Armenska spisateljica Narine Abgaryan: 'Rođena sam u kraju gdje ljude uče da se nikada ne uzvise i od sebe ne naprave zvijezdu'

Dolazak velike Dacie Maraini, ikone talijanske intelektualne i umjetničke scene označio je jučerašnji dan 31. Sa(n)jam knjige u Istri, kada je u programu Storie italiane/ Nemiri predstavljena njena knjiga „Dragi Pier Paolo“ (Disput), a s velikim poštovanjem i interesom pozdravili su je publika i kulturna javnost i jutros, u petak, 5. prosinca kada je bila gošća Aljoše Pužara na Doručku s autorom.

„Dacia Maraini, jedan je od najvažnijih glasova suvremene europske književnosti, autorica brojnih nagrađivanih djela, snažan feministički glas, osnivačica teatra Maddalena. Ona je vrlo posebna gošća Sajma, a njen drugi dolazak na Pulski festival knjiga i autora potvrda je dobrog i lijepog prijateljstva“, kazao je Andrea Matošević u uvodu predstavljanja njene epistolarne knjige pisama „Dragi Pier Paolo“, koju je posvetila bliskom prijatelju i jednom od najvećih intelektualaca Italije Pier Paolu Pasoliniju, čija se 50. obljetnica smrti obilježava ove godine.

- Kao što pišem u svojoj knjizi, ideja da se obratim Pier Paolu, došla mi je iz jednog sna, kojeg sam sanjala kada je on već bio mrtav. Jedne sam noći čula njegove korake na terasi, vidjela sam ga i bio je toliko živ i pričao mi o filmu koji je želio snimiti, da sam imala dojam da mogu ispružiti ruku i dodirnuti njegovu. Taj san mi je bio toliko važan da sam u tom trenutku shvatila da imam dosita mnogo ispričati o njemu, o sebi, o nama i našem prijateljstvu, i počela sam pisati“, kazala je Dacia Maraini.

„Pier Paolo je bio prijatelj koji je uvijek davao povjerenje i pažnju. Među nama nisu trebala riječi. I u svojoj tišini je bio jasan. On je uvijek govorio istinu koja se mnogima nije sviđala, bio je čovjek ogromnog senzibiliteta, a u javnosti je često znao biti intenzivan,  nemirnog, dramatičnog temperamenta i mnogi ga nisu razumjeli“, kazala je Maraini i istaknula da je Pasolini svijet razumijevao putem osjećaja, nije volio organizacije bilo kojeg tipa smatrajući da je u njihovom korijenu uvijek put ka vlasti.

„Pier Paolo Pasolini je prije svega bio pjesnik, a tek onda javna ličnost. Slušali su ga i uvažavali jer se njegova poezija doticala dubokog senzibiliteta i od tuda proizlazi interes za njegovo umjetničko stvaranje“, kazala je Dacia Maraini, „On je prije svega jako volio život“, rekla je i ukazala na paradoks da pola stoljeća od njegove smrti, koja ni do danas nije razjašnjena, oni koji su ga najviše napadali, danas ga slave, a tu činjenicu povezala s fenomenom prikazivanja mučeništva u kršćanskoj kulturi.

U četvrtak sedmog sajamskog dana gost Doručka s autorom bio je Božo Kovačević, sociolog, filozof, publicist, političar i diplomat. Na pitanje Aljoše Pužara, o formativnim godinama i odrastanju u Daruvaru, Božo Kovačević je kazao: „Formiralo me siromaštvo, prijateljstvo i ugodna obiteljska atmosfera“, govorio i o svojim srednjoškolskim kazališnim iskustvima, o težnji za slobodom i kazao da su u formativnoj fazi on i njegovi prijatelji bili „marginalizirani marginalci“. S publikom je podijelio svjedočanstva vremena, priče vezane uz društvena i politička događanja, ali i osobne  priče o tome kako „bez obrazloženja“ kao dijete zatočenika Golog otoka, unatoč tome što je bio odlikaš, nije mogao dobiti stipendiju, pa ni kredit za odlazak na studij. Tek je zahvaljujući susjedu koji je jedini htio biti „jamac“ za taj kredit otišao na studirati u Zagreb, a tom je čovjeku poslao svoju prvu knjigu kao dokaz da to jamstvo nije bilo uzaludno. Kao student sociologije i filozofije odmah se uključio u revolucionarna zbivanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bio je i suosnivač kultnog časopisa Gordogan.

