POGLEDAJTE NAJLJEPŠA I NAJSTARIJA ISTARSKA STABLA Od polegnutog javora iz Jurala do kestena iz Heki starog 700 godina!

Dvi murve u Vrsaru, ladonja iz Pamići, crnika iz Stare Barbarige, platana iz Cerovlja, hrast iz Gologoričkog dola - ovo je samo dio stabala koja su, radi svojih posebnosti, ušla u Katalog naj stabla Istre.

Nalazi se ovdje i impresivni čempres iz Kašćerge, pinija iz Karojbe, stari badem iz Savičente i javor iz Prodola, alepski bor iz Kosinožići.... Neka su jako stara, neka su velika, neka jedinstvena radi priče koja se nalazi iza njih.

Katalog naj-stabala Istre trenutačno sadrži 64 stabla s namjerom da taj broj u narednim godinama raste.

Priča o naj-stablima Istre započela je, doznajemo, 2021. godine kada su dva istarska novinara, pisca i ljubitelja prirodnih i društvenih vrijednosti Istre, Elio Velan i Mario Benčić okupili nekoliko entuzijasta i proveli prva terenska istraživanja na kojima se popisalo sedam naj-stabala.

Na tim temeljima je 2022. godine priča prerasla u projekt koji provode biologinje Instituta za poljoprivredu i turizam - Danijela Damijanić, Barbara Sladonja i Mirela Uzelac, uz financijsku podršku Istarske županije. 

One su još prošle godine pozvale mještane Istre da im dojave o tome gdje u njihovoj okolici postoji neko najstarije, najljepše, najčudnovatije ili najzanimljivije stablo koje je ispratilo mnoge generacije i može ispričati najnevjerojatnije priče.

- Doista smo imali puno dojava i doznali razne zanimljive priče o stablima u Istri. U katalog su ušla ona najstarija, najveće ili po nečemu posebna i jedinstvena stabla, poput javora iz Jurala koji raste polegnut ili dvije murveu Vrsaru, stare preko 150 godina, od kojih žensko stablo raste izvan restorana, muško stablo unutar restorana, navodi nam Damijanić.

Rastu stoljećima

Hrast iz Rojnići tako, prema usmeno predaji, ima više od 300 godina te je i dalje odličnog zdravstvenog stanja, a crnika u Staroj Barbarigi ima čak 500 godina, kao i lipa iz Sluma. Sto godina manje manje ima hrast cer iz Mandalenčići, koliko ima i hrast u Gologoričkom Dolu.

Među najstarijima je, kako izgleda, kesten iz Heki koji po usmenoj predaji ima između 700 i 900 godina i ladonja iz Mugebe koja ima čak 700 godina te je i dalje u dobrom zdravstvenom stanju. No nije to ništa prema maslini s Brijuna koja ima čak 1.600 godina i još daje plodove.

Na karti naj stabala koja je nedavno objavljena možete pogledati gdje se stabla nalaze, a onda klikom dobiti informacije o njima - i njohove fotografije. Doznati možete vrstu, lokaciju, starost, promjer debla, visinu i prosječnu širinu krošnje, kao i procjenu zdravstvenog stanja.

Poreština se, primjerice, može pohvaliti velikim brojem naj-stabala, a neka od mjesta gdje se nalaze su Kosinožići, Mugeba, Gulići, Červar, Funtana, Veleniki, Tićan, Vrsar i Gedići.

Osim što su vrijedan dio prirodne baštine, velika stara stabla su također dio ljudskog identiteta i kulturne baštine te imaju estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter.

U prošlosti su stabla bila, napominju s Instituta središnje mjesto okupljanja, raspravljanja, druženja i opuštanja  mještana unutar sela. Najčešće je to bila ladonja, lipa, murva ili hrast.

Stoga u Istri gotovo pa i nema naselja u kojem neko od tih stabala ne predstavlja središte.

Neka od tih stabala su nestala jer se ugasio običaj sastajanja ljudi na otvorenom, neka su sačuvana kao simbol te tradicije, a neka su i dalje ostala mjesta okupljanja i druženja. S turističkog aspekta, mnoga su stabla zbog svog habitusa, starosti i priče prava atrakcija za turiste diljem svijeta.

Natjecanje "Hrvatsko stablo godine"

Države širom svijeta su već popisale svoja naj-stabla i pokrenule njihovu zaštitu.

Neke od tih zemalja su Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Italija, Australija, Kanada i SAD. Odličan primjer imamo u susjednoj Italiji gdje je Ministarstvo poljoprivrede, hrane i šumarstva temeljem dekreta zaštitilo stabla s popisa stabala posebne krajobrazne, monumentalne, povijesne i kulturne vrijednosti u Italiji. Tim se dekretom zabranjuje njihovo uništavanje i bilo kakve druge intervencije u vezi stabala.

