OPERACIJA "TREZOR" Spektakularna pljačka, 52 najbogatija Istrijana ostala bez desetaka milijuna eura i zlatnine

Jutarnji list danas donosi priču u kojoj otkrivaju detalje pljačke u Pazinu, a što se konkretno dogodilo, istražio je novinar Jutarnjeg Mario Pušić.

Na radiju je svirala lagana muzika prije odjave programa, recimo "What a Wonderful World" Louisa Armstronga. Vozač je klavirsku dionicu pratio lupkajući prstima po mjenjaču. Ovaj do njega je otpuhivao dim druge cigarete kroz tri centimetra spušteni prozor na vratima, piše Jutarnji.

Noć je bila oblačna i ne odveć svježa za kasni ožujak. Kroz vjetrobransko staklo oprano kasnovečernjom kišom sitnih kapi s parkirališta su gledali ravno u staklena ulazna vrata slastičarnice Gema na Trgu slobode 2C.

Konobarica je pogasila svjetla, izašla s dvije vreće smeća, zaključala vrata, smeće bacila u kontejner koji je dosta udaljen od objekta i otišla kući.

Svotu znaju samo lopovi

Dvojac je također otišao, pričekao, recimo, tri sata i 30 minuta da Pazin utone u san, a onda se vratio i omiljenu slastičarnicu njegovih građana, dotad poznatu samo po nasmiješenom osoblju i kremšnitama s hrskavim oblatnama, učinio najpoznatijom u Hrvatskoj, a i šire.

Ne nakon pljačke banke koju su tada počinili probivši rupu u mršavom pregradnom zidu koji je dijelio kuhinju slastičarnice od sefa Istarske kreditne banke, jer tada to medije i nije previše zainteresiralo, već jamačno nakon ovog članka u Nedjeljnom, 45 dana kasnije, u kojem otkrivamo nepoznate detalje koje ju čine spektakularnom iz više razloga.

Atmosfera u razbojničkim kolima moguće je bila baš onakva kavom smo je nastojali dočarati, no ono što je sigurno je da se radilo o najvećoj pljački u povijesti Hrvatske! Opljačkana zapravo i nije banka, već 52 najbogatija Istrijana koja su u sefu banke imala zakupljene "kasete", odnosno dupkom pune manje sefove za čuvanje dragocjenosti i novca, čija je ukupna vrijednost, da apsurd bude bolji - poznata samo lopovima, a mjeri se vjerojatno u desecima milijuna eura!

Potpuna je slučajnost što je pljačka izvedena 25. ožujka, kada se slavi sveti Dizma, onaj "dobri" razbojnik razapet s Isusom, no isto tako teško da je slučajnost da ovi razbojnici nisu imali informaciju da toliku vrijednost banka drži u prostoriji koja očito nema funkcionalni alarm, pa i još luđu - da tu prostoriju od susjednih poslovnih prostora dijeli zid od jednog reda šuplje opeke debljine 10 cm koju probija ne odveć snažan udarac batom.

A onda, kako to da nitko ništa nije čuo, ni građani, ni policija udaljena točno 130 koraka, u susjednoj Muntriljskoj ulici na broju dva? Zašto su uopće imućni istarski poduzetnici držali novac u zakupljenim sefovima, a ne na računima? Je li tamo bilo "crnog novca"? Kako utvrditi točan iznos ukradenoga? Hoće li i kako banka obeštetiti najvjernije klijente? Nizale su nam se misli i pitanja dok smo putovali u poslovnu halu poznatog istarskog poduzetnika, koji nas je pozvao kako bi nam on i pokradeni mu sugrađani, kolege i prijatelji ispričali ovu mučnu priču.

Prema do sada dostupnim informacijama, lopovi su obili ulazna vrata kafića, prošli kroz kafić u obliku dvostrukog slova "L", koji dijelom "obgrljuje" banku, probili tanki zid, provukli se kroz rupu veliku oko 50 puta 40 cm, ušli u trezor, obili 52 od ukupno 59 sefova, ostavivši neotvoren samo gornji red sefova sa sedam kaseta i netragom nestali, piše Jutarnji list.

Sav prostor u kojemu su "operirali" su zalili deterdžentima koje su pronašli u kuhinji slastičarnice, valjda kako bi uništili tragove. Također su ostavili otvorenu vodu na sudoperu. Jutarnja smjena u ugostiteljskom objektu naišla je na prizor u 5.40 sati. Po sudoperu koji dijelom propušta vodu, a sada dobrano napunjenom, zaključeno je da su lopovi tu bili nekoliko sati, odnosno da je pljačka izvršena usred noći.