Na Sajam su stigli i gosti iz Šibenika i Šibensko-kninske županije, partneri ovogodišnjeg Histrokozmosa, a svečano otvaranje programa objedinjenog nazivom Kap u kamenu dogodilo se u sjajnoj atmosferi u Galeriji Cvajner. Predstavljena je knjiga skupine autora „Kapi kamena: Leksikon ljepote Šibensko-kninske županije“ i otvorena izložba fotografija Igora Tomljenovića. Dobrodošlicu gostima poželjela je direktorica Sajma Magdalena Vodopija i ukazala na važne točke susreta snažnog mikrokozmosa Šibenika i šibenskog kraja s mikrokozmosom Istre, među kojima su i brojni autori, koji su bili gosti Sajma poput Arsena i Ive Brešana, kao i antifašistička prošlost i osjećaj slobode koje dijele Šibenik i Pula. Uz autora fotografija Igora Tomljenovića, o izložbi i fotomonografiji “Kapi kamena“, govorili su  Krešimir Šakić, urednik izdanja i direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije i Emir Imamović Pirke, koji je autor teksta monografije. „Svaki umjetnik ima svoj potpis, a vjerujem da se i kroz ove fotografije može pročitati moj autorski potpis“, kazao je Igor Tomljenović, a Krešimir Šakić istaknuo da je pri radu na monografiji namjera bila „predstaviti Šibensko-kninsku županiju na najbolji mogući način, i to ne samo prostor koji obuhvaća, već i dati preslik vremena te emocije, osjećaje i ljude našeg kraja, čije su glavne odrednice kamen i voda.“ Emir Imamović Pirke je kazao da je radeći na tekstu „pokušao napisati potencijalna buduća sjećanja posjetitelja šibenskog kraja“, te naglasio da dizajn i oblikovanje knjige potpisuje Ante Filipović Grčić. Program je obogaćen degustacijom vina šibenskih vinara – predstavljena su vina vinarija Baraka i Testament, a u istom je tonu nastavljena i poslijepodnevna Saga o vinu u Domu hrvatskih branitelja koju su potpisali vinar Filip Baraka (Vinarija Baraka) i sommelieri Hrvatskog sommelier kluba.

U Histrokozmosovom programu Puna je Pula predstavljena je knjiga  Gorana Filipija „Betinska brodogradnja: Etimologijski rječnik pučkog nazivlja (Hrvatska sveučilišna naklada, Muzej betinske drvene brodogradnje). „U današnjoj kulturi kada svjedočimo umiranju brodogradnje ovo je djelo akademika Gorana Filipija i knjiga i spomenik i neka vrsta procesa koji nesmiljeno teku. Knjiga donosi natuknice pune slojeva, čita se kao proza i svatko iz nje može puno naučiti“, kazao je Aljoša Pužar. Riječ je, naime, o drugom, proširenom  izdanju knjige, koja je prvi put objavljena 1997. u nakladi Muzeja grada Šibenika, a već je tada prepoznata kao iznimno važno djelo koje je po prvi put sveobuhvatno obradilo terminologiju betinske i, usporedno, korčulanske drvene brodogradnje. Anita Šikić, koja je uz Kate Šikić Čubrić, urednica novog izdanja naglasila je da netom objavljeno izdanje uključuje i niz dopunjenih interpretacija i izvora, koje je akademik Filipi učinio do 2015. godine te su natuknice upotpunjene s 76 novih fotografija i 34 crteža. Istaknula je da je rječnik  plod višegodišnjega Filipijeva terenskog i jezikoslovnog istraživanja tijekom kojeg je sustavno prikupio i obradio betinske nazive povezane s brodogradnjom. Anita Šikić je posebno zahvale uputila autorovoj supruzi Steli Filipi i Davidu Iviću, te Magdaleni Vodopiji na poticaju za ovaj važan projekt znanstvenika i autora koji je svojim djelovanjem ostavio snažan trag i u Puli i Istri. „Akademik Filipi bio je bazični enciklopedist postmodernog doba, zanimljiv i važan čovjek, i nema boljeg jezika od jezika Gorana Filipija“, kazao je Vlaho Bogišić koji je nadahnuto govorio o njegovom doprinosu hrvatskoj enciklopedistici, ali i važnosti za osnaživanje akademske zajednice na pulskom Sveučilištu. Na Filipijevo vizionarstvo i kao geolingvista, leksikografa, te njegove iznimne doprinose dijalektologiji i očuvanju kulturne baštine uopće, zorno je ukazala akademkinja Silvana Vranić te naglasila da je ovaj rječnik vrijedan dokument jezične i kulturne povijesti Jadrana.

