Aleks Barbić: "Kad bi se havarija s istjecanjem CO₂ dogodila u ljetnim mjesecima, treba znati da se na obližnjim plažama kupa više od tisuću ljudi. A more je ovdje otvoreno, te se po čistoći, bistrini, tirkiznoj boji može slobodno usporediti s Kamenjakom" * Anđelka Prskalo Sabalić: "Ti spremnici su jako opasni. To je isplativo samo korporaciji" * Što kaže načelnik Raše, a što predsjednik Uprave Holcim
Aleks Barbić: "Kad bi se havarija s istjecanjem CO₂ dogodila u ljetnim mjesecima, treba znati da se na obližnjim plažama kupa više od tisuću ljudi. A more je ovdje otvoreno, te se po čistoći, bistrini, tirkiznoj boji može slobodno usporediti s Kamenjakom" * Anđelka Prskalo Sabalić: "Ti spremnici su jako opasni. To je isplativo samo korporaciji" * Što kaže načelnik Raše, a što predsjednik Uprave Holcim
"Cijeli radni vijek proveo sam u ovoj cementari i uvijek sam imao teoriju: radim osam sati u Holcimu, za koje sam plaćen, ali kad dođem doma imam pravo na zdravlje, na okoliš bez buke, bez prašine, bez zagađenje mora, kao i ljudi iz Labina ili Pule", kaže nam predsjednik Mjesnog odbora Koromačno i već dvije godine umirovljenik Milenko Plazibat.
Dočekao nas je u svojoj kući koja se nalazi svega 200-tinjak metara od cementare Holcim, jedne od brojnih ispostava velike švicarsko-francuske kompanije. Tvornica bilježi 100 godina djelovanja, a njegova je kuća prva podignuta dvije godine kasnije, 1928. godine.
Razlog našeg posjeta je planirani Holcimov projekt hvatanja i trajnog skladištenja ugljičnog dioksida CO₂, naziva 'KOdeCO net zero' koji bi, kako upozoravaju mještani okolnih naselja, mogao ugroziti život ljudi, naštetiti okolišu, kao i flori i fauni u moru.
Dekarbonizacija je načelno itekako poželjan ekološki projekt, a ovaj Holcimov vrijedan je čak 350 milijuna eura, uz obilato sufinanciranje europskim sredstvima.
No, kako smatra šira zajednica, na planiranoj lokaciji projekt bi mogao biti ekološka bomba opasna po život ljudi.
Projekt je izazvao veliko i dobro organizirano protivljenje građana, iskazano u ovotjednom duljem, argumentiranom javnom istupu.
U cijeloj priči ne treba smetnuti s uma turistički aspekt jer sada okolne uvale ljeti pohode Labinjani (koji su odustali od prenatrpanog Rapca), ali i mnogi turisti koji borave u brojnim kućama za odmor i apartmanima u naseljima iznad Koromačna (Viškovići, Brovinje, Skitača...).
- Da se havarija s istjecanjem CO₂ dogodi u ljetnim mjesecima, treba znati da se na obližnjim plažama kupa više od tisuću ljudi, upozorava Aleks Barbić, član MO Koromačno, koji živi u dva kilometra udaljenim Viškovićima, mjestu na nadmorskoj visini od 160 metara.
On posebno ističe kvalitetu mora. "More je ovdje otvoreno te se po čistoći, bistrini, tirkiznoj boji može slobodno usporediti s Kamenjakom, kaže Barbić, koji je pak dio radnog vijeka proveo u pulskoj cementari.
Holcim, ukratko, planira izgraditi postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida (CO2) iz dimnih plinova, zatim njegovo pretvaranje u tekuće stanje, skladištenje u dva spremnika ukupnog kapaciteta od čak 6.000 tona te završno punjenje tankera, koji će taj CO₂ na kraju voziti u Italiju, gdje će se trajno pohranjivati u iscrpljene naftne bušotine. Talijanska strana bi, dakako, tu pohranu naplaćivala.
