FILIP ZORIČIĆ O STEČAJU KAŠTIJUNA: 'Potpuno smo svjesni situacije i radimo sve što je u našoj moći kako bi se tvrtka održala'

Bivša predsjednica Nadzornog odbora društva Kaštijun Koviljka Aškić jedina je zasad posve otvoreno bez rukavica komentirala alarmantno financijsko stanje u tvrtki Kaštijun koja upravlja istoimenim županijskim centrom za gospodarenje otpadom.

Aškić je prije nekoliko dana za Istra 24 izjavila da je Kaštijun u velikim financijskim problemima, dodajući da je to gradska-županijska tvrtka zrela za stečaj te joj bez snažne financijske injekcije nema spasa. Procijenila je da bi u Kaštijun trebao svježi kapital, konkretno, nekih 30-tak milijuna kuna.  

O mogućem scenariju stečaja kojeg predviđa Aškić pitali smo pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića koji uz župana Borisa Miletića čini Skupštinu društva. Zoričić je komentirao financijsku situaciju u trgovačkom društvu, no što na sve kaže župan Miletić još nismo doznali jer nije odgovorio na pitanja na ovu temu. Treba svakako dodati da se župan sve više ponaša kao da ga se Kaštijun ne tiče previše, a to opravdava manjinskim udjelom Istarske županije u vlasništvu društva.

Naime, tvrtka Kaštijun za gospodarenje otpadom osnovana je 31. siječnja 2007. godine, a njeni osnivači su Grad Pula s učešćem od 51 posto i Istarska županija s učešćem od 49 posto.

Gradonačelnik Pule Filip upoznat je s financijskom situacijom, dodajući da su u tom poduzeću zatekli nezavidno stanje. Zoričić podsjeća da je društvo Kaštijun d.o.o. osnovano 2007. godine te je do 2015. godine provedeno devet dokapitalizacija, a zadnjom dokapitalizacijom iznos temeljnog kapitala dostigao je gotovo 28 milijuna kuna.  

- Kada pogledate papire i vidite da je 2018. godine, prve godine - ne u cijelosti- u kojoj je Kaštijun d.o.o. operativno poslovao, akumulirani gubitak iznosio 23,5 milijuna kuna kapitala tj. iznos "pojedenog kapitala" iznosio je gotovo 85%, a neto kapital 4,5 milijuna kuna. S 31.12.2021.godine, akumulirani gubitak iznosio je 25 milijuna kuna, čime je vrijednost neto kapitala (kapital i rezerve) iznosila 3 milijuna kuna. Potpuno smo svjesni situacije i radimo sve što je u našoj moći kako bi se tvrtka održala, kaže Zoričić.

Naglašava da je upravo u tijeku proces provedbe vanjske revizije, a financijski izvještaji za 2022. godinu bit će dostupni nakon toga u zakonskom roku.

Prema projekcijama Uprave Kaštijuna, dodaje pulski gradonačelnik, iznos gubitka u 2022. godini mogao bi iznositi 10 milijuna kuna te bi iznos neto kapitala (kapital i rezerve) iznosio negativnih 7 milijuna kuna.

Po njegovim riječima, prema stečajnom zakonu, postoje dva uvjeta za pokretanje stečaja. Jedan je nesposobnost za plaćanje, a drugi razlog je prezaduženost pravne osobe odnosno kada je imovina manja od obveza.

- Kaštijun ne zadovoljava prvi uvjet, jer još uvijek uredno ispunjava tekuće obveze, iako nagomilani SRF i metalna frakcija, koje je potrebno zbrinuti, predstavljaju veliki uteg za zadovoljavanje ovih uvjeta. Drugi uvjet, oko prezaduženosti, tj. da je imovina manja od obveza, mogao bi biti razlog za otvaranje stečajnog postupka i to je razlog zbog kojeg se išlo u izmjenu, odnosno dizanje cijene prema pružateljima komunalnih usluga koja se primjenjuje od 1. siječnja ove godine i kojom bi se trebalo osigurati dugoročno poslovanje poduzeća, kaže Zoričić.

Osvrnuo se na sastanak koji će u četvrtak u gradskoj palači održati s istarskim gradonačelnicima i županom Borisom Miletićem.

Glavna tema sastanka bit će jedinična cijena Kaštijuna prema pružateljima komunalnih usluga te kritika na cjelokupni sustav zbrinjavanja otpadom.

- Od 2018. godine do danas, nije dovoljno napravljeno da se sustav zbrinjavanja otpadom razvija čime bi posljedično i operativni i financijski pritisak na Kaštijun bio niži. Primjerice, tijekom 2022. godine, pružateljima komunalnih usluga je bilo jeftinije i jednostavnije biootpad dovesti na ŽCGO nego razviti i implementirati sveobuhvatni sustav zbrinjavanja. Tako je zbrinjavanje biootpada pružatelje komunalnih usluga u 2022. godini koštao između 600 i 1.000 kuna po toni, dok je dovoz na ŽCGO koštao 542 kuna po toni. Vrlo je jednostavno donijeti zaključak kakvu motivaciju su imala komunalna društva za razvijanje sustava gospodarenja otpadom, ističe Zoričić.

Naglašava da Grad Pula ima jedan jedini alat za utjecanje na cjelokupni sustav gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji- a to je cijena.

Gradonačlenik Pule Filip Zoričić Foto M.Angelini

- Iz tog razloga mišljenja smo da Kaštijun, od 2023. pa na dalje, kontinuirano mora biti najskuplja destinacija komunalnog otpada. Time Grad Pula ima cilj ostvariti financijski oporavak Kaštijuna d.o.o. te izlazak tvrtke iz zone negativnog neto kapitala. Također, cilj nam je osigurati dostatna sredstva za Kaštijun d.o.o. kojima bi se smanjio rizik potencijalno negativnog utjecaja na lokalnu zajednicu (plasman SRF-a, odlaglište, metalne frakcije, neugodni mirisi…), kazao je gradonačelnik Filip Zoričić.

Kao jedan od prioriteta naveo je poticanje komunalnih društava u Istri da više rade na recikliranju i odvajanju.

"To će im biti isplativije nego da na Kaštijun šalju ogromne količine nedovoljno selektiranog otpada", zaključio je Zoričić.