Krasna Zemlja

Ranč Kukić i uzgoj istarskog goveda

Suzana Kukić: Često me pitaju, ako su boškarini zaštićeni, kako to da ih jedete?

Ranč Kukić malo je obiteljsko gospodarstvo u srcu Istre. Nalazi se između Pazina i Gračišća, točnije, u Gračanskom katunu, a njegova vlasnica Suzana Kukić na njemu uzgaja stoku već više od dvadeset godina. Ono što ovaj ranč čini posebnim je velika uloga koju su imali u procesu zaštite autohtonog istarskog goveda


 
4 min
Matea Čelebija

Ranč Kukić malo je obiteljsko gospodarstvo u srcu Istre. Nalazi se između Pazina i Gračišća, točnije, u Gračanskom katunu, a njegova vlasnica Suzana Kukić na njemu uzgaja stoku već više od dvadeset godina. Ono što ovaj ranč čini posebnim je velika uloga koju su imali u procesu zaštite autohtonog istarskog goveda

1980-ih godina pojavio se problem izumiranja istarskog goveda, stoga je Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) započela projekt za njihovo očuvanje i to sa samo 113 krava i tri bika, koje su otkupili od malih istarskih domaćinstava. Uspješnost ovog projekta vidljiva je kroz podatak da je u 2020. godini u Istri zabilježeno oko 700 krava, 30-ak volova i 60-ak bikova. Suzana Kukić, vlasnica ranča Kukić, rekla nam je kako je na projekt pristala upravo zbog svjesnosti o važnosti istarskog goveda kao autohtone istarske životinje.

− Mi smo pristali na projekt bez da nas Agencija unaprijed financira tako što smo s njom sklopili ugovor i dobili pet stelnih krava koje smo držali na svom ranču te ih hranili i brinuli o njihovom zdravstvenom stanju. Pet godina nakon njihovog teljenja, bili smo dužni jednu stelnu junicu dati AZZRI-ju i tako u krug. Nemamo naročito velike novčane izdatke, a pomažu nam i poticaji koje daje država – objasnila nam je.

"Istarsko govedo živi je spomenik nekadašnjeg rada na istarskoj zemlji."

Suzana Kukić

Istarsko govedo ili u narodu popularni boškarin, fizički je izrazito jaka životinja pa je zato stotinama godina istarskim poljoprivrednicima pomagala u radu na polju, najviše vukući kola sa zapregom. Životinja je pitoma i lako ju je dresirati za rad. No, pojavom mehanizacije, seljaci su počeli prodavati krave i bazirati se na strojeve. Zbog toga boškarini i jesu gotovo izumrli. AZRRI je kupovala od seljaka grla stoke i podijelila ih ljudima koji žele proširiti grla.

Boškarini s Ranča Kukić

Sve je veća zainteresiranost mladih

− Svake godine netko se isključi, a netko priključi projektu, a raduje me sve veća zainteresiranost mladih. Uz nas je, prilikom ulaska u projekt prije dvanaest godina, bilo još nekoliko kooperanta u Istri. S godinama se njihova brojka povećavala tako da se, zahvaljujući AZRRI-nom projektu, danas u Istri nalazi oko dvije tisuće grla, što je jako velik napredak − rekla nam je Suzana i nadodala da, iako je trenutno smanjena ugroza od izumiranja istarskog goveda, potrebno je i dalje intenzivno raditi na njihovom očuvanju.

− Prema ugovoru sa svojim kooperantima, AZRRI je obavezna otkupiti svu mušku telad koja najprije ostaje na ranču s majkom, dok se ženska grla zadrže radi proširenja stada. AZRRI vodi računa o licenci bika jer u stadu ne smije biti bik koji je u srodstvu s kravama, a kako bi se to izbjeglo, mijenja ga se svake tri godine. Odvodi ga se na druge rančeve, a nama se nađe novi, koji nije u srodstvu s našim stadom − objasnila nam je Suzana.