Havarija nekontroliranog istjecanja C02 iz cjevovoda, spremnika ili prilikom utovara u brodove, ugrozila bi zdravlje ljudi u naselju, uz moguće velike štete po okoliš.
Poznato je da je CO₂ teži od zraka i pada na tlo, što onemogućava disanje, a u slučaju pada u more zakiseljuje more.
Naši sugovornici podsjećaju na poznate katastrofe iz prošlosti koje je izazvao CO2, poput one u Kamerunu 1986., Karlovcu 2007. te u američkoj Satartiji.
Kad su u pitanju brodovi, Plazibat kaže: "Veliki je rizik što bi se brodovi punili s CO₂ osam do deset sati, i ti nikad ne znaš hoće li izaći cijev. Rizik stvarno nije mali".
Anđelka Prskalo Sabalić koja živi s obitelji u naselju Viškovići kaže nam: "Načelno, nismo protiv projekta, ali lokacija nije dobra jer je preblizu naseljima".
- Opasno je. Ti spremnici su jako opasni ako se dogodi curenje CO₂. To je isplativo samo korporaciji. Nas bi zadovoljila istočna lokacija postrojenja. Ovo stvarno nije dobro. Dovodi se u pitanje životi ljudi, devastira se prostor, ali i more, što me posebno dira. Svugdje u svijetu gdje su desalinizatori vodi se polemika, kaže.
"Da bi mogli pretvarati CO₂ iz plinovito u tekuće stanje, Holcim je izabrao tehnologiju za koju treba enormne količine slatke vode. Oni će za tu svrhu desalinizirati morsku vodu, procesom reverzne osmoze, za što im trebaju tri skupine kemijskih spojeva. Crpit će 217 m3/h mora i otprilike pola od te količine vraćati u more, ali duplo zaslanjeno i uz kemikalije, zbog čega će nastradati flora i fauna, zaključuje ona.
- Tu je zatim CO₂. S jedne strane ga ubireš, a s druge strane se postavlja pitanje kako ćeš proizvesti toliku količinu struje. Za ovaj projekt treba jako puno struje. Moraš negdje proizvesti struju, a oni će je trošiti triput više nego sada. Ako će biti zelena energija, za to je potreban ogroman solar, kojeg nigdje nema. A ako se struja proizvodi na fosilna goriva, onda opet imamo C02. Tako s jedne strane napraviš čudo, rješavaš se CO₂, a s druge strane ga proizvodiš".
Plazibat i Barbić kažu nam da im je Holcim, uz postojeću, predložio alternativnu luku, no ona bi bila na strani postojeće luke, s južne strane, bez lukobrana, čime bi plaže i mještani bili direktno izloženi, posebno jer na tom mjestu često puše južni vjetar.
No u međuvremenu su odustali i sad se drže bazične lokacije, uz produljenje postojećeg mola za stotinjak metara. Ističu, time se ne rješava problem.
- Sto metara ne znači ništa. Konfiguracija tla je takva da ne brani ništa, posebno stoga jer na tom mjestu često puše jugoistočni vjetar, kažu.
- Budući da oni imaju tvornicu na poluotoku, tražimo izmještanje spremnika, cjevovoda i luke za privez brodova na istočnu stranu poluotoka, u uvalu 'Kova' (gdje je kamenolom), s čim duljim ispustom u more. Ugljikov dioksid je teži od zraka pa u slučaju havarije ne može preći brdo i ugroziti ljude, ističu Plazibat i Barbić.
Aleks Barbić ističe da je ključni dokument Studija utjecaja na okoliš, jer se na temelju nje dobiva građevinska dozvola pa je presudno izboriti se za lokaciju postrojenja na istočnoj strani poluotoka.
Kad je riječ o utovaru C02 u brodove, Plazibat i Barbić podsjećaju na svojedobne incidente kad se prilikom utovara, u dva navrata, odvezao brod, a jedan se umalo nasukao u uvalu, u čijoj su blizine obiteljske kuće.