U Hrvatskoj se vrijedna stabla valoriziraju jedino u okviru nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo godine koje se održava od 2017. Izabrano stablo se potom kandidira za finale međunarodnog natjecanja za Europsko stablo godine na kojem sudjeluju pobjednici svih država diljem Europe. To natjecanje je usmjereno na priču o stablu i njegovu povezanost s ljudima, a ne na starost i vanjski izgled stabla.

Nositelj natjecanja Hrvatsko stablo godine je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja organizira i provodi nacionalno natjecanje u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama d.o.o. te Hrvatskim agrometeorološkim društvom.

- Ovaj katalog obuhvaća samo dio naj-stabala u Istri, a vjerujemo da postoji mnogo vrijednih primjeraka za koje još ne znamo. Pozivamo sve koji znaju za lijepo/veliko/staro/zanimljivo/čudno stablo na području Istre da nam se jave putem maila civ@iptpo.hr ili na broj telefona 052 408 304, pozivaju s porečkog Instituta.

Katalog će biti ažuriran sukladno novim saznanjima. Do tada, pročitajte neke od najzanimljivijih priča o istarskim stablima.

Zeleni dub - žir donijela lastavica iz Afrike
Nalazi se u mjestu Veleniki, na području zvanom Petrovac. Tu se nalaze i prethistorijsko nalazište. Stablo se ističe svojom veličinom i nadvisuje sva moguća stabla u blizini, te je ujedno veoma široko u krošnji i deblu, a zeleni se tijekom čitave godine. Stanovnici Veleniki ovo stablo nazivaju "Zeleni dub".

Priča koja okružuje ovo stablo je zanimljiva, a glasi kako je na svom putu iz Afrike lastavica donijela žir i ostavila ga na toj lokaciji te je potom iz njega izniklo stablo. Stablo je ucrtano u vojne topografske karte kao orijentir, a Boćarski klub Veleniki je preuzeo siluetu hrasta kao svoj zaštitni znak na službenoj trenirci.
 
Alepski bor Umag nalik bonsaiju
Stoljetni alepski bor (Pinus halepensis) nalazi se na umaškoj plaži kod hotela Adriatic, na ovome mjestu raste još od dvadesetih godina prošloga stoljeća. Nalik je bonsaiju većih dimenzija, a njegov isprepleteni i jedinstveni rast krošnje i debla daje mu neobičan i atraktivan izgled. On predstavlja dugovječnost, izdržljivost, snagu i ljepotu. U rujnu 2021. je dobio informativnu tablu zahvaljujući kojoj će građani i brojni turisti biti upoznati s ovim simbolom i zaštitnim znakom plaže.

Ladonja u Peroju - Da nema gromače, ne bi bilo ni sela
Ladonja se nalazi u centru mjesta, kraj crkve. Mještani to mjesto zovu gromača i kažu da nije ove gromače, to bi bilo isto kao da nema sela.

Mještanin navodi da kad su stari Crnogorci, njegovi preci došli na ove prostore 1657, sve ruševne kuće i višak materijala stavili na tu lokaciju gdje se stvorila gromača. Posadila se stara ladonja ili koščela kako oni kažu, i od nje su izrasla sva ostala stabla. Točnu starost ovog stabla ne znaju, ali vjeruju da ima preko 100 godina, ako ne i više. Ovo je najmonumentalnije stablo u okolici, centar sela i duša Peroja... Nije veličina u samoj veličini nego i u značenju za njihov identitet, navode mještani.

Klen blizu Pazinskih Novaka služio je kao vojna kota
Za Klen iz Marečići blizu Pazinskih Novaki vlasnik kaže da je služio kao vojna kota i orijentir. Stablo je okruženo njivama te je u prošlosti bilo jedino visoko stablo na širem području ispod kojeg su se vrijedni težaci mogli odmoriti i sakriti od sunca i vrućine.

Dvije lipe Vodice
U selu Vodice ima mnogo velikih lipa. Na vrhu sela su dvije ogromne i okoliš oko njih je uređen. Ispod lipa nalaze se klupe i stol, a između dvije lipe su ljuljačke. Područje je obzidano i izgleda zaista prekrasno i umirujuće.

Kanedo jablani, platane
Kanedo je područje uz rijeku Dragonju i granični prijelaz Dragonju. Gospodin koji je nazvao botaničarke ispričao je da je na tom području nekad postojao arboretum Kanedo, ali o tome ne postoje zapisi. Krajolik je nevjerojatno lijep, s jedne strane rijeka Dragonja i slovensko područje, a s druge nasadi ogromnih starih stabala: jablani, platane, trešnja.