republika - dugi
IT & Tech

preseljenje proizvodnje iz Verone u Vodnjan?

Talijanski poduzetnik Giovanni Quagliato osmislio solarne kupe za spomenike kulture

Solarne kupe koje pokrivaju zaštićene povijesne zgrade od Pompeja do Venecije, pa sve do Francuske i Portugala, trebale su se proizvoditi u Vodnjanu. Ovo je priča o tome kako je bivša vodnjanska vlast Klaudia Vitasovića zanemarila ovu priliku, ali i o tome kako je stara zamisao dan danas živa i kako bi se, uz prave uvjete i suradnju, u budućnosti mogla i ostvariti


 
5 min
Ivan Dobran
Postavljene solarne kupe u Pompejima

Solarne kupe koje pokrivaju zaštićene povijesne zgrade od Pompeja do Venecije, pa sve do Francuske i Portugala, trebale su se proizvoditi u Vodnjanu. Ovo je priča o tome kako je bivša vodnjanska vlast Klaudia Vitasovića zanemarila ovu priliku, ali i o tome kako je stara zamisao dan danas živa i kako bi se, uz prave uvjete i suradnju, u budućnosti mogla i ostvariti

Prije četiri godine svestrani je talijanski poduzetnik Giovanni Quagliato posjetio Vodnjan. Prema riječima Gianne Fioranti, mještanke koja ga je ugostila, odmah se zaljubio u grad.

Quagliato se, nekoliko godina ranije, otisnuo u poduzetničku avanturu u proizvodnji „solarnih kupa„. U maloj zanatskoj radioni pored Verone zamislio je stvoriti solarne panele koji bi u potpunosti imitirali tradicionalne mediteranske krovove, a koji bi svoju primjenu pronašli na kulturnim dobrima u zaštićenim povijesnim jezgrama gradova gdje nisu dozvoljene nikakve izmjene u izgledu zgrada.

-Giovanni je zaljubljen u Istru i došao je ovdje 2018. izvidjeti mogućnost pokretanja proizvodnje solarnih kupa. Tada je bio zainteresiran za neko povijesno zdanje. Predložili smo Gradu suradnju na način da Grad bude nositelj EU projekta, uz Quagliata i druge subjekte kao partnere. Grad je u početku bio zainteresiran. Razgledali smo nekoliko lokacija u Vodnjanu od kojih mu se daleko najviše svidjela zgrada Starog mlina, priča nam Gianna Fioranti.

Asistenciju u Vodnjanu je Quagliato pružala zaklada Ars & Labor, čiji je osnivač Bruno Girardello svojevrsni zastupnik i zagovaratelj ideje o preseljenju proizvodnje solarnih kupa iz Verone u Vodnjan.

Od tadašnjeg gradonačelnika, Klaudia Vitasovića, saznali su da je zgrada u tom trenutku navedena u jednom europskom projektu čiji su rezultati trebali biti poznati u roku od tri mjeseca, točnije u lipnju 2018. Ukoliko taj projekt ne bi prošao, bilo bi moguće u Starom mlinu pokrenuti proizvodnju Quagliatovih solarnih kupa, priča Fioranti.

Solarne se kupe proizvode ručno i u ogranićenim količinama

- Quagliato je zamišljao zanatsku radionu u centru grada koja bi bila ekološka i okrenuta zajednici. Razmišljali smo o sistemu gdje bi radnici mogli izabrati i rad na pola radnog vremena, svjesni da mnogi u Vodnjanu imaju nasade maslina kojima bi se, uz taj posao, mogli posvetiti. Žene bi imale vremena da se posvete bilo svojim drugim aktivnostima ili kući, djeci itd. Radionica bi bila otvorenog tipa i predstavljala svojevrsnu turističku atrakciju u sektoru zelene tehnologije i restauracije povijesnih jezgri, prisjeća se Gianna Fioranti.

Solarne kupe na venecijanskim krovovima

Naime, ovakvih proizvođača ima vrlo malo na svijetu jer se radi o ugradnji solarne tehnologije u kupu koju je nemoguće razlikovati od stare tradicionalne mediteranske kupe. Ove se kupe proizvode ručno i u ogranićenim količinama, a 9 četvornih metara krovnog pokrova, snage 1 KW, prodaje se za neto cijenu od oko 10.000 eura. Uz zanatsku radionu se kasnije planiralo otvoriti i laboratorij za istraživanje i razvoj. Sve su to bili tadašnji planovi, pa i maštanja, o nekoj lijepoj vodnjanskoj priči budućnosti.

No vratimo se u sadašnjost, odnosno u lipanj 2018.godine.  EU projekt za Stari mlin, kaže Gianna Fioranti, nije prošao.

- Kada je istekao taj rok, nazvala sam Grad, jer se u međuvremenu nitko nije javio. Navikli smo na takav odnos pa se nisam previše čudila. Dobila sam odgovor putem e-maila koji je glasio: "Zgrada nije dostupna jer je trenutno dijelom drugog projekta koji nije u javnoj domeni", prisjeća se.

Smart@Pompei, detalj projekta

Ostali su, kažu, bez riječi. Ogorčeni zbog njima nepojmljive neodgovornosti vlasti prema poduzetnicima. Vodnjanski plan je tako propao, a Quagliato je svoj rad nastavio u Veroni. O tom "drugom projektu" za zgradu Starog mlina više se ništa nije čulo.

