Tužno, ali ne i beznadno bilo je na preksinoćnjoj skupštini Udruge uzgajivača istarske ovce u Klarićima svjedočiti egzistencijalnim problemima koje more iznimno radišne uzgajivače čiji danonoćni posao s puno žrtve, troškova i rada donosi zanemarivu dobit.
Premda joj se alarmantno smanjuje broj i prijeti doslovno izumiranje, u cijeloj priči posve je nevina ta crno-bijela istarska ovca jaka tijela, zaobljena nosa i s rogovima, koja se uzgaja se za mlijeko, sir i meso.
Sada ih je svega preostalo 850-ak u cijeloj Istri, a nekad ih je bilo tisuće i tisuće.
Iskreno i odlučno, ne bez ogorčenja, istupio je Seno Murtić, veliki uzgajivač ovaca iz Loborike i dopredsjednik udruge, čije je obiteljsko gospodarstvo s 270 grla prije mjesec dana imalo tu nesreću da je grom usmrtio čak 80 ovaca. Lijepo je bilo čuti kad mu je stariji kolega Branko Zlatić s Ćićarije iz solidarnosti kao donaciju ponudio četiri janjca, pozvavši prisutne da pomognu koliko mogu.
- Nije posrijedi prešućivanje bolesti plavog jezika, ja sam prijavio slučaj, imali smo 12 oboljenja. Stvar je u tome da ljudi ne žele imati inspekciju na svom gospodarstvu. Meni je veterinarska inspektorica bila od 8 do 14 sati. Gledala je sve ono što je nebitno. U danoj situaciji ja gledam kako spasiti životinju, a ona gleda markice, brojeve i kad je koje janje otišlo. I normalno, kad to drugi čuju, kad životinja krepa, zakopaju je i gotovo, kazao je Murtić.
Uza sve troškove i manjak konkretnije potpore, bolest plavog jezika usmrtila je u Istri bar 60 istarskih ovaca, a broj je vjerojatno i veći budući da uzgajivači iz straha od eutanazije cijelog stada slučajeve obolijevanja nisu prijavljivali.

Sa skupštine udruge uzgajivača u Klarićima
Aludirajući na izvor zaraze bolesti (koju prenose sitni komarci i nije opasna za ljude), iduća njegova izjava bila je najintrigantnija te večeri.
"Ako Bugarska i Rumunjska imaju zabranu prometa životinja, čemu onda deset šlepera kroz Loboriku prolazi za Bršicu?! To mene zanima! Nas pilaju za jedan broj , a šleperi s ovcama iz Bugarske i Rumunjske prolaze svaki dan. Pitao sam inspektoricu i znate što mi je rekla: "To vas ne mora zanimati, sve su te životinje bile u karanteni". A oprostite, ti kamioni s ovcama svaki dan prolaze pokraj mojih ovnova, koji su odmah do ceste. Ja pitam za zdravlje svojih životinja. I onda mi je jedan gospodin, neću ga imenovati rekao: "To su neke stvari koje su iznad nas i mi smo samo kap u moru". Jasno mi je sve, uguši nas male i to je to, rekao je Murtić.
Branko Zlatić, uzgajivač s Ćićarije, zajedno sa suprugom suočili su se ovog ljeta s ogromnom sušom, kazavši da će izostane li im podrška županije, ugasiti svoje gospodarstvo. Izravno se obratio prisutnom županijskom pročelniku za poljoprivredu Eziju Pinzanu.
- To je Sizifov posao! Nema prihoda. Ja više dajem ovcama nego one meni. Ezio, županija treba naći način, župan treba poći u Zagreb, treba pomoći stočarstvu. Ne možemo opstati ako delamo za nič. A što se tiče suše, ovce su jele u štali, nisu htjele izaći. Svaka godina je sve lošija, kazao je Zlatić.

