FENOMEN BESPRAVNE GRADNJE NA BRIJUNI RIVIJERI Grad Vodnjan nalaže rušenje, zašto Istarska županija stopira!

Samo nekoliko kilometara od Malog Mandriola na Vodnjanštini, prije točno dvadeset godina rušili su se bespravno sagrađeni objekti. Bila je to velika akcija Državnog inspektorata, baš kao nedavno u Umagu. Tada se naveliko s državnog vrha obećavalo kako je to znak da kreću žestoke akcije protiv ilegalne gradnje i čistka ovog područja na kojem su tisuće i tisuće bespravnih vikendica, piše u nedjeljnom broju Jutarnjeg lista novinarka Barbara Ban. 
Porazno je da su prizori naselja u kojem su reporteri Nedjeljnog bili prije 20 godina i danas isti - zaraženi bespravnom gradnjom. Onih kuća koje su bageri srušili prije dva desetljeća nema, ali su niknule neke nove i veće. Teško je reći koliko ih ima. Možda dvadesetak. No, one su samo dio goleme cjeline sačinjene od desetaka ilegalnih naselja sa stotinama kuća na deset kilometara obale brijunskog priobalja.

Neke od njih su legalizirane, a neke ne. Nema posve legaliziranog naselja na ovom području koje od obale seže u unutrašnjost nekoliko kilometara. Zato nitko ne zna točan broj ilegalnih vikendica na obali između Peroja i Vodnjana. Samo u Malom Mandriolu ih je prije godinu dana bilo oko 350, što kuća, mobilnih kućica, baraka, kamp-kućica, a u posljednjih godinu dana uklonjeno ih je stotinjak. U ilegalnom naselju kod Peroja, gdje su reporteri Jutarnjeg bili prije 20 godina, samo je jedna kuća legalizirana. No, događaju se i neke druge promjene. Gradi se raskošnije, postavljaju se skuplje kućice. Dok sve više nestaju kampice, koje su nekad bile simbol svih šumaraka na brijunskom priobalju, raste broj novih mobilnih kućica, skuplja varijanta nekadašnjih kamp-kućica, naglašava novinarka Barbara Ban u članku "Raj za bespravnu gradnju".

Dakle, ne samo da nije riješen problem ilegalne gradnje, nego je, sudeći prema stanju na terenu, potaknut legalizacijom 2011. godine koja je unijela još više nereda u prostor. I ne samo to. Dvostruka pravila, rupe u zakonu i slično doveli su do toga da bespravni graditelji smatraju da imaju pravo ponašati se na taj način. Jer, ništa nije dorečeno. I sami su nam to priznali kada smo ih pitali. Dok jedna instanca pokušava riješiti problem, druga je potkopava.
Dobar primjer je nedavni slučaj iz Malog Mandriola gdje je sagrađeno ili postavljeno 350 ilegalnih objekata, od kojih niti jedan nije legaliziran. U akciji komunalnog redarstva Grada Vodnjana i građevinske inspekcije u godinu dana uklonjen je 81 objekt. Neki su uklonjeni prema nalogu građevinske inspekcije, a neki prema nalogu komunalnog redarstva jer je Grad Vodnjan donio lani uredbu prema kojoj se na poljoprivrednim parcelama više ne smiju držati mobilne ni kamp-kućice. Baš kako bi sami bez građevinske inspekcije pokušali riješiti problem ilegalne gradnje ili na početku je sasjekli u korijenu. Jer, građevinskih inspektora u Istri nema dovoljno da bi mogli obići sve terene od Umaga preko Vodnjana do Labina, pa su Vodnjan i Umag lani pokrenuli svoje akcije gdje nije bilo "čvrste" gradnje. Grad Vodnjan-Dignano je u tih godinu dana izdao 188 rješenja o uklanjanju, u što je uključeno ovih 100 iz Malog Mandriola, ali to više ne radi.

