Kao udruga koja se zalaže za nenasilni suživot ljudi i životinja, smatramo da odluka o izlučivanju svih krupnih divljih životinja iz područja Grada Pule predstavlja ozbiljan udarac bioraznolikosti i očuvanju prirode.
Divlje životinje, poput srna i drugih vrsta, integralni su dio našeg ekosustava i imaju pravo na život u svojim prirodnim staništima, a urbanizacija ne bi smjela biti opravdanje za njihovo uklanjanje, odgovorili su nam iz udruge "Prijatelji životinja", na naš upit o izlučivanjima krupne divljači koja se već nekoliko mjeseci provode na području Pule.
Izlučit će se svako grlo krupne divljači
Kako smo nedavno pisali, izlučivanja divljači koja se provode u Puli dio su Programa zaštite divljači za površine izvan lovišta unutar Grada Pula, a koji je na snazi do 31. 3.2031. godine. Prema tom programu - koji se apsurdno zove program zaštite - propisano je da svako grlo krupne divljači koje predstavlja prekobrojno stanje može izazvati gospodarski nedopustive štete na objektu, imovini, ali i na ljudskim životima te stoga mora biti - izlučeno.
Iako su mnogi Puljani smatrali da se hajkama zapravo želi smanjiti prekobrojnost divljih svinja, na kraju se ispostavilo da ovaj Program predviđa izlučivanje sve krupne divljači iz pulskih šuma. Dakle, prvenstveno svinja, ali i čagljeva, srna....
A izlučivanje u ovom konkretnom slučaju znači - ubijanje.
Do sada se ubila 31 divlja svinja i tri čaglja, a apsurdno je da se ubija i mladunčad.
Iz udruge Prijatelji životinja naglašavaju kako smatraju da je važno educirati stanovništvo o mogućnosti suživota divljih životinja i ljudi, što su nastojali i učiniti kampanjom "Divlji život grada - u suživotu s divljim životinjama".
- Postoje i alternativne metode kontrole populacije poput sterilizacije ili premještanja. Apsurdno je da se divljač hrani, što povećava njihovu populaciju, a zatim nemilosrdno ubija. Također, smatramo da urbani planovi trebaju uključivati zaštićena područja gdje bi divlje životinje mogle nesmetano obitavati, navodi Tamara Bing iz udruge.
Vezano uz nedavne hajke, član udruge Šime Validžić poslao je u ime udruge dopis gradu Puli s molbom da odustanu od ubijanja autohtonih divljih životinja u šumama u okolici Pule.
Prekomjerna urbanizacija
- Poštovani gradonačelniče Zoričiću, povodom informacije o planiranom odstrelu divljih svinja, čagljeva, lisica i srna u okolici Pule - u šumama od Vallelunge do Štinjana, između Marine Veruda i Pješčane uvale, od Velog Vrha prema Šijani, na području Verudele, Valsalina, Dolinke, Pragrandea i Marsovog polja, i na Muzilu – tražim da odustanete od ubijanja tih autohtonih divljih životinja i da im omogućite da nastave živjeti u svom prirodnom staništu, navodi se u pismu te nastavlja:
Osim njihove ekološke uloge, autohtone divlje životinje imaju vrijednosti same po sebi i trebaju imati pravo na život i opstanak. Ljudi su ti koji su im oduzeli životni prostor pa zbog toga moramo naći način da uspješno ostvarimo suživot s drugim vrstama s kojima dijelimo Zemlju.

Pulska okolica obiluje šumama, B. PETROVIĆ
Prekomjerna urbanizacija i prometnice koje sijeku prirodna staništa divljih životinja izmijenile su njihova ponašanja, prisilila ih na prilagodbu i suživot s ljudima. Ostaje nam nada da će taj suživot funkcionirati na obostrano zadovoljstvo, te da ćemo se i mi ljudi prilagoditi bićima koja žive s nama i oko nas.
Veliki broj stanovnika Hrvatske želi da se zaštite autohtone divlje životinje, pa čak i biljke.
