Komunal

Tko će to platiti -svi mi!

Još jedna sezona pri kraju, problemi na Kaštijunu ostaju. Više od 5 milijuna eura potrebno za zbrinjavanje bala s SRF-om

Direktor Kaštijuna Dražen Stilinović zatražio je od svih istarskih komunalnih društava da dostave predviđene količine miješanog komunalnog otpada, količine biootpada koja se planirala prikupiti tijekom 2024. godine kao i plan aktivnosti i projekcije količine odvojenog prikupljanja biootpada za naredne tri godine. Odgovori su bili djelomični tako da danas Kaštijun ne posjeduje točne podatke o količinama sakupljenih ili predanih količina biootpada


 
5 min
Danijela Bašić-Palković ⒸFOTO: Manuel Angelini

Direktor Kaštijuna Dražen Stilinović zatražio je od svih istarskih komunalnih društava da dostave predviđene količine miješanog komunalnog otpada, količine biootpada koja se planirala prikupiti tijekom 2024. godine kao i plan aktivnosti i projekcije količine odvojenog prikupljanja biootpada za naredne tri godine. Odgovori su bili djelomični tako da danas Kaštijun ne posjeduje točne podatke o količinama sakupljenih ili predanih količina biootpada

I dok se Grad Pula i Istarska županija oko Kaštijuna igraju mačke i miša, osobito oko pitanja restrukturiranja i najavljenog raskida ugovora istarskim komunalcima, proći će još jedna kritična turistička sezona, a da se problemima u županijskom centru i ove godine ne nazire kraj.

Neprikladnog otpada koji stiže iz svih dijelova Istre svakim je danom sve više, a u drugi je plan pao još jedan gorući problem koji od početka rada muči centar.

Radi se o tisućama tona bala krcatih gorivom iz otpada, (takozvani SRF) koje samo što ne progutaju centar. Do danas na razini države nije zaživio model zbrinjavanja te vrste otpada koji nastaje kao nusprodukt u MBO postrojenju ove skupo plaćene istarske tvornice otpada. Stoga je tvrtka Kaštijun i dalje prisiljena plaćati skupe poslove, odnosno preuzimanje i zbinjavanje tog otpada preko ovlašteniih vanjskih tvrtki.

U očekivanju najnovijeg sporazuma koji bi se s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša trebao rezultirati dodatnim sredstvima za poboljšanje rada centra, tvrtka Kaštijun u ovom trenutku traži tvrtke koje bi preuzele posao zbrinjavanja čak 17 tisuća bala na području Kaštijuna.

Natječaj je otvoren do sredine rujna, a težak je više od 3 milijuna eura. Natječaj je podijeljen u dvije grupe, a riječ je o balama sa SRF-om koje su u županijskom centru deponirane tijekom prošle i ove godine. Ugovor s tvrtkom koja bude odabrana planira se sklopiti na 270 dana.

Kaštijun treba pomoć države

Vezano uz raniji okončani natječaj za preuzimanje SRF-a, direktor Kaštijuna kaže kaže da je sklopljen  ugovor prema kojem je planirano preuzimanje 10.059 tona goriva iz otpada (proizvedeno u 2019., 2022. i 2022. god.). Taj je ugovor s uključenim PDV-om težak 2,4 milijuna eura što znači da po ovom sklopljenom ali i onom za koji je postupak javne nabave još otvoren, za zbrinjavanje bala treba utrošiti preko 5 milijuna eura.

Stilinović potvrđuje da je Kaštijun zatražio od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinanciranje za zbrinjavanje goriva iz otpada za okvirnu količinu od 27.000 tona.

U međuvremenu, pulski gradonačelnik Filip Zoričić kao predstavnik većinskog vlasnika prolongirao je otkazivanje ugovora istarskim komunalnim tvrtkama, no to će se, tvrdi Zoričić definitivno dogoditi sredinom idućeg mjeseca.

Umjesto da neprikladnog otpada svake godine ima manje, zbog nefunkcioniranja sustava gospodarenja otpadom u istarskim gradovima i općinama, u centar dolazi sve više količina neprikladnog otpada.

Ove godine u centar stiglo 39.705 tona otpada

Iz javno dostupnih podataka vidljivo je da se količine miješanog komunalnog otpada koje na Kaštijun dovoze istarski komunalci (pulska Herculanea, medulinski Med Eko servis, vodnjanska Contrada, Komunalni servis Rovinj, Usluga Poreč, Usluga Pazin, Park Buzet, 1.maj Labin i 6.maj Umag) svake godine povećavaju.

