Komunal

SPREMA SE RAST CIJENA KOMUNALNIH USLUGA

Pojedini pulski kvartovi još uvijek nemaju infrastrukturu za prikupljanje biootpada. Treba osigurati oko 3.000 'smeđih kanti'

Provjerili smo koje su pulske četvrti trenutačno pokrivene smeđim kantama i pripadajućom infrastrukturom, koji kvartovi još uvijek čekaju uvođenje sustava te što po tom pitanju poduzima Herculanea


 
5 min
Danijela Bašić-Palković ⒸFOTO: Manuel Angelini
Ilustracija

Provjerili smo koje su pulske četvrti trenutačno pokrivene smeđim kantama i pripadajućom infrastrukturom, koji kvartovi još uvijek čekaju uvođenje sustava te što po tom pitanju poduzima Herculanea

Velik dio Pule i dalje nije pokriven osnovnom infrastrukturom za odvajanje otpada, a pojedini kvartovi, odnosno ulice nemaju ni kante za odvajanje stakla. Ipak i dalje je najveći problem nedovoljan broj takozvanih smeđih kanti za biootpad koji i dalje mahom završava pomiješan s komunalnim otpadom.

O ovoj je problematici nedavno na sjednici Gradskog vijeća govorila i vijećnica Koviljka Aškić (NLFZ) tražeći od direktora Herculanee Robija Fuarta konkretan rok kada se planira svim građanima Pule omogućiti korištenje takozvanih smeđih kanti.

Pritom je istaknula da po pitanju odvajanja otpada u Puli postoje građani prvog, drugog i trećeg reda budući da neki imaju svu infrastrukturu, a neki koji i da žele odvajati ne mogu jer nemaju infrastrukturu.

Upravo zbog toga značajne količine kuhinjskog i organskog otpada završavaju pomiješane s komunalnim otpadom te se i dalje odvoze u Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun. Biootpad, koji se zbog nedostatka komunalne infrastrukture ne odvaja na samom mjestu jedan je od glavnih uzroka neugodnih mirisa koji se posebice tijekom ljetne sezone širi iz centra za gospodarenje otpadom.

U komunalnom otpadu nema čega nema...

Iako je i pulska Herculanea provela brojne edukativne kampanje usmjerene na građane, činjenica je da i građani nerijetko bacaju sve što stignu i kamo stignu. Nerijetko u kontejnerima za miješani komunalni otpad završavaju šuta, ostaci boja za zidove i građevinskog materijala, kućanski aparati, a kvartovi su posebice zadnjih mjeseci bili preplavljeni glomaznim otpadom.

Provjerili smo koje su pulske četvrti trenutačno pokrivene smeđim kantama i pripadajućom infrastrukturom, koje još uvijek čekaju uvođenje sustava te što po tom pitanju poduzima Pula Herculanea d.o.o..

Direktor Robi Fuart tvrdi da u suradnji s Gradom Pulom kontinuirano razvijaju i ubrzano šire sustav odvojenog prikupljanja biootpada, no činjenica je da se taj sustav ipak presporo širi jer i dalje smeđim kantama nije pokrivena čitava Pula.

Iz Herculanee potvrđuju da je u protekle dvije i pol godine osigurana mogućnost odvojenog prikupljanja biootpada za više od 10.200 korisnika na području gradskih četvrti Veli Vrh, Štinjan, dijela Šijane, Vidikovca (obiteljske kuće), Valdebeka, Nove Verude, Marsovog polja, dijela Gregovice te dijela Sisplaca (Gortanova uvala), kao i za višestambene zgrade u Buonarrotijevoj ulici te u Voltićevoj ulici (tzv. Trojke).

- S obzirom na to da se pilot-projekt prikupljanja biootpada iz višestambenih zgrada na Vidikovcu pokazao uspješnim, do kraja veljače usluga će se proširiti na područje Monte Zara, a do početka turističke sezone i na ulice Veruda i Velog Jože, kao i na područje Sisplaca kod postojećih polupodzemnih spremnika. Također, do početka turističke sezone predviđena je podjela smeđih posuda za obiteljske kuće na području mjesnih odbora Stoja, Sisplac, Monvidal, Veruda te dijela Arene. U ovom trenutku potrebnu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje biootpada još nemaju područja Kaštanjera i Busolera, za koja je potrebno osigurati dodatnih približno 3.000 smeđih posuda, kao i pojedina područja s višestambenim zgradama, na koja se usluga uvodi postupno, sukladno tehničkim i prostornim mogućnostima, ističe Fuart.

