Komunal

GRAD PULA PREDLOŽIO ZONKU I LUČICU KOD CEMENTARE

RIBARI S VARGAROLE NEZADOVOLJNI NOVOM LOKACIJOM : 'Dovedeni smo u situaciju da nas protjeruju'

Mislim da kada budemo prespavali ovu situaciju, nećemo ništa od toga prihvatiti. Ići ćemo dalje prema Ministarstvu ili vrhu Vlade. Svaki dan smo svjedoci da se spominje ribarska tradicija, da ribarima treba dati potpore, a ovdje imamo probleme na drugoj strani, rekao je predstavnik ribara Dragan Marić


 
3 min
Dean Mladenović

Mislim da kada budemo prespavali ovu situaciju, nećemo ništa od toga prihvatiti. Ići ćemo dalje prema Ministarstvu ili vrhu Vlade. Svaki dan smo svjedoci da se spominje ribarska tradicija, da ribarima treba dati potpore, a ovdje imamo probleme na drugoj strani, rekao je predstavnik ribara Dragan Marić

Na ovotjednom sastanku u Gradu Puli s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula, Obrtničke komore Istra - Udruženja obrtnika Pula, Tehnomonta te predstavnicima ribara Radovanom Simićem i Draganom Marićem, ribarima s obrtima je kao nova lokacija predložena buduća ribarska luka Zonka, a sportsko-rekreacijskim korisnicima je predloženo da se presele na lokaciju sportske luke u blizini cementare.

Što o cijeloj situaciji s izmještajem iz lučice Vargarola misle predstavnici ribara kazao nam je Dragan Marić.

- Svi smo svjesni da je bivši gradonačelnik Miletić sa svojom ekipom koncesiju datu brodogradilištu Tehnomont zamotao u celofan. Po riječima sadašnje Gradske uprave to se ne može razvrgnuti jer bi sadašnja Gradska uprava mogla i kazneno odgovarati ako bi se koncesija oduzela Tehnomontu. Bivši gradonačelnik Miletić tvrdi da je po prostornom planu to brodograđevna lučica, a mi imamo papire gdje je vidljivo da je nakon Drugog svjetskog rata, kad je u Vargaroli 1946. godine eksplodirala bomba s mnoštvom žrtava, to bila ribarska lučica sve do današnjeg dana, kazao je Marić i nastavio:

"Hrvatsko društvo književnika u knjizi Pula tridesetih i četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, piše da je to bila ribarska lučica. Postojala je i udruga u Vargaroli koja je u spomen na poginule u Vargaroli održavala takmičenje, a za traženje odobrenja kod organizacije takmičenja svugdje je navođena kao ribarska lučica, nigdje nije spominjana kao brodograđevna lučica, zaključio je Marić."

- Tijekom 2008. godine bivši pročelnik Giordano Škuflić je na jedan naš dopis odgovorio da je po GUP-u to brodograđevna lučica, kaže Marić i objašnjava da je od tada prošlo skoro 15 godina i od tada po pitanju brodogradnje nije napravljeno apsolutno ništa.

"Na sastancima s Gradom i Tehnomontom zatražili smo da se taj GUP mijenja jer se tu ništa ne događa po pitanju brodogradnje. Iz Grada nam kažu da se svako toliko ide s izmjenama GUP-a, ali da iza nas ne stoji niti Udruženje obrtnika, niti Grad, nitko tko je to trebao pratiti, kazao je razočarano Marić."

Vargarola je ribarska lučica sa stogodišnjom tradicijom. Austrougarska je na lokaciji lučice sagradila barake koje ribari koriste. Spominje se ribarska tradicija i potpore ribarima.

- Njima je u glavi jedino taj izmještaj. U lučici Zonka, već dvadeset godina se nije napravilo ništa, s nama se jednostavno nema gdje. Mi ribari s obrtima koji ovdje u barakama imamo puno ribolovnih alata, gdje ćemo sa svime time, pa ne može to u jednu najlonsku vrećicu stati. Vez je najmanji problem, a gdje je infrastruktura, zapitao se Marić i nastavio:

"Nas ovdje u ovoj lučici sa stogodišnjom tradicijom ima dvanaestak ribarskih obrta i četrdesetak sportskih plovila. Ja sam Gradu Puli postavio pitanje: Zar je moguće da se jedna djelatnost ukida na uštrb druge djelatnosti. Kao što sam kazao, po riječima Grada, koncesija se ne može maknuti, a svi mi vidimo da je koncesija zatražena preko nas pedesetak koji ovdje imamo plovila, a neki od nas s obrtima ovdje imaju egzistenciju, poručio je Marić."

- Dovedeni smo u situaciju da nas protjeruju. Ovdje koristimo barake koje su zidane još za vrijeme Austrougarske, a mi smo to u pravu služnosti nasljeđivali, a sada sve to netko svojata. Situacija za nas je vrlo teška. U našu korist na sastanku nije odlučeno apsolutno ništa, nema poništenja koncesije, rekao je Marić.

Gradonačelnik Zoričić nam je izašao u susret s prijedlogom da se postave pontonski molovi na lokaciji koja je najbolja za nas obrtnike. Mislim da kada budemo prespavali ovu situaciju, nećemo ništa od toga prihvatiti. Ići ćemo dalje prema Ministarstvu ili vrhu Vlade. Svaki dan smo svjedoci da se spominje ribarska tradicija, da ribarima treba dati potpore, a ovdje imamo probleme na drugoj strani, požalio se na cijelu situaciju Marić.


Foto: Dean Mladenović

Nastavite čitati

Pula
 

ORA I DOCUMENTI SONO ORIGINALI E LE FOTO PIÙ GRANDI: Inaugurato oggi il nuovo allestimento della Sala memoriale di Antonio Smareglia

A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia

Pula
 

SAD SU DOKUMENTI ORIGINALNI I FOTOGRAFIJE VEĆE: Otvoren novi stalni postav Spomen-sobe skladatelja Antonija Smareglie

Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie

Pula
 

PULJANIMA KONAČNO 'VOJNI' DIO LUKE Evo kako će izgledati zona inovacija Valelunga

Zoričić: "To je budućnost Pule. Neću reći da je ovo nakon Uljanika novi Uljanik, ali zasigurno je je nakon brodogradilišta nova zona industrije na danas zapuštenom i napuštenom prostoru, koji je još u vlasništvu države, koja će nam ga dati u primjenu, a potom vjerujem i u vlasništvo". Projekt iznosi 6 milijuna eura, a malo više do 5 milijuna osigurava EU

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.