Okolica Štinjana sva je razrovana, kao da su bombe padale. Divlje svinje haraju okolicom, ulaze mještanima u dvorišta, nedavno su stigle i na livadu odmah iza osnovne škole. Mještani svjedoče o tome da su djeca imala "bliskih susreta" s krdima pa ih je bilo strah doći do kuće.
Po pričanjima mještana, u krdu koje pohodi selo ih je desetak, a u dvorišta već "pod normalno" ulaze i srne. Lani, kada je vladala suše, pojele su sve pomidore i grožđe u okolici.
Pucanje na 100 metara od kuća?
O tome se nedavno razgovaralo i s pulskim gradonačelnikom na susretu u mjesnom odboru, gdje su lovci tražili da im se dozvoli da pucaju na 100 metara od kuća, kao primjerice u Rovinju ili Medulinu, a ne 300 metara, kakav je propis sada na snazi.
Divlje svinje dolaze tik do kuća
Lokalni lovac Ervin Grbac, iz Lovačkog društva Union, pojašnjava da opasnosti od lovaca tako blizu kuća zapravo nema, jer bi se lovilo sa čeka i po mraku, a javnost obavijestila o terminima lova.
- Ljudi imaju krivo mišljenje da mi lovci idemo po šumi i hitamo, to baš nije tako. Lovi se sa čeke, a uloviti se može samo onoliko koliko je to dozvoljeno po lovno-gospodarskoj osnovi. Svako lovno društvo dobije točno određen broj markica, svaka ubijena životinja bude odmah označena, poslikana, prijavljena i lovnom društvu i veterinaru, i nema pucanja po šumi osim toga, pojašnjava.
No ne skrivaju šume u okolici Pule samo divlje svinje.
Zavirili smo u lovačke kamere koje su snimile mnoštvo životinja; danju najviše ptica, a kada se spusti noć "ulovljene" su na snimkama kune, divlje svinje, jazavac, pa čak i znatiželjna crna mačka.
Na snimkama se inače, doznajemo, mogu naći i srne, srdnaći, jelen lopatar koji se ovuda 'mota' i zasigurno je preplivao s Brijuna, ali i lisica, mufloni...
Mufloni na meti krivolovaca
Grbac napominje da lovci love, dok su pravi problem krivolovci koji - ubijaju. Na pitanje koliko je to raširena pojava u šumama u okolici Pule, odgovara:
- Nedavno ste pisali o muflonima. Ovdje ih je desetak, tri mužjaka, pet ženki, dva mlada.... Iako je dozvoljen lov na njih mi lovci nismo ubili niti jednoga. Znamo da su oni donešeni na Katarinu, odakle su se proširili kada je vojska otišla. Da ih nitko ne ubija već bi ih bilo barem 50, 60, no nije. Zašto? Zato što stradaju u krivolovu, tvrdi naš sugovornik.
Priča da često znaju biti na čekama, jedna grupa na jednoj strani šume, druga na drugoj, a onda čuju pucnjeve između.
D. Mladenović
- To nismo mi, ali šta da radimo, lovočuvar nije profesionalac i ne može krivolovce loviti po šumama, policija dok dođe već bude kasno, kazuje nam te dodaje da se, osim puškama po šumama u okolici krivolov obavlja i - samostrelima, kako se ne bi čuo pucanj!
Osim u krivolovu divljač, više nego od puške, stradava od automobila. Svako toliko koje auto naleti na srnu, svinju, pojašnjava.
- Evo jutros se u ženino auto zatukla srna. Baš zatukla, udarila je po strani, ustala i pobjegla, ali vrata su udubljena, priča nam.
Objašnjava da bi se svi naleti na divljač trebali prijaviti policiji pa i njima, ali da često ljudi, ako nemaju veću štetu, samo produže dalje.
Lovačke čeke u okolici Štinjana
Čagljevi zavijaju noću
Druga opasnost po srne su čagljevi koji su se, doznajemo, namnožili u šumama u okolici Pule.
Dobro to znaju Štinjanci koji noću, i u zoru, čuju njihovo zavijanje. Svako toliko neku srnu ubiju jer naprosto - moraju jesti, pa je tako nedavno jedan od mještana ostao šokiran kada je u šumarku do kuća u šetnji sa psom naletio na zaklanu srnu. Vjerojatno onu istu koji je danima prije ovuda viđao.