Na pitanje planira li se u ovoj godini montiranje novih podzemnih/polupodzemnih spremnika i na kojim lokacijama, ističe da se u ovoj godini planira širenje tog sustava na području Monte Zara, gdje je ostala još jedna nerealizirana lokacija na Boškovićevom usponu, kao i na području mjesnih odbora Stoja i Sisplac.

Što se tiče nedostatka kontejnera za odlaganje stakla na pojedinim lokacijama, Fuart napominje kako trenutno nema zaprimljenih novih zahtjeva za dodatnim postavljanjem spremnika za staklo. Ipak, u praksi na pojedinim lokacijama gdje postoje spremnici za plastiku, papir i miješani otpad još uvijek nema spremnika za staklo.

- Svi mjesni odbori imaju osiguranu mogućnost odvajanja i odlaganja stakla putem postojeće infrastrukture, koja uključuje 17 podzemnih spremnika, 40 polupodzemnih spremnika te 75 zvona za staklo“. 

Spremnici za staklo

-17 podzemnih spremnika

-40 polupodzemnih spremnika

-75 zvona za staklo

Iz Plana poslovanja pulske Herculanee vidljivo je da spremaju korekciju cijene usluga prikupljanja komunalnog otpada. Stoga pitamo direktora koliko će konkretno usluga poskupiti. Premda je između redaka najavio poskupljenje, nije otkrio koliko će ono iznositi.

U uvodu je pojasnio da se cijena javne usluge prikupljanja komunalnog otpada sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela te se razlikuje ovisno o kategoriji korisnika, načinu korištenja usluge i količini predanog otpada.

- Upravo zbog takve strukture, izračun eventualnih korekcija cijene predstavlja složen proces koji zahtijeva donošenje odluka o tome koji će se elementi sustava mijenjati i u kojim iznosima. Plan poslovanja do 2026. godine pokazuje značajan rast ulaznih troškova sustava, što je vidljivo u usporedbi 2026. godine s 2023. godinom. Naime, troškovi zbrinjavanja i otkupa otpada rastu s 4,3 milijuna eura u 2023. na procijenjenih 6,9 milijuna eura u 2026., dok troškovi osoblja u istom razdoblju rastu s 4,7 na 7 milijuna eura, ističe Fuart.

Prema projekcijama do 2026. godine:

  • troškovi zbrinjavanja i otkupa otpada rastu s 4,3 milijuna eura (2023.) na 6,9 milijuna eura (2026.)
  • troškovi osoblja rastu s 4,7 na 7 milijuna eura
  • ukupni rashodi rastu s 12 na 17,7 milijuna eura

Naglasio je da ukupni poslovni rashodi pritom rastu s 12 na 17,7 milijuna eura, pri čemu troškovi rada i zbrinjavanja čine oko 80 posto ukupnih rashoda društva.

- Korekcije cijena usluge prvenstveno bi imale za cilj pokrivanje rastućeg troškovnog jaza. U ovom trenutku nisu donesene odluke o konkretnim iznosima ni rokovima, već se navedena kretanja pažljivo i kontinuirano analiziraju. Važno je naglasiti da se moguća usklađenja cijena planiraju u okvirima koji su i kod drugih komunalnih društava u Istri, gdje su korekcije u pravilu umjerenije nego u većini ostalih dijelova Hrvatske, rekao je Fuart dodajući na kraju da im cilj i dalje ostaje "očuvanje financijske stabilnosti sustava uz što manji utjecaj na korisnike, uz istodobna kontinuirana ulaganja u kvalitetu i razvoj javne usluge".


Nastavite čitati

Pula
 

LA BAMBINA CHE SOPRAVVISSE ALLA STRAGE DI VERGAROLLA: Silvana Zimuel, oggi 84-enne, ci ha raccontato come si è salvata dall'esplosione che ha avvolto Pola nel lutto

“Dopo quanto è successo”, ci detto Silvana Zimule, “è forse inopportuno usare questi termini, però devo dire che all’epoca per noi bambini la spiaggia di Vergarolla era come un parco giochi, un luna park. Uno dei giochi preferiti era proprio saltare in mare da quelle mine che si credeva fossero inerti. Da quegli ordigni cilindrici con Carlo abbiamo saltato in mare non soltanto  quella domenica, ma pure tante volte prima nel corso di quella stessa estate”.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.