SEZONA JE LOVA NA TARTUFE Turisti s obala Istre sele u unutrašnjost – u Motovunsku šumu

Počela je sezona lova na tartufe. Turisti s obale polako sele u unutrašnjost Istre - u Motovunsku šumu u potrazi za gastronomskim draguljem Istre. Tim povodom, ovog vikenda Udruga tartufara „Istra“ obilježava početak sezone lova na bijele tartufe prigodnim programom gdje će se moći saznati sve o lovu na tartufe iz prve ruke. Mjesto okupljanja je ispod sela Ipši u 8 sati u subotu (raskrsnica Gradinje – Livade) kod tabele sa oznakom posebnog rezervata prirode. Lov će trajati do 10.30 sati.

Motovunska šuma, uz dolinu rijeke Mirne, kao najveća primorska autohtona šuma listopadnih stabala u Hrvatskoj, predstavlja ostatke nekadašnjih nizinskih poplavnih šuma. Zahvaljujući vegetaciji, odnosno drveću koje u njoj raste (hrast lužnjak, topola, vrba), vlažnoj mikroklimi i vapnenasto-glinastom tlu, idealno je stanište bijelog i crnog tartufa.

Bijeli tartuf (Tuber magnatum) i crni tartuf (Tuber melanosporum) rastu u simbiozi s korijenjem drveća na dubini od 10-20 centimetara zbog čega ih nije lako pronaći. Zato potragu olakšavaju posebno uvježbani psi tragači, koji s lovcem tragaju za ovim gurmanskim blagom.

O lovu na tartufe razgovarali smo s Mihaelom Sviličićem iz Sviličić tartufa.

Što je sve potrebno za lov na tartufe i kako ste se odlučili time baviti?

-Za lov na tartufe potrebna je prije svega ljubav prema prirodi i upornost. Lov podrazumijeva svakodnevno višesatno hodanje po šumi u društvu pasa po svim vremenskim uvjetima. Bez upornosti i ljubavi prema tom poslu, nećete uspjeti ni s najutreniranijim psima, rekao je.

- Svjestan sam da ovaj posao djeluje posebno i nesvakidašnje, ali za obitelji koje su odrasle u Motovunu i ostalim mjestima pored Motovunske šume nije toliko neuobičajeno. Moj prvi doticaj sa šumom i lovom na tartufe uz pomoć pasa bili su uz dida Mihu, koji je stigao u Motovun s otoka Visa početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Uz njega se rodila ljubav prema tom poslu. Kasnije se naravno to još sve razvijalo i nadograđivalo uz roditelje. Uglavnom, u većini slučajeva to je posao koji se prenosi s koljena na koljeno, rekao je Sviličić.

Koliko je važan pas u potrazi? Koje su njegove nužne odlike te kako izgleda trening i priprema?

-Bez psa tartufara nemoguće je pronaći tartuf, tako da su psi izuzetno važni. Ako pas voli tartufe, možete ga istrenirati za pronalaženje, neovisno o pasmini. Svaka pasmina gaji svoj karakter i ponašanje, ali rekao bih da je ipak stvar individualna. Odnosno, pas iste pasmine može biti i dobar i loš tartufar. Najbitnije je da pas voli pojesti tartuf i da je proždrljiv (samim time fokusiran na pronalazak), a tek nakon toga dolazi dobar njuh.

Koliko često nađete tartufe?

Tartufi rastu dosta brzo, poput ostalih gljiva tako da ih je moguće naći svaki dan. Što ste uporniji, imat ćete više uspjeha u pronalasku.

Možemo li utjecati na njihovu plodnost?

Dobro pitanje! Bojim se da nisam dovoljno stručan da odgovorim na njega. Ono što je jasno da moramo paziti na očuvanje Motovunske šume i okolnih šuma kao njihovog staništa.

S obzirom na to da se bavite i demonstracijom lova na tartufe, postoje li neki preduvjeti da se sudjeluje u potrazi? Kakav je odaziv? Jesu li za potragu zainteresirani više stranci ili domaći?

Naša obitelj se demonstracijom lova na tartufe bavi već šest godina. Moram priznati da smo u početku pretežno imali goste iz Sjeverne Amerike i Azije. Posljednjih godina imamo sve više Europljana. Što se tiče preduvjeta za sudjelovanje u lovu, ništa posebno, samo pozitivna energija, ljubav prema prirodi i psima.

Koliko su tartufi važni u gastronomiji Istre, možemo li reći da su dio istarske tradicije i identiteta?

Tartuf je sigurno gastronomski dragulj Istre. Bijeli tartuf, kao istinska skupocjena delicija je jedan od glavnih razloga zašto turisti posjećuju Istru i nakon ljetne turističke sezone. Uz naša izvanredna vina i maslinova ulja čine vrhunac istarske kuhinje. 

Tartuf nije samo gastronomska delicija, on je dio identiteta i tradicije Istre.  Plod je Motovunske šume, šume o kojoj se posebno brinula još i Mletačka Republika (tada nazivana Šumom sv. Marka). Već i tada je bilo jasno kako je ova bogata i rijetka zajednica značajnih staništa vrijedna očuvanja i brige.

Povećanjem interesa za lov na tartufe nužno je zakonski regulirati broj sakupljača tartufa na određenom području, educirati na koji način se tartufi vade i izraditi mjere zaštite koje su u skladu s planovima gospodarenja šumama i vodama. S tim ciljem, 2014. godine osnovana je Udruga tartufara „Istra“ koja od tad radi na poboljšanju situacije. (Napisala Marina Brzić)