Što se tiče nutritivne vrijednosti, zanimljivo je da ako se ubere još u nezrelom stanju da će dozrijevati i dalje, kao i ostalo voće, ali da će razina šećera ostati ista. Zbog toga, niske je energetske vrijednosti i pogodnija je za konzumaciju za dijabetičare i osobe koje paze na prehranu
Što se tiče nutritivne vrijednosti, zanimljivo je da ako se ubere još u nezrelom stanju da će dozrijevati i dalje, kao i ostalo voće, ali da će razina šećera ostati ista. Zbog toga, niske je energetske vrijednosti i pogodnija je za konzumaciju za dijabetičare i osobe koje paze na prehranu
Vrijeme je berbe grožđa. Vinogradi su puni berača koji marljivo trgaju zrele grozdove za preradu u vrhunska vina, dok im već tradicionalno okrjepu i slatku pauzu pruža upravo breskva vinogradarka.
Ona je „starinska sorta“ voća, što znači da se uzgajala na tradicionalni način prije pojave komercijalnih sorti i plantažnih voćnjaka. Zapravo, do početka 20. stoljeća, to je jedina „sorta“ koja se uzgaja u Hrvatskoj. Sorta pod navodnike jer njen naziv zapravo označava podvrstu breskve, a ne biljku i plod s točno određenim karakteristikama.
Ona se najčešće nalazila u vinogradima i dozrijeva oko berbe grožđa od kud je i dobila naziv breskva vinogradarka. Karakterizira ju posebna profinjena aroma i punoća okusa.
Prednosti uzgoja su velike, nije potrebno koristiti kemijska sredstva jer su razvile prirodnu otpornost na bolesti i štetnike, pa i na kovrčavost lista. Kao takve, pogodne su za ekološki uzgoj. Otpornije su na različite klimatske prilike, daju stabilan urod i dugovječne su. Ne trebaju puno mjesta za razvoj krošnje i niže su rastom. Vole ih i pčele, jer u proljeće cvatu predivnim ljubičasto-rozim cvjetovima.
Kao nedostatke mogli bismo navesti: kraći vijek skladištenja, plodovi su sitniji, nisu uniformirani (ne izgledaju prvoklasno) te za stvaranje prvog uroda trebaju više vremena.
Razmnožavanje je jednostavno, iz koštice ploda. Upravo zbog tog načina razmnožavanja, kod njih postoji razlika u boji kožice, mesa, dlakavosti, vremenu sazrijevanja i aromi. Ono što je zanimljivo, u voćarstvu upravo ova „sorta“ koristi se kao podloga za breskve i nektarine te je u oplemenjivačkom radu vrlo cijenjena
Što se tiče nutritivne vrijednosti, zanimljivo je da ako se ubere još u nezrelom stanju da će dozrijevati i dalje, kao i ostalo voće, ali da će razina šećera ostati ista. Zbog toga, niske je energetske vrijednosti i pogodnija je za konzumaciju za dijabetičare i osobe koje paze na prehranu.
O vrstama vinogradarki zna se vrlo malo. Hrvatska nije uložila gotovo ništa u njenu selekciju i očuvanje. Stare voćnjake zamijenili su komercijalni nasadi, koji zahtijevaju puno više tretiranja, gnojidbe, manje su otporni, a sve radi ostvarivanja većeg profita.
U Istri se neki poljoprivrednici još uvijek bave uzgojem breskve vinogradarke i posao ide i više nego dobro.
„Vinogradarka je kao ideja za uzgoj bila upravo zato što je kasnija sorta. Rodna je te ju manje napadaju ptice i ose od cijepljenih vrsta“ – objašnjava Amanda Dušić Buždon iz OPG Dušić, Cerovlje.
„Oduvijek smo ju imali u lozama, no komercijalni potencijal smo prepoznali tek nedavno. Potražnja za njima je velika te smo s pedesetak stabala sada na sto“ - nastavlja Amanda. Veliku potražnju prepisuje tome što okus mnoge ljude vraća u djetinjstvo. Iako sezona kratko traje, kao prednost navodi to što zahtjeva puno manje špricanja i gnojidbe. Sveukupno je manje zahtjevna, zaključuje.
Upravo takvi voćnjaci, sačinjeni od starih sorti vrijedna su riznica biološke raznolikosti flore i faune. Voće je manje tretirano, a bogato nutrijentima. Poljoprivrednici koji su prepoznali važnost očuvanja starih sorti zaslužuju pohvale i poticaj za daljnji rad. Zbog njih kulturna baština i genetska varijabilnost je bar u nekoj mjeri očuvana.
(autor Marina Brzić)
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
