Još jedna turistička sezona je za nama, a problem s otpadom nikad veći. Direktora Herculanee Robija Fuarta upitali smo kako se nose s ogromnim količinama i spremaju li za građane opet neke novosti.
Kako je prošla turistička sezona?
Izazovno. Imali smo značajnu predsezonu i izuzetno puno događanja u gradu tijekom ljetnih mjeseci. Brojni koncerti i druga događanja na više lokacija istovremeno - sve to je trebalo popratiti i s operativom, kako bi se grad ujutro probudio uredan i čist. Pored otvorenih javnih površina, Pula Herculanea bila je angažirana i na čišćenju Arene nakon koncerata, koja također mora dočekati uredna svoje jutarnje posjetitelje. Osim što je kod velikog broja posjetitelja i vrućina zahtjevno održavanje zelenih površina, ove se godine potreba za košnjom tijekom ljeta, zbog kiše, povećala za 90 posto u odnosu na prošlu godinu. Moramo tu spomenuti i intervencije koje smo imali nakon nevremena na uklanjanju srušenih stabala koja su uzrokovala i materijalne štete.
Koliko je bilo otpada u odnosu na prošlu godinu i je li uvođenje spremnika za biootpad (smeđi kontejneri) smanjilo taj dio u ukupnom otpadu, a posljedično možda utjecalo i na smrad s Kaštijuna?
Što se tiče ukupne količine otpada u prvih osam mjeseci, ona se povećala u odnosu na prošlu godinu za šest posto. Naši su radnici prikupili na području Pule i okolnih općina koje pokrivamo (Barban, Ližnjan, Marčana, Svetvinčenat i Fažana) gotovo 22.000 tona otpada. Od toga je oko 14.300 tona miješanog komunalnog otpada predano na ŽCGO, dok je preostalih oko 7.700 tona selektirani otpad. Prošle je godine predano na ŽCGO u istom razdoblju oko 14.900 tona. Dakle, možemo biti ponosni na napredak koji smo postigli u razdvajanju, obzirom da je prikupljeno ukupno više otpada nego lani, a na ŽCGO je predano manje. Sigurno je da su "smeđi spremnici" tu dali svoj doprinos.
Planira li se nabavka dodatnih spremnika za biootpad?
S tim se projektom nastavlja u 2024. godini kada ćemo podijeliti još najmanje 1.500 smeđih posuda. Napredak u razdvajanju je očit, no potrebno je utvrditi uzroke povećanja ukupne količine otpada. Iako je još rano za donositi zaključke na godišnjoj razini, žalosti me povećanje ukupne količine otpada. Na tome svi zajedno kao društvo moramo poraditi. Sprječavanje, odnosno smanjenje otpada, je na vrhu hijerarhije gospodarenja otpadom kao najpoželjnija opcija. Iza toga su ponovna uporaba, zatim recikliranje, energetska i druge uporabe te, kao zadnje, zbrinjavanje. Prvo što moramo napraviti je odbiti i ne koristiti sve ono što nam ne treba, što je jednokratno i što se može zamijeniti adekvatnim proizvodima za višekratnu upotrebu: računi i izvještaji od banke na emailu su bolja opcija od računa u poštanskom sandučiću; oprana čaša je bolja opcija od plastične, ali i od one kartonske. Kako za onoga tko pije, tako i za okoliš.
Kakva je na terenu pokrivenost kontejnerima za selekciju i zelenim otocima? Postoji li još dio grada kojem nedostaju kontejneri i kako ćete i kada taj proces dovršiti?
Tijekom protekle zime i proljeća završili smo ugradnju polu-podzemnih posuda u Šijani, čime smo zaokružili i završili to područje. Nakon ljetne pauze, na jesen nastavljamo gdje smo stali na Vidikovcu, od takozvanih "trojki" prema Verudi. Pored toga, s Gradom Pula kandidirali smo i dobili sredstva od Fonda za zaštitu okoliša za modernizaciju inox 'kapa' na podzemnim posudama u centru grada i, jedna novost, za nabavu nadzemnih, elektronski zaključanih posuda s otpadomjerima. Nove nadzemne posude bit će slične zelenim 'zvonima' za staklo, otvarat će se karticama, a postavljat će se tamo gdje, iz raznih razloga, podzemne i polupodzemne posude nisu opcija.