Uprava Holcima smatra nužnim ovaj projekt dekarbonizacije jer bi, osim šireg ekološkog utjecaja po okoliš, dokinuo plaćanje sada visokih taksi na emitiranje CO₂ koje bi ih mogle poslovno dotući.
- Dok sam ja radio, emitiralo se dnevno 900 tona CO₂ zbog čega su plaćali dnevnu taksu od 27 tisuća eura, a taksa bi im od 2029. trebala porasti s 90 na 140 eura po toni, kaže Plazibat.
O mogućim opasnostima planiranog projekta još mnogi ljudi u okolici znaju jako malo ili ništa, a kad ih ljudi iz Mjesnog odbora upozore o čemu je riječ, oni se zgražaju nad time.
- Do sada je bilo, kad bi im pobjeglo, zaprašivanja. I onda bi oni stavili na oglasnu ploču: "Izvinjavamo se, zaprašili smo krug, oprat ćemo svima auto svima koji žele". Ali ako iscuri CO₂, on je brži od oglasa, kaže Milenko.
Aleks iz Viškovići kaže da je njima Koromačno centar.
- Svi mi gravitiramo Koromačnu, tu je mjesni odbor, veze, dućan, sve je tu. Ljeti imamo barke tu. Tu su turisti. Znači, sve bi bilo ugroženo. Havarija ne bi zadesila samo Koromačno, nego i Labin, cijelu Istru i Kvarner, kaže on.
Milenko Plazibat zaključuje: "Poanta svega je ovo: 'da' razvoju, neka se hvata CO₂, to je globalni trend, ali ne nauštrb kvalitete života i sigurnosti".
Zabrinute mještane Koromačna u potpunosti podržava IDS-ov načelnik Raše Leo Knapić, premda u peteročlanom Mjesnom odboru Koromačna sjede četiri nezavisna člana i tek jedan IDS-ovac.
- U potpunosti razumijem zabrinutost mještana te podržavam inicijativu Mjesnog odbora Koromačno koja je usmjerena zaštiti javnog interesa, sigurnosti i kvaliteti života lokalne zajednice. Nužno je voditi računa o dugoročnim posljedicama svakog infrastrukturnog zahvata, osobito kada se radi o skladištenju CO₂ u spremnike i njegovu odvoženju brodovima. Moj stav je jasan - sigurnost na prvom mjestu. Prednost ima mali čovjek i lokalna zajednica, ističe Knapić, dodajući da će se za šest dana, idućeg četvrtka sve strane (predstavnici struke, cementare Holcim, mjesnog odbora, načelnik općine i predstavnici Istarske županije) sastati na ovu temu.
- Dat ćemo sve od sebe da iznađemo alternativno rješenje. Ništa nećemo tajiti, ja sam otvoren. Pregovarat ćemo, kaže Knapić.
Ukazuje da Holcimov projekt predviđa do 200 kamiona dnevno (čak 400 prolaza na dan!) što bi, kako ističe, bio ogroman pritisak na svu komunalnu infrastrukturu.
Najvažnija je u ovom slučaju Studija utjecaja na okoliš.
"Ja sam protiv uvrštenja postojeće lokacije u Studiji i tako sam se izjasnio kao jedan od deset članova povjerenstva za vrednovanje i prihvatljivost studije utjecaja na okoliš. Stojim iza svih stavova koje je Mjesni odbor Koromačno iznio u ovotjednom priopćenju! Sve njihove stavove podržavaju i svi općinski vijećnici. Samo da napomenem da lista IDS-a od 13 vijećnika općinskog vijeća ima 10 vijećnika IDS-a, 2 vijećnika iz redova HSU-a i 1 vijećnik HDZ-a. Sa svima sam razgovarao. Svi smo na tragu toga da investitora treba natjerati da se lokacija budućeg postrojenja sa spremnicima i rivom premjesti na drugu stranu brda. I dalje će to biti blizu, ali je tamošnja konfiguracija terena primjerenija za ovaj projekt. Ja nisam stručnjak, ali struka će trebati napraviti analizu strujanja zraka, mora, valovanja... Treba sve učiniti da se smanji mogućnost stradanja ljudi u slučaju eventualne ekološke katastrofe, zaključuje načelnik Raše Leo Knapić.