Prema do sada dostupnim informacijama, lopovi su obili ulazna vrata kafića, prošli kroz kafić u obliku dvostrukog slova "L", koji dijelom "obgrljuje" banku, probili tanki zid, provukli se kroz rupu veliku oko 50 puta 40 cm, ušli u trezor, obili 52 od ukupno 59 sefova.

Novac, zlato, satovi, ugovori

Vozni park na parkiralištu dao je naslutiti da nas čekaju ljudi dosta dubokih džepova. Pokucali smo na vrata koja nam je otvorio domaćin E. A., vlasnik sefa broj 40, i poveo nas prema velikom ovalnom stolu upoznavajući nas s ostalima: D. P., vlasnik sefa broj 59, N. C., vlasnik sefa broj 18, N. K. ,vlasnik sefa broj 36 i R.Š. ,koji nam nije želio otkriti broj sefa. S njima je sjedio i direktor koji nije želio izaći ni s inicijalima, no on vodi jedno javno poduzeće, pa o razlozima možemo samo nagađati.

- Koliko je bilo u sefovima, nekoliko milijuna? - upitali su novinari Jutarnjeg. Uslijedio je kiseli osmijeh.

- 10 milijuna, nekoliko desetaka?, pitali su novinari Jutarnjeg.

-Ma sigurno, procjenjuju svi uglas.

- Ma bilo je unutra svega, o pojedinačnim svotama nećemo, još se nadamo da će nas pozvati iz banke i obeštetiti. Velika većina nas je na policiji rekla točne iznose. Računajte da sef u banci nema netko tko radi mjesečno za 1200 eura. Tamo su bili sve vodeći poduzetnici - govori E. A.

 - Gledajte, ja znam koliko imam ja, a ne znam koliko imaju on i on, ali znamo za većinu korisnika tko su bili, pa možemo procijeniti - govori poduzetnik N. C.

 - Novac, zlato, satovi, ugovori - dodaje D. P., vlasnik triju poduzeća i četiriju kuća za odmor na području Istre, čija je supruga, da stvar bude bolja, također zaposlenica banke, samo u drugoj poslovnici.

Koliko su ti iznosi značajni za vas osobno? - pitamo.

- Ja sam čovjek koji će ići u mirovinu za dvije godine. Ono iz sefa bi meni i ženi priuštilo komotnu penziju do kraja života, bez ove socijalne - govori N. C.

- Ista stvar i kod mene, 30-godišnja ušteđevina - dodaje D. P.

- Ja imam 40 godina staža. Sve što sam stekao cijeli život bilo je unutra. Vjenčani prstenovi, zlatnina... Mi nismo kriminalci, već ljudi kojima su preko noći nestali muka i trud - govori E. A.

- Svatko od nas ima barem 50 zaposlenika - dodaje D. P.

- Kako se osjećate nakon svega? - pitamo.

- Život ide dalje, mi radimo, privređujemo. Ja ne znam je li tamo bila i neka nonica koja je imala sve u tom sefu, možda danas netko nema euro za platiti najam ili kilu kruha. Nitko od nas nije gladan, ali to je nešto tvoje. Meni je nekoliko dana nakon toga trebalo hitno par tisuća eura, ali nije ih bilo - govori N. C.

Ja najmanje držim u kešu. Cijela stvar se svodi na to da ja taj novac nisam izgubio svojom lošom procjenom ili krivim ulaganjem, nego mi je uzeto. A strana koja je posrednik, kojoj smo plaćali uslugu čuvanja ide na treću stranu, na lopove. Oni su zaj... moje povjerenje. Zar da mi tražimo lopove? - ističe N. K.

 "Tužit ćemo banku"

Pitanje koje se nameće samo po sebi: zašto su ovi imućni ljudi držali gotovinu u zakupljenim sefovima u banci, umjesto da su novac položili na bankovni račun?

- Da je to crni novac, ne bismo ga prijavili policiji - govore E. A. i D. P.

- Svatko ima svoje razloge, kad je krenuo rat u Ukrajini, Sberbank je zatvorio račune, do para su mogli samo oni koji su imali gotovinu. Držati gotovinu u sefu u današnjim turbulentnim vremenima je zapravo pametna stvar - navodi R. Š.

- Meni je prije osam godina u drugoj banci netko skenirao potpis i skinuo sav novac s računa. Banka je imala videonadzor, vidjeli su da to nisam bio ja i vratili su mi novac nakon mjesec dana, ali mi je bilo stresno - otkriva  D. P, piše Jutarnji.

