Sjećate se velike akcije istarskog župana Borisa Miletića iz siječnja ove godine kada je sazvao tiskovnu konferenciju usred Mandriola, pored Barbarige, nastojeći ukazati na nabujali fenomen bespravne gradnje.
-Nama ne bi na pamet palo bespravno graditi pored Bleda, a mi ovdje gledamo na nacionalni park Brijuni, izjavio je tom prilikom istarski župan aludirajući da je većina bespravnih građevina u vlasništvu slovenskih graditelja.
Vodnjanski komunalni redari već su ranije u više navrata izlazili na terene oko Barbarige i utvrdili stotine slučajeva bespravne gradnje.
U veljači su stigli i građevinski inspektori te je u nacionalnim medijima slavodobitno objavljeno kako je država snažno krenula u rat protiv građevinskog bezakonja.
Desetak mjeseci kasnije na terenu sve je isto kao i početkom godine. Bespravni objekti su i dalje tamo, na parcelama su i table o zatvorenim gradilištima. Srušeno je tek nekoliko objekata. Međutim, njihovim rušenjem pojavio se novi problem.
Prošlog vikenda grupa trkača prolazila je područjem između Mandriola i Stancije Menegheti i na lokaciji između ceste i prosjeka za dalekovod naletila na nekoliko hrpa građevinskog materijala za kojeg je jasno da je nastao rušenjem bespravnih objekata, kontejnera ili kampica. Trkači vole prirodu i često nam javljaju kada je netko devastira.
Nekoliko stotina metare dalje nalaze se dvije očišćene parcele na kojima je vidljiv sličan otpad kao i na obližnjem divljem deponiju. Ne traba biti veliki detektiv i zaključiti da otpad na divljem deponiju nije dovežen iz Poreča ili Umaga. Sasvim se osnovano može zaključiti da je otpad nastao rušenjem bespravnih objekata na Mandriolu.
Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Pravilniku o gospodarenju otpadom te Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, osoba ili tvrtka koja uklanja građevinski otpad mora to učiniti na zakonom propisan način koji predviđa razvrstavanje otpada i odvoz otpada na ovlaštene deponije.
Naravno, pritom je potrebno platiti i odvoz i deponiranje građevinskog otpada. Udaljenost deponija od mjesta uklanjanja također utječe na cijenu pa su se naši bespravni graditelji iz Mandriola odlučili uštediti i šutu iskrcali u obližnju graju.
Sada tu cijenu mora platiti netko drugi.
Vrhunac ovog problema nastaje kad se utvrditi da je vlasnik parcele na koju je otpad ilegalno deponiran privatna osoba koja je sada dužna ili osobno pronači ekološku hulju ili osobno platiti zbrinjavanje otpada.
Uvođenje reda u istarski građevinski nered dug je i naporan proces.