov akademski put nakon završetka fakulteta i na kojem se području odlučio specijalizirati, veli da ga je, kada se približavao kraju diplomskog studija, njegov tadašnji mentor upoznao s Predragom Dominisom Presterom s riječkog Sveučilišta, koji je imao mogućnost dobiti asistenta/doktoranda u području teorijske fizike na Odjelu za Fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Zanimanje za gravitaciju

- Nakon razgovarao s Predragom dobio sam dojam kako je on veoma kvalitetna osoba sa kojom bih mogao puno naučiti i tako sam 2016. stigao u Rijeku, a konkretno područje u kojem smo radili istraživanje razvilo se putem, i naraslo iz nekih prethodnih istraživanja koje je Predrag već vodio sa svojim suradnicima. Ugrubo sam na početku doktorskog studija znao da me zanima gravitacija, a istraživanja koja smo provodili bila su vezana uz nove pristupe u opisu gravitacije, ne nužno samo Einsteinovim putem, pojašnjava naš sugovornik.
 

- Potrudit ću se jako, pa vam čak neću ni reći kako se doktorat zove! Ja se bavim teorijskom fizikom. To znači da me jako zanimaju formule koje koristimo da bismo opisali svijet. Zanima me matematika i kako matematikom opisati prirodu.

Na primjer, ako auto putuje 60 km na sat, mogu izračunati koliko će daleko stići ako putuje dva sata: 60 km na sat puta 2 sata = 120 km. Ali ja znam da je to formula s = v x t. I mene strašno zanimaju same formule, a konkretni brojevi manje ili nimalo, pojašnjava strpljivo Mateo pa nastavlja;

- Fizika pak ima formule za svašta, za elektromagnetizam, nuklearne sile i za gravitaciju. Ispada da nam formule za gravitaciju imaju nešto nepotpuno. Te formule koje mi imamo, one funkcioniraju izvrsno do neke razine, ali tada postaju neupotrebljive, daju besmislene rezultate. To je razina kada su udaljenosti jako, jako male, puno manje od atoma. Taj problem, kako popraviti formule za gravitaciju na jako malim udaljenostima nas muči već stotinjak godina. Moj je doktorat jedan zaobilazan put u rješavanju tog problema, ako se ne fokusiramo samo na gravitaciju, već pogledamo postoji li nešto zajedničko u formulama za sve sile koje možemo napisati, zaključuje.

Potplaćenost i podcijenjenost nastavnika

Na opasku da fizika, baš poput matematike, nije baš popularna; od škola gdje je ne vole jer se, kako se smatra, radi o teškim predmetima, do studija gdje se mali broj studenata odlučuje završiti upravo ove smjerove, Mateo dodaje da i on ima dojam kako su fizika i matematika u Hrvatskoj kao nekakva strašila kojima se plaši ljude.

- U javnosti i ponekad u nastavi postoji stav kako su rezervirane samo za posebno talentirane. To je laž i glupost, a još nisam shvatio kako to ispraviti. Fizika i matematika su samo jezici kojima razmišljamo i koji su zapravo jako dostupni, kada se od njih ne radi bauk. Taj stav, koji treba rastaviti, je jedan razlog male popularnosti fizike i matematike u nastavi, smatra mladi doktor fizike.

Kao drugi, puno važniji razlog zašto su matematika i fizika zapostavljene vidi potplaćenost i podcijenjenost nastavnika u školama.

Mateo u Floričićima

- Edukacija na osnovnoj i srednjoj razini je jedan iznimno plemenit i važan posao. Nastavnici na toj razini rade ključan posao u edukaciji, u presudnom trenutku razvoja osobe. Mi u visokom školstvu već susrećemo odrasle osobe, čije su znanje i sposobnosti dijelom oblikovali upravo njihovi nastavnici. Volio bih živjeti u svijetu u kojem je nastavničko zanimanje prestižno, cijenjeno i vrlo dobro plaćeno!, naglašava Mateo.

Važnost edukacije u školama

- Moram priznati da sam imao puno sreće u školovanju, čak ako mogu istaknuti neke nastavnike, tu su bili jako važni i izvrsni Marija Dobrila, Sonja Peroš i Mario Turić, dodaje.

Na pitanje nije li fizika ipak većini pomalo apstraktna i koliko se ona zapravo primjenjiva u svakodnevnom životu te je li - kao što sam jednom slušala predavanje fizičara Antonija Šibera, istina da oni koji su toliko dobri s brojkama najčešće budu vrbovani u neke sasvim druge vode i struke pa zato ne rade u školama - Mateo napominje kako se nada da će taj dojam, kako je fizika apstraktna, polako nestati iz našeg diskursa, i kako će oni kao fizičari uspjeti podijeliti svoje znanje učenicima i javnosti bez strašenja apstrakcijom.

- Kao teorijskog fizičara, primjena me najmanje zanima, ali strašno sam znatiželjan zašto te naše formule rade tako dobro.

Ipak, znanje fizike je zaista primjenjivo, a više od samih konkretnih znanja, primjenjiv je način razmišljanja i sama pamet dobro educiranih osoba, veli Mateo dodajući kako se ljudi nakon studija fizike mogu odlučiti na potpuno znanstveni put, i posvetiti svoj život vlastitoj znatiželji.

Višnjanske ljetne škola i predavanja Korada Korlevića potaknule su Mateov interes za prirodnim znanostima

- Skoro nijedna osoba u znanosti neće u svojim istraživanjima ponavljati znanja naučena na fakultetu, već će vještinama analitičkog i preciznog razmišljanja znati koračati u neistražena područja. U tome treba imati puno sreće i živjeti u društvu koje takve poduhvate podržava i zna da će se takvo ulaganje isplatiti tek narednim generacijama. S druge strane, nakon studija fizike ili matematike, moguće je potražiti posao izvan akademije. 

Obrana doktorata prošla je odlično

- Za sada mi je plan ostati na fakultetu u Rijeci. Imam nekoliko ideja i još me neke stvari u fizici jako zanimaju, tako da ću se posvetiti tome dok god me bude motiviralo. Rad na fakultetu uključuje i studente i nastavu, što volim raditi. Naravno, u razumnoj količini, navodi, naglašavajući kako mu je želja živjeti u Hrvatskoj.

- Ovdje mi je lijepo, i volim to što sam blizu obitelji, blizu prijatelja i što mogu živjeti tempom života koji sam postavljam. Boravci u inozemstvu su ipak jako važni, radi sakupljanja iskustva i promjene perspektive s kojom se čovjek vraća natrag. Ali, kako sada razmišljam o životu, dugoročno želim biti ovdje, navodi.

Vraćanje hobijima - penjanju i pjevanju

Za vrijeme doktorata, dodaje Mateo, veliku količinu koncentracije usmjerio je samo na to, pa su mu hobiji pali u drugi plan. Srećom, sada kada je doktorat obranjen, "vraća se sebi" i osjeća se, kako veli bolje, a to uključuje i polako vraćanje hobijima.

- Jako volim slobodno penjanje u dvorani, bez obzira što sam totalni amater! Strašno volim i pjevanje, bio sam član triju klapa; Teran, Pižolot i Pinguentum. Svaka od njih, a to znači ljudi koji te klape sačinjavaju, zauzima posebno mjesto u mom srcu, zaključuje mladi Pazinjan.