Predsjednik udruge uzgajivača Vedran Macan, lijevo Seno Murtić
Predsjednik Udruge uzgajivača istarske ovce Vedran Macan skinuo je diplomatske rukavice, rekavši nam: "Izvorna pasmina istarske ovce izrazito je ugrožena. Doslovno je pred izumiranjem! Naročito zbog izostanka mjera koje bi spriječile daljnje opadanje broja. Postoje neke mjere, ali one ne daju rezultata. Predložio sam jednu mjeru koja se 'nije primila' ni u jednoj instituciji, mjeru da se obitelji koje se bave iznimno ugroženim pasminama isplaćuje plaća jer oni rade u interesu društva, i to bio vlast trebala prepoznati".
Macan ističe da su kontrole i kazne Agencije za poljoprivredu abnormalne.
- To je turbo administracija, silna evidencija, označavanje, čipiranje... Padne li ti oznaka s jedne ovce ili ti nađu propust na zemljištu, smanje ti potporu na sve životinje. Non-stop smo pod ogromnim pritiskom i u strahu. Kako bih se bolje izrazio... nismo baš slobodni ljudi, stalno smo pod nečijom kontrolom. A bez potpora se ne isplati raditi. Toliko su u Agenciji "motivirani", nabrijani, imaju dronove, satellite, sa svih kutova ti snimaju površine, pa te tjeraju na izračune. Primjerice, ako tražiš potporu pašne površine, trebaš izračunati pašni pritisak, koliko stoke na određenoj površini pase tokom cijele godine. Ja nisam to uspio izračunati, ali ne znaju ni oni! Pitao sam savjetodavnu službu i njeni su stručnjaci rekli da ne znaju tu informaciju. A ja sam dužan to izračunati, nastavlja Macan.
Najveća kvaliteta istarske ovce je, ističe Macan, kvaliteta njenog mlijeka, i njena mliječnost.
- Možda ima i puno mlječnijih pasmina , ali istarska ovca proizvodi iznimno kvalitetno mlijeko s najvećom masnoćom, s velikim udjelom kazeina, što je poželjno u proizvodnji sira. Znači, s relativno malom količinom može se dobiti veliki postotak sira. Primjerice, od 6-7 litara mlijeka proizvede se kilogram sira. Koliko ja znam, nema boljeg mlijeka od mlijeka istarske ovce. Sada je najpogodnija pasmina u Hrvatskoj francuska pasmina 'Lakon', koja je izrazito mliječna, mlječnija od istarske ovce, ali po rezultatima analiza znamo da je puno manje masnoće i kazeina u tom mlijeka. Ta će ovca namusti i dvostruko više mlijeka od istarske ovce, ali je osjetljivija i nema toliku otpornost kao domaća pasmina. Nije ona loša, ali zašto bismo uvozili? Ljudi se polakome za većom dobiti, čuju da se 'abnormalno muze' i onda odustanu od istarske ovce i krenu kupovati te skupe ovce, očekujući da se će onda obogatiti, dodaje Macan.
Vedran Macan je naveo i probleme u plasmanu mesa na tržište: "Cijena uvozne janjetine je od 10 do12 eura po kilogramu, a mi je prodajemo po 15 eura, zbog čega smo nekonkurentni. A u tih 15 eura idu naš rad, cijena hrane (fina djetelina, žitarice, vitamini), skupa veterinarska zašita, ali i vrijednost do 90 litara mlijeka koje u 2-3 mjeseca posisa janje prije prodaje, Bez toga nema kvalitetne janjetine jer je to prirodna hrana i o tome najviše ovisi pravi ukus, dok se u slučaju uvoza janjad uglavnom ne doji već hrani industrijskim mlijekom u prahu".
Zaštititi istarsku ovcu znači i zaštititi ovcu koja u prosjeku daje više od 200 litara kvalitetnog mlijeka u laktaciji. Iako se trenutno na stranicama Agencije za ruralni razvoj Istre (AZZRI) nalazi zastarjeli podatak da je trenutno u Istri 2300 grla istarske ovce (uz tezu da bi "revitalizacija istarske ovce do broja od otprilike 15.000 grla pozitivno utjecala na oporavak stočarstva na području Istre i da bi namjeni bila privedena velika površina pašnjaka, danas zaraslih u šikaru, i ne bi više predstavljalo požarnu opasnost"), u Istri je trenutno, kako nam kaže Macan, svega 850-ak istarskih ovaca! Usput, podaci iz popisa stoke iz 1869. godine pokazuju da je tada na području Istre bilo uzgajano više od 160.000 ovaca.