Ranč ima i svog miljenika

Vol Kaparin, miljenik Ranča Kukić
U slučaju da bik ne odgovara nikome, odnosno, da je na svakom ranču u srodstvu s kravama, vodi ga se u klaonicu. No, i tu zna postojati iznimka. Suzana nam je rekla kako na ranču imaju i miljenika, vola Kaparina, kojeg nisu slali na druge rančeve, a niti u klaonicu.

− Kod prvog legla imali smo dva muškića i jednog nam je bilo jako žao dati pa smo ga uškopili tako da imamo vola i on nam je ukras u stadu. Jako je lijep, a i poseban zbog krzna koje je čisto bijele boje − kazala nam je.

U slučaju da je bik u srodstvu s ostalim kravama, a na ranču ga žele zadržati, kastrira ga se kako ne bi mogao oploditi krave jer u tom slučaju telad može biti bolesna. Pri zdravom teljenju, telad je male veličine, oko svega 15-ak kg, ali zato jako brzo napreduju.

ISTARSKO GOVEDO

- na istarskom poluotoku postoje već više od 2500 godina

- bili su glavno sredstvo u ispomoći seljacima u radu na polju

- bikovi u prosjeku teže i do jedne tone, dok su ženke nešto manje i imaju oko 700 kg

- pitomi su i lako ih je obučiti na rad s ljudima

- razlika između bika i vola je ta što je vol uškopljen i ne može se razmnožavati

− Bik kojeg smo mi dali AZRRI-ju prije tri godine imao je tonu i 100 kg, dok su krave nešto manje, od 600 do 800 kg. S obzirom na to da boškarini pripadaju vrsti radnog goveda, njihovo je mlijeko jako kvalitetno, ali ga bude malo pa ga ostavljamo isključivo za telad − rekla nam je Suzana.

Kako to da su zaštićeni, a ipak u prehrani

Istarsko govedo je već dugi niz godina jedan od prepoznatih istarskih specijaliteta. Osim što se od njega može dobiti vrlo kvalitetno mlijeko, prerađevine od mesa, poput kobasica i salama, također su prisutne u brojnim istarskim kuhinjama. Upravo je zbog toga Program očuvanja istarskog goveda osmišljen i kroz očuvanje ekonomske računice. Naime, za proizvodnju mesa od istarskog goveda zadužena je upravo AZRRI, koja prerađivanje ne vrši industrijskim putem već su prerađivački procesi u potpunosti prirodnog karaktera i u manjim količinama.

− Ljudi me često pitaju, ako su boškarini zaštićeni, kako to da ih jedete? A poanta je u tome da rijetko koje domaćinstvo može uzgajati preko sto boškarina, oni se razmnožavaju, grla se šire i dio njih predviđen je za prehranu − zaključuje Suzana.


FOTO: Facebook

Nastavite čitati

Istra
 

JAKOVLJA U KANFANARU: Velika pučka fešta i Smotra istarskog vola boškarina

Četrnaest uzgajivača iz Istre i jedan s otoka Krka predstavit će 21 vola koji će nakon službenog otvorenja smotre krenuti u povorku oko Parka istarskog vola gdje će potom započeti i proglašenje onog najljepšeg, najposlušnijeg i najtežeg * Procjena stručne komisija dobiva se ocjenjivanjem izgleda rogova, tijela životinje, stabilnosti hoda, dužine repa, ravnine leđa, boje dlake najvećeg istarskog sisavca

Istra
 

BOŠKARINI NA KAMENJAKU Odrasli "dobroćudni divovi" dosežu težinu od 1000 pa sve do 1500 kilograma

Na području Kamenjaka imamo gotovo stotinjak hektara koji su pogodni za ispašu. Danas su upravo suhi submediteranski travnjaci na Kamenjaku najveća riznica bioraznolikosti, na kojoj raste najveći broj zaštićenih i rijetkih biljnih svojti, a nekima od njih ovo je područje i jedino poznato stanište u Hrvatskoj, poput žute kičice, kazao je Aljoša Ukotić iz Javne ustanove "Kamenjak"

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.