Solarne kupe uskoro i u Splitu

Čulo se zato o solarnim kupama. Od tada do danas veronska tvrtka Dyaqua postigla je popriličan uspjeh u Europi. Među najznačajnijim postignućima zasigurno je ugradnja solarnih kupa na Casa dei Vettii u Pompejima u sklopu projekta Smart@Pompei, a uz suglasnost talijanskog ministarstva kulture i zaštite kulturnih dobra (vidi članak talijanskog izdanja časopisa Wired i epizodu francuske emisije Samedi a tout prix).

Uz to, među Quagliatovim se instalacijama solarnih kupa na zaštićenim kulturnim dobrima nalaze Venezia, Udine, Pistoia, Cuneo, Vandea u Francuskoj, Evora u Portugalu te, odnedavno, i naš Split. Uz rastući trend potpora EU razvoju zelenih tehnologija ova priča danas ima sve veći značaj.

Sirovina za ručnu proizvodnju solarnih kupa

Kontaktirali smo Giovannija Quagliata da provjerimo je li i dalje zainteresiran za preseljenje proizvodnje u Vodnjan. 

Quagliato razmišlja o preseljenju cjelokupne proizvodnje iz Verone u Vodnjan

- Namjera da dovedem proizvodnju u Vodnjan još uvijek postoji.  Ali ne kažem da sam spreman sutra doći. Potrebno je proučiti mnogo stvari. S bivšim gradonačelnikom zamisao nije zaživjela, rekao nam je Quagliato, koji kao glavni razlog za preseljenje navodi previsoke troškove proizvodnje u Italiji.

- U Hrvatskoj postoji PDV od 25 posto, ali mnoge druge stvari su jeftinije. Na taj bi način naš proizvod mogao biti konkurentniji na tržištu. Tržište bi se moglo brže razvijati. U Italiji je to nemoguće. Ovdje plaćam radnike 1200 eura, što me, uz talijanske poreze i doprinose, izađe skoro 3000 eura. A to u Italiji nije mnogo. Radimo za prosječne plaće, objašnjava Quagliato.

Svjestan da bi u Hrvatskoj mogao radnicima osigurati, u najmanju ruku, prosječnu plaću, a pritom ostvariti željene uštede, Quagliato razmišlja o preseljenju cjelokupne proizvodnje iz Verone u Vodnjan. To bi, kaže, za početak značilo zapošljavanje četiri do pet radnika.

Reklamni materijal Quagliatove tvrtke Dyaqua

Oprezan kad je riječ o suradnji s lokalnim vlastima, uložio bi isključivo svoja sredstva iako bi to isključivalo mogućnost obnove Starog mlina ili bilo koje druge povijesne zgrade.

- Stari mlin u Vodnjanu je u lošem stanju i njegova bi obnova bila vrlo skupa. Tu bi bilo zanimljivo ponovno razgovarati o EU projektu, bez daljnjeg. Ali u početku mislim da to bio drugi prostor. Potreban je prostor u koji možemo smjestiti sve što je potrebno za proizvodnju i koji bi osigurao najviše standarde sigurnosti u radu, rekao je Giovanni Quagliato.

Iako proizvode solarne kupe za zaštićene spomenike kulture, Quagliato objašnjava kako i u Veroni to rade u običnoj proizvodnoj hali. To bi moglo, bar u početku, biti rješenje i za Vodnjan. U budućnosti bi, kaže, svakako bilo lijepo restaurirati Stari mlin i ostvariti sve one planove koji su ostali visjeti u zraku.

Aktualni gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio rekao nam je načelno upoznat s idejom ali mu se  investitor nije još javio.

- Ideja je sigurno zanimljiva jer budućnost leži u zelenim tehnologijama. Posebno je zanimljiva ova varijanta namijenjena specifično zaštićenim povijesnim jezgrama i spomenicima kulture. Ako dođe do susreta, uz Grad i investitora, potrebno je u razgovore od početka uključiti i konzervatore, rekao je Edi Patrovicchio.


Nastavite čitati

Istra
 

NE BJEŽE SVI NA MORE Ugostitelj Matija Peršić u Žminju stvorio više od 20 radnih mjesta. "Nudimo samo najbolje od Istre"

Centar svita, Žminjska, Terra Magica, Motovunska šuma...sve su to autorske pizze ugostiteljskog objekta "To je To", na kojima se nalaze samo birani proizvodi lokalnih proizvođača. Je li iz Svetvinčenta bolje doći u središte Istre nego na obalu, mladi ugostitelj nije dvojio - središte Istre, veli, tek se budi i raste pa je Žminj idealan za posao. U ovom trenutku već zapošljava troje stranaca i očekuje četvrtog pizzaiola

Istra
 

UMAG: Istria Gran Fondo i Umag RUN okupili više od 2000 biciklista i trkača - evo imena pobjednika

U jakoj međunarodnoj konkurenciji na 112 km dugoj stazi Gran Fondo prvi su do cilja stigli Laura Šimenc iz Slovenije i Francesco Zandri iz Italije, dok su na 87 km dugoj stazi 'Medio Fondo' najbrži bili Belgijanka Marijke De Smedt i Slovenac Patrik Mikac *  Najbrži u današnjem polumaratonu Umag Run bili su u ženskoj konkurenciji Ana Štefulj, a u muškoj Jan Križ. Utrku na 10,5 km u ženskoj je konkurenciji osvojila Nina Malina, dok je u muškoj pobjedu odnio Matej Šturm. Najbolji u utrci na 5 km bili su Maruša Cijan Brkič i Fran Galovic

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.