„Knjigu Goran Filipija čitao sam kao filozofsku knjigu, a brod u ovoj knjizi je umjetničko djelo“, kazao je Ozren Žunec i kulturnu i znanstvenu misiju Gorana Filipija sažeo riječima „Leksikograf je heroj kulture, on zatomljuje sebe da bi kroz svoj rad pomogao drugima.“

Armenska književnica Narine Abgaryan svojim je umjetničkim  svijetom i knjigom „Simon“ (Hena com) obogatila Slavenski đardin koji vodi Ivana Peruško, a uz njih je bila i vrhunska prevoditeljica Tatjana Radmilo. „Glavni junak romana Simon na različite je načine ljekovit za žene, a Narine Abgaryan je napisala roman o ženama i cijeloj jednoj galaksiji zanimljivih tragikomičnih žena“, kazala je Ivana Peruško.

Rekla je da su jednostavnost, univerzalnost i empatičnost važne značajke njenih književnih djela i dodala:“Narine Abgaryan ima nevjerojatnu vještinu da najokrutnije situacije u životu opisuje s puno razumijevanja, suosjećanja, ali bez patetičnosti“.  „Polazim od toga da kakva sam ja, takve i knjige pišem. Pišem iz ljubavi prema ljudima o kojima pišem. Rođena sam u takvom kraju gdje ljude uče da se nikada ne uzvise i od sebe ne naprave zvijezdu. Možda su moje knjige takve jer sam odrasla među takvim ljudima koje volim.“, kazala je Narine Abgaryan.

Danas, u petak, 5. prosinca, sajamski program je počeo Hop lektirom, s gostom Nadanom Sarvanom, a u 11 sati u Kavani Mozart gošća Doručka s autorom pod vodstvom Aljoše Pužara bila je Dacia Maraini.

Istodobno u 11 sati u Crvenom salonu održala se Pop lektira na kojoj je kulturolog Eric Ušić razgovarao s Emirom Imamovićem Pirketom. U 12.30 sati u Kavani Mozart Histrokozmos donosi program Kap u kamenu, a bit će predstavljena knjiga Milivoja Zenića: „Stari Šibenik: kalama, skalama i butama“ (AGM), a sudjeluju Zdenka Bilušić i Kruno Lokotar, te vinar Filip Baraka (Vinarija Baraka), a voditelj je Emir Imamović Pirke.

U 17.30 sati u holu DHB-a počinje Histrokozmosova Saga o vinu, sudjeluju: Juraj Sladić (Vinarija Testament) i sommelieri Hrvatskog sommelier kluba, a voditelj je Jan Franjul.

U 18 sati u Crvenom salonu u programu Nemiri, Ljubljana bere Goran Vojnović predstavlja knjigu „Skupljač strahova“ (Telegram), a uz autora sudjeluje Aljoša Pužar. U 19 sati u Crvenom salonu u Slavenskom đardinu Antoni Libera predstavit će knjigu „Madame“ (Fraktura), a sudjeluju Dalibor Blažina i Ivana Peruško. U 19 sati u Centralnoj dvorani na Libriću na Sajmu počinje Priča za laku noć s Bakom Librić, a u 20 sati u Crvenom salonu u programu Nemiri bit će predstavljena knjiga Sergia Segia „Miccia corta“ (Milieu), a voditelj je Andrea Matošević.