Moramo razumijeti što je Goli otok, kako bi razumijeli znakove koji dovode do toga. Goli otoci nikad nisu daleko, naglasila je autorica značaj sjećanja na traumatski povijesni trenutak, ali i mogućnost njegovog ponavljanja
Moramo razumijeti što je Goli otok, kako bi razumijeli znakove koji dovode do toga. Goli otoci nikad nisu daleko, naglasila je autorica značaj sjećanja na traumatski povijesni trenutak, ali i mogućnost njegovog ponavljanja
Sinoć je u Klubu-knjižari Giardini 2 održana promocija književnog prvijenca dugogodišnje novinarke i aktivistice Sniježane Matejčić pod nazivom „Kad sam pročitala plavu bilježnicu“, a u izdanju Naklade Fragment, u kojoj po prvi puta progovara o sužanjstvu svoga oca, Vladimira Grgića, na Golome otoku i vlastitim sjećanjima na odrastanje s ocem, duboko obilježenim ovim traumatskim iskustvom.
Unatoč velikom broju posjetitelja, u Klubu-knjižari nastao je muk, a publika je, dirnuta intimnim svjedočanstvom povijesne vrijednosti, pomno pratila razgovor između Sniježane Matejčić i njenog urednika i mentora Zorana Žmirića, navodi se u priopćenju Kluba-knjižara.
Naime, ovaj autofikcijski roman, kojim Matejčić zaokružuje nedovršene memoare svoga oca, vješto ispreplićući njegove zapise ukoričene u plavu bilježnicu i fragmente vlastitog sjećanja, svoj finalni oblik dobija nakon radionice kreativnog pisanja Zorana Žmirića, ali nastaje kao rezultat tridesetogodišnjeg promišljanja o ispovijesti koju joj otac ostavlja u naslijeđe.
- Povjerenje između urednika i autorice, nužno za ispisivanje duboko potresne ispovijesti, bilo je razvidno iz razgovora koji se vodio o dugotrajnom procesu suočavanja sa „onim crnim, mučnim u čovjeku koji je bio sazdan od same dobrote“, sjećanjima Vladimira Grgića koja su poput sjene pratila odrastanje njegove kćeri u vidu naizgled nerazumljivih instanci straha od društvene reperkusije. Razgovaralo se i o načinima prevladavanja neizrecivog poniženja, općeljudskoj želji za životom: „Mislili su ga kazniti, no on je tamo izučio zanat“.
Naime, Vladimir Grgić je nakon povratka s Golog otoka postao – kamenoklesar.
„Plava bilježnica govori o tome kako sustav oblikuje ljude i koji ponekad, baš zato što su vjerni i odani, završe na lomači ideja“, sažela je Sniježana Matejčić univerzalni značaj zapisa Vladimira Grgića koji, riječima Zorana Žmirića: „U nikog ne upire prstom već ispisuje život na Golom otoku, zatvorenom ekosustavu u kojem ste vi broj, a kojem je svrha slamanje duha.“
Time njegovi zapisi, kao i literarna intervencija autorice postaje utoliko strašnija jer „nama baca vrući krumpir u ruke da se s njime nosimo“.
- Moramo razumijeti što je Goli otok, kako bi razumijeli znakove koji dovode do toga. Goli otoci nikad nisu daleko“, naglasila je autorica značaj sjećanja na traumatski povijesni trenutak, ali i mogućnost njegovog ponavljanja. Ipak, na tragu neopisive snage koju je pokazao njen otac u prevladavanju traume, zaključila je predstavljanje riječima: „Nije samo Goli otok oblikovao mog oca. Moj je otac prije Golog otoka čitao Majakovskog“.
U tom će duhu Klub-knjižara ove subote, 3. svibnja točno u podne u cafe-baru Scandal Express slaviti knjigu na „fešti od libri“ povodom otvorenja izloga Giardini 2 – posebno kurirane police s knjigama najrazličitijih žanrova koje u sebi sadržavaju trunku „skandala“, a za rasplesanu atmosferu bit će zadužen DJ kolektiv Samonikle u čijem su sastavu Ana Predan, Daria Morosin i Margherita Baggi.
Tutti e cinque sono candidati indipendenti, presenteranno i loro programmi il 7 maggio alla Comunità degli Italiani di Pola * Per quel che riguarda l’elezione del Consiglio cittadino, sono in totale 15 gli Italiani presenti nelle varie liste partitiche e civiche
Prvi svibanj nije samo praznik, već podsjetnik da dostojanstven rad i poštena plaća nisu privilegija, već temeljno pravo svakog čovjeka. Danas, kada mnogi građani jedva spajaju kraj s krajem, a umirovljenici preživljavaju s mirovinama koje ne prate rast troškova života, moramo jasno reći – ovakav sustav treba promjene. U Hrvatskoj i dalje svjedočimo niskim plaćama, nesigurnim oblicima rada i sve većem broju mladih koji svoju budućnost traže izvan zemlje, poručili su
Za svaki će se burger utrošiti 200 grama mesa, a kada u njih dodamo ostale sastojke, poput umaka, priloga ili slanine, ovisno o vrsti, pojedini burgeri težit će i po 600 grama. Ali, iako veličinom ispred standardnih, svi naši burgeri bit će ponuđeni po pristupačnoj cijeni
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