Naime, 109 ilegalnih graditelja uložilo je žalbu na rješenje Grada Vodnjana koje su im ispisali komunalni redari za uklanjanje mobilnih kućica i kamp-kućica,  a Istarska županija je te žalbe - usvojila.
U čemu je problem?

Županija osporava komunalnom redarstvu nadležnost nad bespravno postavljenim objektima na način da je donošenje rješenja o njihovu uklanjanju u nadležnosti građevinske inspekcije, dok se s druge strane cijelo vrijeme zalaže da se ovlasti za rješavanje bespravne gradnje spuste na lokalnu razinu, odnosno komunalno redarstvo.
U Istarskoj županiji, čiji župan Boris Miletić već godinama energično progovara protiv ilegalne gradnje, objašnjavaju nam da nisu imali drugog izbora.

U drugostupanjskim rješenjima je naglašeno da su zahvati u prostoru bespravni, odnosno nezakoniti, ali da za njihovo uklanjanje nisu nadležni komunalni redari, nego građevinska inspekcija, a temeljem pozitivnih propisa i upravno-sudske prakse koja je navedena u drugostupanjskim rješenjima. To znači, i važno je naglasiti, da žalbe bespravnih graditelja s područja grada Vodnjana nisu uvažene zato što su osnovane, nego su rješenja o uklanjanju koje su izdali komunalni redari morala biti poništena zbog nenadležnosti komunalnih radara za postupanje jer se radi o slučajevima u kojima je za uklanjanje objekata nadležna građevinska inspekcija - objašnjavaju nam u Istarskoj županiji.
Dodaju da komunalni redari prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, nažalost, imaju vrlo male ovlasti, a problem bespravne gradnje na području grada Vodnjana, s obzirom na stanje na terenu, u nadležnosti je građevinske inspekcije te su, za navedeno područje grada Vodnjana u dosta velikom broju, za bespravne gradnje već izdana rješenja građevinske inspekcije o uklanjanju.
- To znači da bez promjene zakonske regulative komunalni redari u velikoj većini slučajeva neće biti nadležni za uklanjanje "mobilnih kućica''. Istarska je županija o navedenome u više navrata obavijestila resorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te se nadamo što skorijoj izmjeni podzakonskih akata u smjeru povećavanja ovlasti komunalnih redara s ciljem propisnog i efikasnog uređivanja prostora. Također, s navedenom problematikom je istarski župan Boris Miletić upoznao i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića prilikom njegova posljednjeg posjeta Istarskoj županiji koncem ožujka - poručili su iz Županije.

Vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio kaže da Grad Vodnjan, unatoč tome, nastavlja s češljanjem bespravne gradnje na svom području te za takve slučajeve trenutačno ne izdaje rješenja o uklanjanju, nego šalje zapisnike o očevidu na nadležno postupanje građevinskoj inspekciji.
- Na rješenja Županije uložili smo tužbu Upravnom sudu u Rijeci. Nismo suglasni sa stavom Istarske županije u cijelosti, iako smo svjesni pravnih praznina, koje neće utjecati na naše postupanje. Bez obzira na to tko donosi rješenje o uklanjanju, bitan je cilj: uklanjanje bespravnih objekata i sprečavanje divlje gradnje. Sve institucije su zakazale u zaštiti prirode i time dopustile urbicid. Donošenjem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama zapravo je počela megadevastacija prostora, što se vidi i u usporedbi digitalnih ortofoto karata iz 2011. i današnjeg stanja. Državni inspektorat - građevinska inspekcija i šumarska inspekcija doslovno ne rade svoj posao. Istina je da nedostaje ljudskih resursa, ali da se djelovalo od samog početka, ne bi došlo do ovoga. Otkad je Grad Vodnjan početkom 2023. krenuo u sustavni obračun s bespravnom gradnjom, koliko-toliko je pokrenuo i druge instance te problem bespravne gradnje vratio u fokus javnosti. To je jasno i bespravnim graditeljima, s obzirom na to da je primjetan trend smanjenja gradnje i postavljanja novih objekata izvan granica građevinskog područja - ističe Pastrovicchio.

