Zašto je srdela sve manja? Napokon imamo odgovor

Odgovor na pitanje 'Zašto je srdela sve manjeg rasta?' u svom je postu nedavno dao Pero Ungarković, administrator popularne Facebook grupe Živi svijet Jadranskog mora.

- Svi smo imali svoje mišljenje o ovom pitanju, no sada su talijanski znanstvenici konačno detaljno proučili ulove srdela i inćuna u sjevernom i srednjem Jadranu u razdoblju od 2000. do 2021. godine. Njihova studija temelji se na velikom broju stvarnih mjerenja riba s ribarskih iskrcaja. Postoje i podaci iz ranijih desetljeća, ali nisu uključeni u ovu analizu jer nisu prikupljani na isti način. Ipak, ti stariji podaci pokazuju da je smanjivanje počelo još prije 2000. godine.

Što su znanstvenici konkretno pronašli?

Prosječna veličina srdela smanjila se za oko 3 do 4 centimetra u dvadesetak godina, što je otprilike petina duljine. Inćun se također smanjio, ali znatno manje, oko 1,5 do 2 centimetra. Obje vrste postaju sitnije, ali srdela puno brže i izraženije.

U ovom slučaju znanstvenici zaključuju da je ključni uzrok intenzivan ribolov kroz dugo razdoblje. To nam je zapravo već dobro poznat fenomen zabilježen na mnogim vrstama riba i u različitim morima svijeta, i u literaturi se opisuje kao skraćivanje veličinske i dobne strukture (size/age truncation), a ponekad i kao fisheries-induced evolution (kad se kroz generacije pojača udio riba koje ranije sazrijevaju i ostaju manje).

Ako stalno iz populacije uklanjamo veće i starije ribe, populacija postaje “pomlađena”, a kad se desetljećima lovi selektivno prema veličini, može se dogoditi da se pogoduje ribama koje ranije sazrijevaju i manje ulažu u rast, pa prosjek ide prema manjim jedinkama.

Iako smo već od prije znali da ribolov smanjuje veličinu riba, trebalo je istražiti i druge moguće uzroke, i u ovoj analizi talijanski znanstvenici su provjerili sve što su mogli. U modele su uključili: temperaturu mora, klorofil-a kao pokazatelj “hranidbene baze”, produktivnosti, salinitet, visinu morske površine (kao oceanografski signal), dotok rijeke Po (slatka voda, hranjive tvari), sezonu, razlike između akvatorija...

Da je bilo što drugo glavni uzrok smanjenja, očekivao bi se drugačiji potpis u podacima. Primjerice, da je zatopljenje “glavni krivac”, veličina bi snažnije pratila promjene temperature, sličnije u obje vrste i kroz sva studirana područja, te bi se promjena više vezala uz toplije/hladnije faze nego uz dugoročan obrazac ribolovnog pritiska kroz godine.

U ovoj studiji ne odbacuje se zatopljenje, ono jest imala ulogu (posebno za srdelu), ali zatopljenje je samo sporedni uzrok, glavni je ipak vezan uz ribolovni pritisak kroz vrijeme, dakle na velikoj skali, kroz godine i desetljeća prelova, navodi se o odgovoru na pitanje - zašto je omiljenu plavu ribu sve teže čistiti.