- Ako vam treba hitno neka veća svota, morate se najavljivati banci. Procedura je da se dođe do veće količine novca, ovako je lakše - kaže E. A.

- Po općim uvjetima banke, to nije bilo zabranjeno - dodaje direktor u javnom poduzeću.

Prostor tog trezora velik je, kažu nam sugovornici, kao pola garaže. Inače se u njega ulazi, dakako, kroz poslovnicu. Na ulazu je zaštitar, korisnik se javlja na pult, traži ulaz u trezor, ispisuje obrazac sa zahtjevom. Djelatnik prati klijenta do ulaza u hodnik, gdje preuzima blagajnica te se dolazi pred trezor koji ima - staklena vrata. Ona ih otključava, sa svojim ključem otključava vaš sef i izlazi, a vlasnik onda i sa svojim, jer ga nužno otključavaju dva ključa, i sami ste unutra, bez videonadzora. Jednoglasni su u osudi banke, njeno ponašanje ocjenjuju krajnje nekorektnim.

Poduzetnik N. C. objašnjava da njegov obiteljski sef glasi na suprugu te da je ona krenula u banku na dan kada se dogodila pljačka. Kako je trajao očevid, došla je dan kasnije, a šef poslovnice joj je rekao da nema ništa jer je pokradeno. Potom smo dobili jedan dopis od banke, u međuvremenu je naš odvjetnik poslao dopis i rekli su mu da se obrati njihovom odvjetniku. Shvatio je da neće biti nikakvih dogovora i nagodbe, nego da idemo u tužbu, ona je spremna i predajemo ju za dan-dva - ogorčen je N. C. jer, kaže, poznaje sve ključne ljude iz banke, pa i predsjednika Uprave.

Poduzetnik D. P. je od supruge, djelatnice banke, doznao za provalu. Njemu su, otkriva nam, rekli da je provaljeno u sef, da se traga za počiniteljem, "i to je to, oni se ne osjećaju ni krivima ni dužnima". On će, ističe, također tužiti banku.

Ugostitelj N. K. potvrđuje ono što kažu njegovi prethodnici i dodaje kako je banci dao rok do 1. srpnja da ispoštuju njegove uvjete povrata sredstava te će i on pokrenuti tužbu jer smatra da je jednako aljkavo postupila i policija dok je pravila očevid. Poduzetnik R. Š. također najavljuje tužbe.

Što će biti dalje?

Iz odgovora odvjetnika Roberta Travaša, koji zastupa Istarsku kreditnu banku, jasno je da banci nije u planu nikakva nagodba s pokradenim korisnicima njihovih sefova.

- Istarska kreditna banka d.d. postupa u potpunosti zakonito i sukladno sklopljenim ugovorima i općim uvjetima te surađuje s nadležnim tijelima istrage. Banka je i sama oštećenik počinjenog kaznenog djela i ne može snositi odgovornost za počinjeno kazneno djelo. Banka će i sama podnijeti imovinsko-pravni zahtjev u kaznenom postupku koji će se voditi protiv počinitelja tog kaznenog djela, a isto mogu učiniti i svi drugi oštećenici. Banka nije, niti može imati saznanja o stvarima koje su klijenti banke pohranili u sefovima i njihovim vrijednostima, pa slijedom toga te stvari nisu ni osigurane od strane banke, piše Jutarnji.

Na pitanje novinara Jutarnjeg iz kojeg razloga sef nije bio pokriven sigurnosnim alarmom, iz banke su naveli da se radi o netočnoj informaciji.

- Banka posluje i oduvijek je poslovala sukladno svim važećim propisima Republike Hrvatske, pa tako i što se tiče potrebne sigurnosti u obavljanju poslova davanja sefova na korištenje. Banka je poduzela sve potrebne mjere da osigura dobro stanje i nadzor nad sefovima. Da je tome tako, potvrđuje i obavljeni inspekcijski nadzor nakon počinjenja kaznenog djela kojim je utvrđeno da je banka u poslovnici u Pazinu poduzela sve zakonom predviđene mjere zaštite.

Sve su oči uprte u lopove, pa i policijske, ali još nema efekta. Iz PU istarske za Jutarnji kažu kažu da je istraga u tijeku i ne žele o detaljima, pa ni o tome koliko je ukupno prijavljeno ukradenog novca. Teško je i pretpostaviti kako će se rasplesti ova priča, iz odgovora HNB-a da se zaključiti da korisnici imaju elemenata za tužbu prema banci, barem što se tiče načina osiguranja sadržaja sefa.