Da je taj strah od eutanazije cijelog stada u slučaju pojave bolesti plavog jezika opravdan, a još više nezadovoljstvo (ne)djelovanjem nadležnih službi i Ministarstva poljoprivrede, te njihovim prebacivanjem odgovornosti na same uzgajivače, dalo se zaključiti iz reakcija na istup rovinjskog veterinara dr. vet. Hrvoja Labure, koji je potvrdio da na terenu ima bolesti plavog jezika, najviše na području Žminja. "Brojke ne znam, niti ću ih govoriti. Nisu bile lake mjere koje su donesene na gospodarstvu. Jednom uzgajivaču naređena je eutanazija svih ovaca. Na sreću, imao ih je četiri. Zašto eutanazija? Kažu da je tako najlakše spriječiti širenje bolesti, kazao je Labura. S vedrije strane, kazao je da antibioticima i drugim terapijama ovce mogu ozdraviti.
- Dosta se šuti o tome, a najviše iz razloga što je naše Ministarstvo poljoprivrede i ovi gore u Zagrebu odlučilo ovu bolest prebaciti s liste B na listu C, čak i na listu D, što znači da je sva odgovornost na vlasniku, kazao je Labura.
U vezi cjepiva, kaže da je osobno zvao Zagreb, i tražio vakcinu, a nadležni su mu odgovorili da je vakcina u dolasku, i da bi trebala doći za mjesec dana, što je, kaže, jako simpatično jer za mjesec dana komaraca koji uzrokuju bolest više neće biti jer će biti hladno.
- Napravili su cijenu cjepiva da boli glava! Bez ruku veterinara, rada i truda, za jednu ovcu cjepivo bi koštalo od 10 do 15 eura, štio znači da onaj koji ima 100 ovaca, mora špendati miljar i po na ovce, plus ruke, kazao je veterinar.
- I treće, oni nisu sigurno koje cjepivo dolazi, da li za aktualni soj serotip 8 ili za serotip 4, koji bi se, kao i u gripe kod ljudi, koristio da se eto ne oboli prejako, dodao je veterinar.
Na skupštini je odlučeno da se ove godine, točnije 21. rujna, neće održati smotra istarske ovce u Svetvinčentu zbog bolesti plavog jezika.
Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan kazao je da je potpora županije dosad bila 6000 eura , a sada će biti 10.000 eura godišnje.
- Za povećanje stada istarske ovce dajemo 135 eura, praktički mi vama kupimo janjicu, dobijete je besplatno da povećate stado, a isto tako financiramo kontrolu mliječnosti, kazao je Pinzan.
Najavio je mogućnost da u perspektivi Županija, uz suglasnost ministarstva koje se tek treba ishoditi, snosi trošak preventivnih cijepljenja, a najavio je i uvođenje najviše europske oznake izvornosti, zaštićene oznake izvornosti za istarski ovčji sir od mlijeka istarske ovce.
- Te bi ovce trebalo biti ča više, kazao je pročelnik.
Vedran Macan je na skupštini kolegama prenio iskazano nezadovoljstvo svih hrvatskih uzgajivača ovaca i koza s prijedlogom da se iznos po ovci/kozi poveća s 8 na 10 eura.
- Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza je napravio analizu proizvodno vezane potpore za ovce i koze u drugim državama članicama u EU i došao do zaključka da su ciljani iznosi značajno veći od ovdje predloženih 10 eura: u Češkoj iznosi 20,83 eura; u Njemačkoj 34,83 eura, Estonija 28 eura; Grčkoj 12 eura, Španjolskoj 14,46; Francuskoj 22,70 eura, Italija 23,09 eura, Mađarskoj 28,42, Malti 25 €, Portugalu 21 euro, Rumunjskoj 20, Sloveniji 18,50 eura itd. Stoga Savez uzgajivača ovaca i koza predlaže da planirani iznos potpore po ovci/kozi bude 20 eura, uz najniži iznos od 16 i najviši od 24 eura, kazao je .