UGROZA S KOPNA I MORA Na Kamenjaku prekobrojna vozila i plovila sve veća prijetnja očuvanju prirodnog okoliša

Kao i svake prethodne, tako i ove godine, biser krajnjeg juga Istre, Rt Kamenjak, muku muči s prekobrojnim vozilima koja svakodnevno glavnom makadamskom cestom u kolonama dižu velike oblake prašine, te zasipaju okolno nisko raslinje, livade i drveće, pretvarajući ih vizualnu mrtvu prirodu.

Vegetacija uz prometnicu je pobijelila

Ne radi se samo o problemu za vozače koji nakon izleta na Kamenjaku moraju prati vozila, ne radi se toliko niti o posjetiteljima koji ulaze pješice ili na biciklima. Najveću štetu trpi flora i fauna, a kao što je poznato na ovom dragulju prirode rastu neke od endemičnih biljaka, za koje je ovakav način prolaska posjetitelja od ulaza na Donji Kamenjak, pa do samog juga, sve veći teret i ugroza.

Overturizam je posljednjih godina žestoko zahvatio Donji Kamenjak, toga su svjesni u JU Kamenjak, te naglašavaju da je područje izuzetno privlačno posjetiteljima iz cijelog svijeta, te da je opcija kojom sada saniraju ceste po Kamenjaku, kameni agregat i zatvaranje dijela staza kako bi se sačuvala staništa i smanjio utjecaj prašine na floru, faunu i tlo.

Vozila konstantno dižu prašinu

"Netaknuta priroda, rijetke biljne i životinjske vrste te brojne predivne uvale razlog su velikog broja posjetitelja. Na području su trenutno makadamske prometnice gdje u sezoni dolazi do podizanja prašine koja završava u vegetaciji. Zbog navedenog prašenja postoje rizici od negativnog utjecaja na floru i faunu, a posjetitelji koji dolaze na Kamenjak pješke ili biciklom susreću se s većom količinom prašine.

Zbog svega navedenog, Ustanova ima u planu ekološki prihvatljivim materijalima urediti postojeće parkirne zone i glavnu prometnicu kroz Donji Kamenjak. Time bi se smanjio negativan utjecaj prašenja, ali i mogao uspostaviti organizirani prijevoz po području, te tako smanjiti priljev vozila po zaštićenom krajobrazu", poručuju iz JU Kamenjak.

Podsjetimo da je još prošle godine za Istra24, ondašnji ravnatelj Aljoša Ukotić najavio da će uskoro biti spremna dokumentacija za ekološki prihvatljiv beton, te da se nakon toga planira krenuti s međunarodnom javnom nabavom, ali naglasio, da se prethodno u prostornom planu moraju promijeniti još neke stvari, koje je JU Kamenjak zatražila, kako bi se prometnica mogla realizirati do kraja.

Biciklisti i pješaci u oblaku prašine

Da bi se problem trajno riješio, ravnatelj JU Kamenjak Slobodan Belević poručuje da je potrebno detaljno razgovarati sa strukom, lokalnim stanovništvom te istražiti tržište, a prije eventualnog početka, promijeniti prostorni plan u vidu uređenja postojećih prometnica kroz područje.

Da overturizam zahvaća sve grane turizma, pa tako i nautički, primjetno je upravo na uvalama Kamenjaka. More pati od prekomjernog turizma koji je potpuno izvan kontrole, a tome najbolje svjedoče fotografije koje se mogu vidjeti po medijima, jedna od takvih je ona koja pokazuje preko 130 plovila u Uvali Portić na Kamenjaku.

Overturizam na moru - Foto: Neven Iveša

Kao najveći problem prekomjernog sidrenja pokazalo se uništavanje livada morske cvjetnice i endemske vrste Sredozemnog mora, posidonije. Posidonia oceanica je strogo zaštićena morska biljka, a njene livade predstavljaju izvor hrane, stanište, sklonište i mrjestilište za veliki broj morskih organizama, te su usprkos rasprostranjenosti, ugrožene brojnim ljudskim djelovanjem.

Iz JU Kamenjak ističu da od 2012. godine redovito provode monitoring posidonije, a shodno tome uočeno je da su najveća oštećenja livada na postajama gdje se brodovi sidre te se otkidanjem izdanaka, uništava ova zaštićena morska cvjetnica.

Uvala Portić

- Uvala Portić poznata je lokacija za rekreacijske i nautičke aktivnosti u akvatoriju Kamenjaka. Na tom se području, osim oštećenja od samog sidrenja, pojavila i invazivna zelena alga roda Caulerpa, kaže nam Belević, te nadodaje o tome što kane poduzeti kako bi zaštitili podmorje:

"Upravo kako bi zaštitili livade posidonije i smanjili utjecaj sidrenja na tom području, 2023. godine napravljena je studija sidrišta kojom se određuje 40 sidrenih mjesta u uvali Portić. Isto tako, poslan je i zahtjev za izmjenu prostornog plana.

Kada se prostorni plan izmijeni, sidrište će se dati u koncesiju, te će budući koncesionar, po naputku iz studije sidrišta, nadzirati broj usidrenih plovila. Upravo tako kao Ustanova moći ćemo smanjiti i kontrolirati sidrenje, zaštiti livade posidonije, ali i uvesti veći red u naše područje. Stručne službe ustanove svakodnevno vrše monitoring i predlažu rješenja za poboljšanje zaštite područja, a u suradnji s lokalnom samoupravom donose se najbolja rješenja za očuvanje područja, poručio je Belević.

Za kraj moramo ustvrditi da je svaki napredak u području zaštite prirode, nužan, jer ako se ne nastavi raditi na očuvanju prirode, postavlja se pitanje, hoćemo li imati što ponuditi turistima i tako zaraditi za deset do dvadeset godina, te hoće li turizam opstati ako priroda bude uništena i devastirana. I ono najbitnije, što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze, ako nam profit bude ispred svega?