"Ti si dite sa švalta, da ni bilo mene, ničesa ne bi bilo, ki bi krave gojia i muza sva ta lita", uskače u priču nona Ana s osmijehom svom suprugu, ističući s ponosom svoje žminjsko podrijetlo i kako je godinama sama muzla 15 krava na ruke, tri puta dnevno. Njihov sin, Alen Peršić, preuzeo je obiteljski posao, u kojem mu, kada stigne, pomaže i sestra Loredana * U mini sirani na farmi dnevno proizvedu od 80 do 100 kilograma sira, ali i skute, jogurta...
"Ti si dite sa švalta, da ni bilo mene, ničesa ne bi bilo, ki bi krave gojia i muza sva ta lita", uskače u priču nona Ana s osmijehom svom suprugu, ističući s ponosom svoje žminjsko podrijetlo i kako je godinama sama muzla 15 krava na ruke, tri puta dnevno. Njihov sin, Alen Peršić, preuzeo je obiteljski posao, u kojem mu, kada stigne, pomaže i sestra Loredana * U mini sirani na farmi dnevno proizvedu od 80 do 100 kilograma sira, ali i skute, jogurta...
"Progutala sam ja tu svega, kada smo rivili ni bilo ni vode ni struje, ali ni mi ža. Sin je zusta na kampanji, a pomoremo koliko moremo. Nismo više ni mi mladi", priča nam nona Ana, prisjećajući se kako je njezina obitelj stigla na stanciju Šantamarina na Premanturskoj cesti - izmađu Pule i Medulina - na kraju 1978. godine.
Prije toga obitelj Peršić živjela je u Vinkuranu i prvu kravu nabavili su radi svoje dvoje djece, kako bi za njih uvijek imali svježeg mlijeka.
- Došli smo tamo pomalo do sedam krava, i više nije bilo mjesta pa smo iskali kadi poći, priča nam Karlo Peršić, najstariji u obitelji. Veli kako im je za oko zapela napuštena štancija na kojoj je nekada živjela njegova baba, a on dolazio kao mali.
- Nije to bilo njihovo, nego državno, od neke zadruge, a onda pripalo danas propaloj Puljanki. Kako san ja tada dela u Puljanki uspjeli smo to kupiti i preseliti se. Puno smo ulagali, ničega ni bilo, a evo nas danas... priča nam Peršić.
"Ti si dite sa švalta, da ni bilo mene, ničesa ne bi bilo, ki bi krave gojia i muza sva ta lita", uskače u priču nona Ana s osmijehom, ističući s ponosom svoje žminjsko podrijetlo i kako je godinama sama muzla 15 krava na ruke, tri puta dnevno.
Njihov sin, Alen Peršić, preuzeo je obiteljski posao, u kojem mu, kada stigne, pomaže i sestra Loredana.
Kako nam priča, odrastao je na farmi, uz krave i životinje i nikada nije pomišljao krenuti drugim putem.
- Kada su moji došli ovdje prvo su sagradili štalu za 20-ak krava. Taj se broj stalno povećavao, došle su i ovce, pa jedno vrijeme i koze i danas naša farma broji 60 krava muzara, 55 boškarina, 280 istarskih premenki i još 200-tinjak janjci, priča nam.
Dodamo li tome desetak konja, kokoške, pse i mačke na ovoj farmi živi više od 600 različitih životinja.
Za krave su Peršići 2009. godine sagradili novu, veliku štalu u kojoj je danas sve posve automatizirano.
- Delamo po cile dane, nema odmora. Najviše je posla sada, u proljeće kada kosimo i pripremamo sijeno, priča nam Alen dok obilazimo farmu dodajući da ona ima 26 hektara, no obrađuju još 80-ak hektara zemlje. Najviše imaju zasađene lucerne kako bi imali hranu za krave.
Doznajemo da, iako se krave uredno puštaju iz štale, one ne idu u ispašu, već ih hrane pripremljenim sijenom. To je stoga, pojašnjava nam, kako ne bi dolazilo do oscilacije u kvaliteti mlijeka, a posljedično tome i u okusu i kvaliteti sira kojeg proizvode.
Krave to ne zamara, mirno preživaju i poziraju. Jedino bik našeg fotoreportera Manuela prati u stopu.
Na oprezu je, netko nov u štali obilazi oko njegovih krava.
- Dela, njega je vajk. Ja sam na godišnjem bila samo tri puta u životu. Dva puta u bolnici i jedan put na izletu u Međugorje, prisjeća se nona Ana, Alenova majka. Prošli put gotovo je stradala, u bolnici je provela više od mjesec dana. U štali ju je, u nepažnji, srušio bik, nastavio ju je gurkati glavom, pritom slomivši sva rebra.
- Ni to on učinije fatepošto, desilo se. Nisam pazila, on me rotula, a kako ima toliku snagu i kile...desilo se. Krave su me spasile, došle su me viditi i počele lizati, pa je i onda i on sta, prisjeća se nonica te dodaje da je od tada sin više ne pušta rado u štalu.
Ima i razloga; u štali Peršićevih najmoderniji je robot za automatiziranu mužnju koji zamjenjuje barem tri radnika.
- Svaka krava ima čip i stroj, kada prolazi kroz njega da bi došla do hrane, očitava kada je bila zadnja mužnja. Ako je prošlo više od osam sati, propušta kravu do muzilice. Sve je automatizirano, ja na mobitel dobivam poruku koja je krava kada pomužena, treba li uskočiti za pomoć, objašnjava nam Peršić.
Ovo "inteligentno rješenje iz Švedske" stiglo je na farmu prije četiri godine kao prvi ovakav stroj u Istri. Danas ih je u Hrvatskoj nekoliko.
Svaka krava, slušamo, daje oko 20-ak litara mlijeka i muze se tri do četiri puta dnevno.