Građani pored kontejnera ostavljaju svašta, od ulja, boja, građevinskog otpada... Mogu li se pomoću kamera detektirati "šporkulje" i primjereno kazniti? Poznato je da je problem bio i s ljudima iz šireg gradskog prstena koji bi u grad dolazili odbaciti otpad - ima li još takvih slučajeva?
Tu, nažalost, ima jako puno prostora za napredak. U kolovozu smo na području grada Pule prikupili preko 100 tona otpada "bez adrese". S ceste! I tu govorimo samo o miješanom komunalnom otpadu, na što treba dodati glomazni otpad. Cijeli dan, svaki dan, imamo ekipe koje obilaze kritične točke i skupljaju otpad koji nije tamo gdje mu je mjesto. Za početak, ono što nikako ne mogu razumjeti je glomazni otpad. Pula Herculanea ima dugi niz godina uslugu koja se dodatno ne naplaćuje: putem emaila ili telefonskog poziva može se dogovoriti preuzimanje glomaznog otpada na kućnoj adresi. Isto tako, može se odložiti u reciklažno dvorište. Brojevi telefona i informacije pišu na svakom računu, na internetu, provodimo kampanje, ali problem je i dalje sveprisutan. Pula Herculanea u suradnji s Gradom kontinuirano educira naše sugrađane od rane predškolske dobi o važnosti selektiranja i odgovornog postupanja s otpadom.
Iako su količine otpada "bez adrese" velike, statistički gledano, radi se o manje od jedan posto neodgovornih korisnika koji nas sve zajedno sramote. Treba biti realan i reći da Pula nije u tome usamljen slučaj. Ulažemo u edukaciju, naplaćujemo kazne, radimo koordinirano i s komunalnim redarima, koristimo kamere, no bit će potrebno uložiti još puno truda po tom pitanju.
Imate li problema s nedostatkom radne snage? Primjerice, košnja je već povjerena vanjskom obrtu. Hoće li to biti praksa i ubuduće?
Nije jednostavno doći do radne snage na svim razinama i u svim segmentima. Uspijevamo doći do minimalnog potrebnog broja ljudi, što znači da svi oni koji zadovoljavaju kriterije dobiju posao. Košnja se vanjskoj firmi ne povjerava radi nedostatka radne snage, već zato jer je ekonomski neopravdano zapošljavati ljude za 'peakove' koji se događaju u kratkom razdoblju. Herculanea zaposli potreban broj radnika za cijelu sezonu, dok je vanjska firma pomoć u razdobljima najintenzivnije košnje.
Kakve su uostalom plaće radnika i planirate li možda tu kakve korekcije u vidu povećanja?
Što se plaća tiče, u posljednje dvije godine povećane su u tri navrata. Povećanje je veće u dvije godine nego u prethodnih petnaest, no s obzirom na posljedice uvođenja eura i inflaciju, situacija za radnike sigurno nije jednostavna. Vidjeli smo što se događalo u Zagrebu i Splitu, gdje je kulminiralo nezadovoljstvo radnika. Vjerujte, nije ni kod nas situacija jednostavna, no izuzetno sam ponosan da smo tu svi zajedno u Istri i u Puli pokazali zrelost i, kontinuiranim dijalogom, održali stabilnost usluge za sve naše korisnike. Kad kažem svi, mislim prvenstveno na radnike, zatim na sindikate i uprave komunalnih poduzeća. Činimo najviše što je moguće. Više od toga u trenutnoj situaciji, ne bi bilo održivo.
Planira li Herculanea novo poskupljenje za građane?
Kontinuirano radimo na optimizaciji svih procesa u poslovanju. Ugradnjom polu-podzemnih spremnika, racionalizacijom ruta i nizom drugih mjera, radimo na smanjenju troškova. Ove godine smo samo u srpnju i kolovozu smanjili 4.000 sati noćnog i 400 sati prekovremenog rada u odnosu na isto razdoblje lani. Pula Herculanea je u velikoj analizi Državne revizije ocijenjena kao jedan od pet komunalaca koji imaju racionalno poslovanje, na ukupno dvadeset revidiranih komunalaca. No, inflacija i značajno povećanje cijena neminovno utječu na poslovanje tvrtke, na što moramo reagirati i korekcijom cijena koja se dogodila u proteklom razdoblju. Promjena cjenika je zadnja i vrlo nepopularna mjera, ali ne možemo dopustiti da se ugrozi likvidnost poduzeća i stabilnost usluge.
Znači, novog vala poskupljenja u narednom periodu neće biti?
Ne.
