Piše: Marko Vrljić
Iako trend elektrifikacije stalno raste, vidljiva su ulaganja i poticaji u infrastrukturu, neka iskustva svjedoče i o nedostacima na terenu.
-Kupnja električnog vozila nije opravdala očekivanja. Nedostupnost punionica, kvarovi te komplicirani načini plaćanja punionica su mi unijeli dodatni stres planiranja putovanja i zaustavljanja. Konkretno u Puli i okolici tijekom sezone je postalo naporno planirati i čekati na punjenje, pogotovo ako živite u zgradi i ne možete puniti doma, kaže Mario Nosil bivši vlasnik električnog vozila.
S druge strane, poticaji i neke od prednosti električnih vozila su i dalje motiv za kupnju.
- Privlači me mogućnost uštede u realnim uvjetima. Preko prijatelja koji provode puno vremena u autu znam da je moguće dosta uštedjeti i pored održavanja vozila. Doma imam mogućnost punjenja pa sam time i fleksibilniji oko planiranja. Ekološka strana je dodatni motiv kupnje električnog vozila, kao pozitivne strane naveo je Kristian Batelić.
Dok europsko tržište ubrzano prihvaća električna vozila kao ključan element zelene tranzicije, Hrvatska i Istra nalaze se na samom dnu europskoga prosjeka. Unatoč rastu od 18.4%, u 2024. godini, 2025. godina za sada je prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila donijela ozbiljan pad od 51.92%. Ponude nikad više, pad sve veći.
-Hrvatska je na samom začelju po broju električnih vozila u EU iz razloga jer lokalne vlasti nisu svjesne trendova koje se događaju u Europi te poprilično rijetko putuju izvan svoje države. Misle da su, kao i u Hrvatskoj električna vozila rijetka slučajnost i stoga premalo pažnje daju infrastrukturi, kaže Hrvoje Prpić, predsjednik Hrvatske nacionalne udruge za e – mobilnost Strujni krug.
Začarani krug: Visoke cijene, ograničeni poticaji i loša infrastruktura
Cijena kao glavni argument kod kupnje električnih vozila i nije neka prednost u odnosu na iste kategorije klasičnih vozila. Do pada u prodaji došlo je zbog činjenice što od prošle godine fizičke osobe nisu u utrci za poticaje, jer ih prema kriterijima i uvjetima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jednostavno više nema. Pravne osobe, odnosno najbrži među njima fond od 21 milijun eura za 2025. godinu razgrabili su kroz par dana.
U radu Fonda, Prpić ističe da problem nisu ni cijene niti infrastruktura već nekonzistentnost i ovisnost o poticajima.
- Fond danas određuje broj prodanih vozila kao što je Moskva određivala broj prodanih cipela šezdesetih godina prošloga stoljeća. Te brojke pokazuju izuzetno loš rad fonda i veliku destrukciju tržišta, smatra Prpić.
Istra je prometno i turistički jedna od najposjećenijih regija. Brojke i rekorde prati nagli porast prisutnosti električnih vozila. Na godišnjoj razini Hrvatsku prema procjenama posjeti 70 000 električnih vozila. Pogotovo iz zemalja poput Austrije, Njemačke, Češke gdje je udio električnih vozila daleko veći od Hrvatske. U utrci za turističkim rekordima, ljeto iznova ogoli ključni problem – sustav punjenja je spor, zasićen i nedostupan.
Turistički pritisak i nedostatak punionica kao najveći izazov elektromobilnosti Istre
Prpić zaključuje da se apsolutno ne možemo smatrati prijateljskom destinacijom za električna vozila, ali se možemo nazvati izdrživom destinacijom.
-Srećom po vlasnike električnih vozila, ona se mogu puniti na bilo kojoj kućnoj utičnici, u koliko god lošem stanju bila. Na taj način se problem punjenja može riješiti, ali naravno da bi bilo bolje da svaki apartman ima punjač, kaže Prpić.
Istarska županija kroz provedbene programe 2022.-2025. godine i Strateške planove poslovanja IRENA-e 2023.-2025. godine provodi strateške smjernice ka održivoj električnoj tranziciji i prijelazu na čistije oblike mobilnosti. Na nacionalnoj razini, prema uredbi AFIR, do kraja 2025. godine Hrvatska treba osigurati punionice na svakih 60 kilometara na glavnim cestama. Iako Istra nije u središtu autocestovne tranzicije, standard bi trebao pokriti i manje prometne rute.
Projekt CROSS-e ima za cilj ubrzati postavljanje elektropunionica duž ključnih ruta diljem Europe, čak 40 u Hrvatskoj.
Pokrivenost električnih punionica u Istri
Pula prednjači po broju instaliranih javnih električnih punionica. Prema Chargemap-u dostupno je 35 punionica. Trgovački centri, Hrvatski telekom, HEP, parking Karolina pokrivaju najveći dio. Plinara Pula je nedavno završila dvogodišnji projekt ulaganja u solarnu elektranu te uskoro otvara punionice za električna vozila, autobuse i kamione. Hoteli, kampovi i auto kuće nude mogućnost punjenja za goste.
Najbrža e-punionica u Istri od 350 KW se nalazi u Okretima kod Kanfanara i nudi punjenje od 15-ak minuta.
Rovinj ima 26, a Poreč 15 registriranih javnih punionica. Mreža pokriva i manja obalna mjesta, unutrašnjost Istre s manjom dostupnošću punionica i sa sporijim tipom punjača.
Širenje mreže punionica, potpora lokalnih vlasti te interes privatnog sektora pokazuju da Istra donekle prepoznaje potencijal zelene mobilnosti kao gospodarsku i ekološku priliku. Međutim, svakog ljeta svjedočimo da prostora za napredak ima još puno.