Od mlijeka u mini sirani dnevno proizvedu od 80 do 100 kilograma sira: škripavca, polutvrdog, tvrdog, miješanog od kravljeg i ovčjeg sira. No farma prodaje i svježe mlijeko, skutu, žur (sirutku) i jogurte. Obične i one s okusom: od čokolade i vanilije pa do jagode, ananasa, marelice...
Moj favorit - ako smijem biti subjektivna - svakako je onaj od bazge i limuna. Nešto što morate probati, savršen za ljetne dane.
Domaće mlijeko - za one koji su zaboravili kakvog je okusa - jest svježe, nehomogenizirano i ima specifičan i pun okus.
S obzirom na to da se svježe mlijeko ne podvrgava visokim temperaturama sterilizacije svi hranjivi sastojci u njemu ostaju očuvani.
Sve što na ovom obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu proizvedu odmah i plasiraju. Kako i ne bi, radi se o visokokvalitetnim proizvodima koji se sa svih natjecanja i sajmova vraćaju ovjenčani medaljama i priznanjima.
Kao pravi OPG imaju prodaju na pragu, pa ih na farmi možete posjetiti svakodnevno, od 8 do 20 sati. Dok smo razgovarali brojni su Medulinci, ali i Puljani svratili po sir, svježe mlijeko...
- Osim prodaje na farmi imamo i dva kioska, na tržnici u Puli i u Poreču, ljudi znaju gdje nas mogu naći, no tržnica sve više zamire. U sezoni još ima ljudi, no čim prođe slabo je, veli nam Peršić.
Farma Šantamarina jedina je stočarska farma na području južne Istre, a na području naše županije ima ih tek pet, šest.
Težak je ovo posao, doznajemo od naših ugovornika. Nikada ne staje, a troškovi su sve veći; hrane, gnojiva, goriva... Zadnjih godina sve je veći problem nedostatak radne snage - na farmi radi osam radnika, a dio je od njih Peršić morao "uvesti".
- Veliki problem u zadnje vrijeme su nam i čagljevi koji su se nakotili. Bilo je njih oduvijek, zadržavali su se ne prostoru nekadašnje streljane, no zadnjih par godina broj im je jako narastao. Ulaze na farmu i kolju, posebice su im slatki janjici, veli Peršić koji je radi toga morao cijelu farmu ponovo ograditi čvršćom ogradom.
Prije korone ovaj se obitelj bavila mišlju da će na farmi izgraditi kušaonicu za svoje proizvode.
Epidemija je to odgodila, a u međuvremenu su se planovi nešto promijenili pa sada traju posljednji radovi na ugostiteljskom objektu koji će spojiti istarsku konobu i američki steak house. Peršić se nada otvorenju u svibnju.
- Ovo će biti nešto novo, jedinstveno na ovom području. Za predjelo ćete dobiti domaći sira i kobasice od boškarina koje samo proizvodimo, a onda uživati u domaćim stejkovima ili burgerima od boškarina s farme. Mislim da ćemo na ovaj način zaokružiti cijelu priču, zaključuje naš sugovornik, svjestan da si je dao još dela.
"Preveć forši", dodaje skromno nona Ana. No bez dela ne more se pojti naprid, a ova marljiva obitelj toga je itekako svjesna.
Na štanciji možete svakodnevno kupiti i svježu sirutku. Običnu ili s okusom. Ovaj je proizvod, nastao kao nusprodukt pri proizvodnji sira iznimno zdrav, a jeftin.
Ova dragocjena tekućina od mineralnih tvari sadrži obilje kalcija, fosfora i magnezija, a od vitamina je naročito zastupljen vitamin B2 koji je bitan za zdravlje kože, kose, noktiju i jetre. Jedna litra sirutke može zadovoljiti dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminima B kompleksa.
Sirutka je prava blagodat za ljudski organizam jer je hranjiva, pomaže u reguliranju probave, a zbog kvalitetnih vitamina, aminokiselina, enzima izvanredan je izbor za zdravlje i razvoj jer pomaže u brzoj obnovi stanica, potiče rad bubrega, jetre i žuči, ubrzava čišćenje organizma i izbacivanje nakupljenih otrova.
Zbog niske pH vrijednosti, vrlo brzo stiže do svih organa gdje nadoknađuje različite deficite. Sprječava osteoporozu, skida naslage na zubima i prevenira karijes. U proljetno otklanja osjećaj umora. Sirutka potiče lučenje serotonina (hormona zadovoljstva) te tako smanjuje osjećaj stresa i kroničnog umora.
Sadrži i alfa-lactalbumin koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po reguliranju sna i poboljšanju raspoloženja.
Sirutka je prirodni lijek za jetru, pomaže kod mršavljenja, snižava masnoću u krvi. Njezine su dobrobiti brojne, stoga ne oklijevajte - probajte ako već niste.
Projekt i okrugli stol imaju za cilj čuti potrebe stručnjaka i korisnika te iznjedriti aktivnosti, zaključke i prijedloge promjena Zakona kojima bi unaprijedili rad s osobama koje žive u oskudici, siromaštvu ili u beskućništvu
Kako neslužbeno doznajemo, USKOK-ovi istražitelji izuzeli su neophodnu dokumentaciju iz Grada Pule
Od organizatora, preko redara, bendova i ton majstora, pa da predivne publike koju su u prvom redu predvodili Valentovi prijatelji iz Udruge cerebralne paralize, svi su zajedno tijekom trosatnog koncerta stvorili u Puli rijetko viđenu energiju. Koncert za Valenta bio je jedinstvena šetnja kroz pulsku glazbenu prošlost, sadašnjost i budućnost, a sve to je vrhunskim vođenjem uvezao MC Todor
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