Čini se da je do realizacije osporavanog projekta dalek put, i zbog protivljenja zajednice i lokalnih vlasti, ali i izrade Studije utjecaja na okolišem kao i nužnih promjena prostornih planova, posebno ukoliko se lokalna zajednica izbori za traženu alternativnu lokaciju.
S druge strane, ne može se u ovoj priči olako preskočiti i ekonomski odnosno socijalni moment. Novo bi postrojenje zaposlilo novih 30 radnika, a sada je u Holcimu zaposleno 170 radnika.
Predsjednik Uprave Holcima Dario Vrabec ističe da Holcim Hrvatska stavlja sigurnost, zdravlje ljudi i zaštitu okoliša na prvo mjesto u svim svojim aktivnostima te da već desetljećima kontinuirano uvode nove tehnologije i rješenja, uvijek vodeći računa da nijedna inovacija ne ugrozi sigurnost zaposlenika ili okoliš.
- Projekt 'KOdeCO net zero' razvija se u suradnji s vodećim svjetskim partnerima. Trenutno je u fazi razrada idejnog rješenja projekta, pri čemu se svaki tehnički i sigurnosni aspekt detaljno razmatra kako bi se osigurala pouzdana i sigurna rješenja. Studija utjecaja na okoliš razmatra i najnepovoljnije scenarije kako bi se definirale odgovarajuće mjere zaštite. Takav pristup služi upravo tome da se rizici svedu na minimum kroz tehnologiju, višestruke sigurnosne mehanizme i jasno definirane procedure, kaže on.
- Tijekom razvoja projekta kontinuirano komuniciramo s lokalnom zajednicom. U tim razgovorima slušamo pitanja, prijedloge i zabrinutosti te već u ovoj fazi radimo na prilagodbama projekta gdje je to moguće, uz zadržavanje svih sigurnosnih i tehničkih standarda. Pokazali smo veliku spremnost pronaći alternativna rješenja u okviru prostornih planova kako bi napravili najbolje za lokalnu zajednicu, naše zaposlenike i ekologiju, nastavlja Vrabec.
"Tehnologije hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ prepoznate su na razini Europske unije kao ključne za smanjenje emisija i postizanje klimatskih ciljeva. Cilj projekta 'KOdeCO net zero' je osigurati dugoročnu održivost tvornice u Koromačnu, uz najvišu razinu sigurnosti za zaposlenike i lokalnu zajednicu. Projekt je stavljen na listu Strateških projekata RH. Vjerujemo da možemo biti predvodnik u dekarbonizaciji te doprinijeti da naša općina i Istra postanu ugljično najneutralnija područja u EU", zaključuje predsjednik Uprave Holcima Dario Vrabec.
Tužan je ovo bio dan za mnoge Puležane, tužan za rockere. Napustio nas je jedan od dobrih duhova pulske glazbene scene Ranko Svorcan, majstor rifova i potpuni zaljubljenik u glazbu. Mi se sutra pričama sigurno približavamo Uskrsu i svemu što ga prati - ujutro, zato, tople i mirisne teme, ali i pretresanje novčanika
Nakon što je prvi dio završio bez pogodaka, u nastavku je domaća momčad pokazala karakter i stigla do zlata vrijednih bodova nakon što su prvo prosuli prednost od dva pogotka razlike, da bi na koncu slavili rezultatom 4:2
Pogledajte snimku "divovske" snage bure na rapskom Mišnjaku koju je podijelio Radio Rab. Dok je jednim anemometrom izmjereno više od 190 km/h, drugi je uređaj pokazao grešku 'error'!
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