Tako je primjerice 2021. godine Kaštijun primio ukupno 69.691 tona otpada. Godinu kasnije, prihvat je povećan na 70.138 tona, dok je prošle godine zaprimljeno 70.222 tona miješanog komunalnog otpada.

Od početka godine pa do srpnja, na Kaštijun je stiglo 39.705 tona miješanog komunalnog otpada. U tom je periodu pulska Herculanea dovezla ukupno 11.628 tona, Usluga Poreč 7.989 tona, 6.Maj Umag 6.903 tona dok je medulinski Med Eko servis predao ukupno 2.496 tona. Slijedi 1.Maj Labin s 2.264 tona mješanog komunalnog otpada, Usluga Pazin s 1.682 tone i vodnjanska Contrada s dovezenih 1.137 tona. Najmanje miješanog komunalnog otpada dovezlo je komunalno poduzeće Park Buzet - ukupno 473 tona.  

Direktor Kaštijuna zatražio je od svih istarskih komunalnih društava da dostave predviđene količine miješanog komunalnog otpada kao i količine biootpada koja se planirala prikupiti tijekom 2024 godine te ujedno i plan aktivnosti i projekcije količine odvojenog prikupljanja biootpada za naredne tri godine.

- Odgovori su bili djelomični tako da danas Kaštijun ne posjeduje točne podatke o količinama sakupljenih ili predanih količina biootpada. Možemo samo naglasiti da količine miješanog komunalnog otpada za mjesec srpanj u 2022. godini su bili 9.620 tona, u 2023. god. 9.838 tona i u 2024. god. 10.419 tona, tj. količine kontinuirano rastu, potvrđuje Dražen Stilinović.

Upravo je bioootpad koji u centar stiže pomiješan s ostalim otpadom, najveći problem zbog čega dolazi do neugodnih mirisa. Pokazuje to i da se na terenu, u istarskim gradovima i općinama  otpad još uvijek ne razdvaja u dovoljnim količinama.

- Kaštijun ne prikuplja niti ne obrađuje biootpad. Ukoliko se biootpad ne prikuplja odvojeno putem tzv. "smeđe kante", taj biootpad završi u miješanom komunalnom otpadu. Sukladno ugovorima s komunalnim društvima, Kaštijun preuzima na obradu i zbrinjavanje samo miješani komunalni otpad - ne i biootpad, podsjeća Stilinović.

Dražen Stilinović

Potvrđuje da je Kaštijun od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za energetsku učinkovitost zatražio sufinanciranje troškova vezanih za gradnju platoa za stroj za obradu metalne frakcije, dok bi se preostali dio financirao iz kredita sklopljenog s Zagrebačkom bankom d.d.

Podsjetimo, kreditno zaduženje iznosi 1,6 milijuna eura i jasno je da će trošak gradnje postrojenja za obradu željezne frakcije biti znanto veći. Taj je projekt u fazi izrade dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole pri nadležnom Ministarstvu.

Trenutno na lokaciji ŽCGO Kaštijun - gorivo iz otpada (GIO)

-   1.862 tone proizvedeno u 2019. god. (preostali dio od ukupne godišnje količine);

-    603 tone proizvedeno u 2020. god. (preostali dio od ukupne godišnje količine);

-    7.594 tone proizvedeno u 2022. god. (ukupna godišnja količina);

-   7.375 tone proizvedeno u 2023. god. (ukupna godišnja količina);

 -  gorivo iz otpada predviđeno Poslovnim planom društva za 2024. godinu okvirne količine do 10.000 tona.


Nastavite čitati

Istra
 

PECÀ PER I ALBERI DELA STRADA PER FASANA: El sfalto se doveva slagar, ma i pini se li podeva spostar, no masacrar

Mi no me intendo de spostamenti de alberi, ma guardando su internet se vedi che spostar un albero adulto, pini compresi, costa dai 2 mila fino ai 10 mila euro. E se el Municipio, titolar de l’investimento, el gavessi speso 100 o 200 mila euro per salvar i alberi, i primi che i ghe gavessi dado contro saria quei che ‘desso i xe contrari al taio. Se parla de quel tipo de gente, e su internet ghe ne xe quanti che volè, che i xe sempre contrari de tuto, che tute le spese publiche saria esagerade e tuti i progeti megalomanie: meno mali che sti comentatori de facebook tuti risparmiosi no i iera qua domila anni fa: se i fussi stai desso no gavessimo gnanche l'Arena

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.