Možda nekima nije ugodno vidjeti divlje životinje u gradu i naseljima, ali one dolaze u potrazi za hranom jer im se staništa sve više smanjuju.
Postoje i druga rješenja osim ubijanja. Možemo im zaštititi staništa i time osigurati prirodni izvor hrane da se ne moraju spuštati u grad. Možemo početi pravilno razdvajati otpad i uklanjati smeće koje ih privlači. Možemo informirati građane da, ako im se ne prilazi, divlje životinje doista nisu opasne za ljude, navodi se u pismu koje je odaslano Gradu Puli.
- U Hrvatskoj smo u posljednjih 20 godina napravili veliki napredak što se tiče zaštite prirode i životinja, i imamo važnu ulogu u opstanku divljih životinja u Europi i stvarno nema potreba da ljudi ubijaju divlje životinje. Osim u Hrvatskoj, povrat autohtonih divljih životinja u ljudska naselja se događa i u drugim europskim državama. Neke države, kao što je Poljska, čak vraćaju lokalno izumrlog europskog bizona u svoja povijesna staništa.
Vrijeme je da se svi dolasci autohtonih divljih životinja u naseljena mjesta prestanu „rješavati” pokoljem. Vrijeme je da se počne s preventivnim radnjama i ostvari suradnja sa stručnjacima i udrugama za zaštitu životinja i prirode. Molim vas da odustanete od ubijanja divljih životinja i time spasite stotine osjećajnih i inteligentnih životinja od pokolja, zaključuje u ime udruge Validžić.
Program je odobrilo Ministarstvo i vrijedi do 2031. godine
Na upit ove udruge, kao i nama, iz Grada Pule odgovorila je Ivana Sokolov, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport.
U svom odgovoru pojašnjava kako je Grad Pula, sukladno članku 100. stavku 4. Zakona o lovstvu, donio Program zaštite divljači za površine izvan lovišta grada Pule kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta na području Grada Pule.

Osim divljih svinja u pulskim šumama žive srne, jeleni, lisice, mufloni...
Programom zaštite divljači uređuje se zaštita i lov divljači na građevinskim i drugim zemljištima te područjem koje obuhvaća rubno područje od 300 metara oko naselja i to za razdoblje od 1. travnja 2021. godine do 31. ožujka 2031. godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je na izrađeni Program zaštite divljači izdalo suglasnost čime je Grad Pula stekao odgovarajuća prava lovoovlaštenika.
- Programom zaštite divljači propisano je da svako grlo krupne divljači predstavlja prekobrojno stanje koje može izazvati gospodarski nedopustive štete na objektu, imovini, ali i na ljudskim životima. Također, Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači propisano je izlučivanje svakog grla svinje divlje sa površina obuhvaćenim Programom zaštite divljači.
Slijedom navedenog, zakonska obveza je izlučiti sva grla krupne divljači, prvenstveno svinja divljih, neovisno o dobnoj strukturi, pa i prasad i krmače. Osim svinja divljih u skupnim lovovima se lovi čagalj i lisica, a u pojedinačnim i srna obična, pojašnjava pročelnica.
Na kraju zaključuje kako je stručna osoba za provedbu programa zaštite divljači, u suradnji sa Lovačkim društvom „Union“ Pula i Lovačkim društvom „Istra“ Pula, izradila plan istjerivanja i izlučivanja divljači za površine izvan lovišta Grada Pule za lovnu godinu 2024/25.
Istjerivanje i izlučivanje divljači se organizira sukladno Protokolu koji je Grad definirao zajedno sa Policijskom upravom Istarskom-PP Pula, stručnom osobom za provedbu Programa zaštite divljači (Manuel Petrić, op.a), Lovačkim društvom „Union“ Pula i Lovačkim društvom „Istra“ Pula.
Na kraju valja napomenuti da će se o ovom slučaju očitovati nadležno ministarstvo, da su sa problematikom hajki koje se provode u pulskim naseljima upoznete i sve relevantne udruge koje se bave zaštitom životinja, ali i pojedinci koji se bave zaštitom prirode i ekologijom.