A iz Grada Vodnjana su građevinskoj inspekciji lani podnijeli 475 prijava bespravnih objekata na poljoprivrednim parcelama, od čega je, prema njihovim saznanjima, izdano samo 14 rješenja o uklanjanju. Samo u prva četiri mjeseca ove godine Grad je podnio 290 prijava građevinskoj inspekciji.
- Komunalni redari obilaze cijelu Vodnjanštinu i postupaju gdje god naiđu na bespravnu intervenciju u prostoru. Istina je da je na Mandriolu najviše uklonjenih objekata, a razlog je to što su tu istodobno djelovali i komunalno redarstvo i građevinska inspekcija. Na području Grada Vodnjan-Dignano uklonjeni su bespravni objekti sa 100 katastarskih čestica. Od toga ih je na Mandriolu uklonjeno 58 temeljem naših rješenja, a 23 temeljem rješenja građevinske inspekcije. Na Proštinu su uklonjeni objekti s 19 čestica temeljem naših rješenja. Što se tiče rješenja Istarske županije na žalbu o rješenju o uklanjanju, radi se o tome da Županija osporava komunalnom redarstvu nadležnost nad bespravno postavljenim objektima na način da je donošenje rješenja o njihovu uklanjanju u nadležnosti građevinske inspekcije. Županija je izdala 28 takvih rješenja - rekao nam je  Pastrovicchio.
Dodao je da ovo što je Grad Vodnjan poduzeo, nije učinio niti jedan drugi grad ili općina.
- Šumarskoj inspekciji podneseno je 236 prijava, a prema našim saznanjima, za manji dio njih pokrenuti su postupci pred nadležnim tijelima. Lučkoj kapetaniji podneseno je deset prijava, a Konzervatorskom odjelu u Puli dvije prijave. Iako nailazimo na otpor, to nas ne obeshrabruje - poručio je gradonačelnik.
A u Malom Mandriolu, gdje je gradnja počela oko 2012. godine, dakle nakon legalizacije, većina je ipak, bez obzira na uložene žalbe, uklonila svoje kućice, iako im nije jasno zašto to moraju napraviti. Čak nam kažu kako nigdje u zakonu ne piše da nije dopušteno postavljanje mobilnih kućica na poljoprivrednom zemljištu.

- Svi su dobili rok od osam dana da uklone kućice i dvoje-troje ih je to učinilo odmah. Drugi su čekali, ali su vidjeli da će morati pa je sada maknuto gotovo 90 posto svih kućica. U naselje redovito dolazi građevinski inspektor koji prati što se događa i ima razumijevanja za one koji kasne s uklanjanjem gradnje. No, većina je to napravila - priča nam vlasnik jedne parcele Krunoslav Vasik koji je došao u Mandriol sasvim slučajno.
I sam je u građevinskom sektoru pa je parcelu dobio kao kompenzaciju za jedan posao koji je odradio. Kaže da je on svoju ilegalnu gradnju sam uklonio te kako ima bager, sam se ponudio gradonačelniku Vodnjana da ukloni i druge. No, muči ga zašto se tako postupa samo s objektima u tom naselju, a ne i u drugima.
- Političari su se u ovom slučaju okomili samo na nas. Zašto? Očito je netko bacio oko na ovaj teren - smatra Vasik koji za boravak na svom terenu plaća i boravišnu taksu.
Još jedan apsurd cijelog sustava. Priča nam kakve se sve malverzacije događaju s ovakvim terenima, posebno kod kupoprodaje jer su ove parcele i dalje tražene bez obzira na to što se na njima vlasnici mogu baviti samo poljoprivredom.