- Ne smijemo ići u lov na čaglja jer nam to nije dozvoljeno, ni kada ga doista treba ubiti jer rade štetu, navodi Grbac.
Na upit kako se boriti protiv divljih svinja koje sve više ulaze u naselja, a da ih "ne pobijemo" navodi da je to sada jako teško.
Kada bi se dozvolilo da ih se ustrijeli veći broj onda bi se one same maknule, no ovako nemaju straha. Šume je, dodaje, sve manje, kuće se šire, sve se krči i gradi pa su zapravo ljudi sami krivi što su ušle u naše područje. Jer smo mi prvi njima oduzeli njihovo.
Grbac dodaje da su lovci pored čeka posadili pšenicu i stavljaju im jesti pa ih i na taj način drže dalje od kuća, no ni to više nije dovoljno.
Divlje svinje ispred kuća, ili kuće u domu divljnih svinja?
- Nas je strah da se nešto ne dogodi, nije divlja svinja agresivna i neće napadati bezveze, ali ipak je to divlja životinja. Ako se, kada ima mlade, osjeti ugrožena, ako na njih krene pas, ona će ih braniti. A sve više ljudi šeće po šumama s odvezanim psima i to je problem, navodi Grbac.
Dodaje da je opasna i ranjena životinja, primjerice udarena vozilom. Upravo bi zato, smatra, trebalo dozvoliti odstrel prekobrojne divljači kao u Rovinju, obližnjem Medulinu....
Svinje sve manje plašljive
- Mi smo prošli tjedan sa čeke ubili četiri svinje, no to je to. Sada kada su shvatile da je krenuo lov, više se neće moći tako lako uloviti. S druge strane, sve su pitomije pa čak i prilaze ljudima, navodi nam, pokazujući video snimku mlade svinje koja mu je gotovo pa i prišla, i to u šumici nedaleko nogometnog igrališta.
Šta se dogodilo s njom, odmah pitam?
- Pa naravno da neću hitati u brižno blago. Ne pucam niti u krmače, mada je to dozvoljeno. Kako ubiti mladima krmaču? Ja lovim iz gušta, ne ubijam sve po redu, a takva je i većina kolega lovaca. Uvijek se može naći i neki koji nije u reguli, ali lov je danas skup hobi i ne bavi se s njim bilo tko. Mogao bih reći i da nas je sve manje jer mlade lov ne zanima previše, radije će si kupiti auto, nego pušku.
Izrovana polja
Na opasku da većina ljudi ipak ne voli lovce ironično dodaje: "Ali vole pojesti šugo s njokima ili kobasicu od divljači?"
Cijela Istra bez puške za uspavljivanje
- Kao što sam rekao više srna i svinja strada od auta i krivolovaca nego od nas lovaca i to je sigurno. S druge strane mi održavamo pojilišta, punimo lokve, održavamo šumske puteve...
Evo, za primjer, nas 13 lovaca iz Štinjana lani je ulovilo 17 fazana i sedam zečeva, a cijelu smo godinu održavali pojilišta, donijeli 250 kubika vode na lokvu. Sve to treba netko održavati jer bi tijekom ljeta divljač bila umrla od žeđi da nema nas, navodi Grbac.
Veliki problem je i taj, naglašava, što cijela Istra nema ni jednu jedinu pušku za uspavljivanje s kojom bi se neke situacije mogle bezbolno riješiti.
Šuma iznad Vallelunge skriva brojne divlje životinje
- Da je imamo, mogla bi se primjerice divlja svinja koja mjesecima šeće po Verudi uspavati i premjestiti u neku šumu dalje od grada. Ne košta ta puška bogatstvo, nekih desetak tisuća eura ali netko je treba kupiti, zadužiti, naučit se s njom baratati i doći na poziv gdje i kada treba, pojašnjava.
Dodaje da svi uvijek upiru prstom u lovce, no oni nisu ti koji "pucaju naokolo kako se kome prohtije".
- Za primjer, jedna me mještanka zvala da joj stalno u dvorište noću dolazi lisica i da ju je strah. Ali ja kao lovac nemam ništa s time, da je ubijem oduzeli bi mu pušku. Treba postojati služba koja će to riješiti, uspavati životinju, maknuti je na sigurno, navodi nam pitajući se na kraju tko će ipak biti kriv ako se jednog dana ipak dogodi kakva nesreća.
U nedavna nesreća kada je divlja svinja napala čovjeka na Cresu govori da su ovakve nezgode itakako moguće.