- Jednom sam vidio agenta za prodaju nekretnina kako je došao pred jedan objekt na kojemu je bila postavljena ploča o uklanjaju ilegalne gradnje. Skinuo je ploču i stavio je u auto te kupcima pokazao kuću i zemljište. Nakon nekoliko dana, kada ju je prodao, vratio se i opet stavio ploču na objekt - prisjetio se Vasik.
U međuvremenu su vlasnici parcela na tom području pokušali sve i svašta kako bi se legalizirale njihove kuće, iako niti jedna nije iskoristila mogućnost legalizacije. Čak su neki izašli s idejom da se cijelo područje prenamijeni u etno selo.
- Da, to je bio jedan pokušaj, no nismo svi ostali bili za to. To je bila inicijativa jedne jedine osobe. Činjenica je da su određeni vlasnici pokušali izmještanjem kućica na drugu lokaciju spasiti stvar, no to nije rješenje. Mnogi su se žalili na odluke Grada Vodnjana Istarskoj županiji i, koliko znam, Istarska županija je te žalbe uvažila. A što će biti dalje, to ćemo vidjeti - zaključio je Vasik.
Dobar primjer je nekad ilegalno naselje Klobuk nedaleko od Peroja, koje upravo čeka priključenje na širokopojasni internet. Vodu već imaju, struju su nedavno dobili, odvoz smeća odavno plaćaju, kao i komunalni doprinos. Tamo se gradi punom parom, naravno pod izgovorom da se obnavljaju legalizirani objekti. Kažu da nakon legalizacije imaju svako pravo na svu infrastrukturu jer plaćaju račune. U naselju od možda 100 kuća, legalizirano je još 2014. i 2015. njih sedamdeset, a sada bi trebalo itekako kontrolirati jesu li oni uopće kuće obnavljali u gabaritima legaliziranog. Jer, prema onome što smo snimili na terenu, sada je to naselje s novim i puno većim kućama.
- Mi smo protiv ilegalne gradnje i zato smo kuću legalizirali čim smo je kupili. Bila je u jako derutnom stanju pa smo je obnovili i sada ovdje boravimo cijele godine. Nedavno smo dobili priključak za struju koji nas je koštao čak osam tisuća eura. Neki su platili više, neki manje. Gdje je tu pravilo? Sada čekamo internet - priča nam jedan slovenski par iz Mariborskog Pohorja u ovom naselju koje ima 70 kuća.
Sve su nastale na mjestu nekadašnje velike poljoprivredne parcele koju je vlasnik iz Peroja isparcelirao još 70-ih godina prošlog stoljeća. Neke još uvijek prodaju njegovi potomci. Od jedne parcele nastalo je cijelo novo selo koje ljeti ima i oko 300 stanovnika.
- U ovom naselju rekli bismo da je polovica objekata legalizirana. Time smo dobili pravo na komunalnu infrastrukturu. Plaćamo sve što treba. Čak nas je obišao i HRT-ov inkasator - pričaju nam dalje ovu nevjerojatnu priču slovenski vlasnici vikendice u Peroju.
Time se zapravo ilegalna gradnja itekako podupire jer se priznaje kroz plaćanje svih mogućih dažbina. Isto tako, ucrtali su kuću u katastar i sada se parcela više ne vodi pod namjenom pašnjak ili oranica, nego kao kuća za odmor s dvorištem. Usred poljoprivrednog zemljišta. Naravno, ima i kućni broj. Apsurd sustava.
- Ilegalne gradnje ima i kod nas - pričaju nam dalje Slovenci, a upravo su njihovi zemljaci vlasnici većine vikendica u ovom dijelu Istre.
U Gradu Vodnjanu pojašnjavaju nam da parcelacija izvan granica građevinskog područja ne podliježe ovjeri tijela graditeljstva Grada, a katastar do izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije kontrolirao usklađenost s drugim propisima, piše u nedjeljnom broju Jutarnjeg lista novinarka Barbara Ban.