Kultura

U DOMU HB OTVOREN 31. PULSKI SAJAM KNJIGA

Boris Dežulović: "Ako za nas nemirom uznemirene ne postoji mir, što postoji? Postoji sloboda"

Bend Ivezići i BooKowski pred okupljenim su ljubiteljima knjige izveli "Grad izobilja", čuvenu pjesmu kultnog pulskog punk benda Problemi, "Himnu rada“ Golih jaja te pjesmu KUD-a Idijoti "Kad sunce opet zađe" * U idućih deset dana, sve do 7. prosinca bit će održano gotovo 100 sajamskih programa


 
3 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

Bend Ivezići i BooKowski pred okupljenim su ljubiteljima knjige izveli "Grad izobilja", čuvenu pjesmu kultnog pulskog punk benda Problemi, "Himnu rada“ Golih jaja te pjesmu KUD-a Idijoti "Kad sunce opet zađe" * U idućih deset dana, sve do 7. prosinca bit će održano gotovo 100 sajamskih programa

'Nemir je u čovjeku. Glasovi. Događaji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz čovjeka u velikom gibanju, bruje zbivanja kao zvonjava. Čovjek je uznemiren trajno. I postoji duboko negdje u nama slika, zakopana, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne čuje ništa nego gdje-gdje klokotanje vode. To je vrijeme šutnje, kada se čovjek pere od nemira i roni u tišini'.

Ovu Krležinu pjesmu 'Nemir,' objavljenu prije točno 100 godina, u ljeto 1925. u Književnoj republic, časopisu koji je sam pokrenuo,  danas je ispred pulskog Doma HB-a  pročitao  književnik, novinar, feralovac Boris Dežulović prije nego što će, kao počasni gost, službeno otvoriti 31. Sa(nj)am knjiga u Istri.

"Želio bih živjeti u gradu izobilja..."

Za ovu priliku formirani bend Ivezići i BooKowski pred  okupljenim sugrađanima-ljubiteljima knjige izveli su "Grad izobilja", čuvenu pjesmu kultnog prvog pulskog punk benda Problemi, zatim "Himnu rada"  Golih jaja te pjesmu KUD-a Idijoti "Kad sunce opet zađe"

Temu sajma (Nemiri) u nadahnutom govoru povezao je s Ivom Andrićem, ali i čuvenim stihom Johnnyja Štulića: "Ili je nemir ili je strast". 

- Ako, pak, za nas nemirom uznemirene, ne postoji mir, što postoji? Postoji sloboda, sloboda svijeta i sloboda od svijeta. Ona njegova u najstrašnijem mogućem smislu uzeta - oslobođenost.

- I postoji ona njegova slika kako nas podsjeća naš suvremenik iz 1925.  godine, slika tiha kao svitanje na moru kada je sve sivo i kada se ne čuje ništa nego gdje-gdje klokotanje vode; to je vrijeme šutnje, kada se čovjek pere od nemira i roni u tišini, kazao je Dežulović, koji večeras u 19 sati u Crvenom salonu Doma HB predstavlja svoj novi roman "Tko je taj čovjek?".

Za ovu priliku formirani bend Ivezići i BooKowski pred okupljenim sugrađanima-ljubiteljima knjige izveli su "Grad izobilja", čuvenu pjesmu kultnog pulskog punk benda Problemi, zatim 'Himnu rada“ Golih jaja te pjesmu KUD-a Idijoti "Kad sunce opet zađe".

Prigodne kurtoazne govore održali su izaslanica ministrice kulture Nevena Tudor Perković, istarski župan Boris Miletić i pulski gradonačelnik Peđa Grbin, dok je direktorica Sajma knjiga  Magdalena Vodopija naglasila da je ovaj sajam posvećen velikom istarskom dizajneru i majstoru fotografije Alfiju Klariću.

- Naš grad je u vječnom nemiru. I mi smo su stalnim nemirima. Sajam je dijete svoga grada, od samih početaka nemiran, nastao u vatri kreativnosti 1995., dva mjeseca nakon završetka rata. Znamo da nemirne godine rađaju najbolje programe, a trudili smo se da i ove godine naše kreativne nemire ulijemo u naš program i da narednih deset dana pulski Sa(n)jam knjige u Istri bude naše utočište gdje će se  u susretima između autora i naše publike ponovno, bez sumnje, stvarati brojna nova prijateljstva“ kazala je Magdalena Vodopija.

U idućih deset dana, do one druge nedjelje 7. prosinca bit će održano gotovo 100 sajamskih programa, a u Pulu dolaze autori iz cijelog svijeta. Detalji programa mogu se pročitati OVDJE.

DANAS NA SAJMU

17:00 - DHB, Crveni salon: Nemiri Miroslava Krleža u poeziji, dramama i esejima / DJELA MIROSLAVA KRLEŽE (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga)

Sudjeluju: Miroslava Vučić, Helena Sablić Tomić, Boris Senker, Slaven Jurić, Ante Žužul, Livio Badurina, Aljoša Pužar

-------------

18:00 - DHB, Crveni salon, Debitanti/ce trče prvi krug

Gabrijela Rukelj Kraškovič: U KUĆI I U VRTU BILO JE MNOGO CVIJEĆA (iz arhive ili dok je život bio cvijeće) (OceanMore)

-------------

19:00 - DHB, Crveni salon, Boris Dežulović: TKO JE TAJ ČOVJEK?: Izvještaj o jednoj mogućnosti (Ex Libris)

Sudjeluju: Boris Dežulović, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke

-------------

21:00 - Sveta Srca, izložba SAJAM NA OKO (1995. - 2025.), autor koncepta i postava: Mauricio Ferlin


Nastavite čitati

Istra
 

Bastijanić: "Dragi naši čelnici imate dvije opcije - da kušate i dalje kašu koju su vam skuhali vaši ili da se pridružite nama, vašem narodu i da zajedno zaustavimo kamione koji iz Gospića voze smeće u Koromačno"

Kaštijun je „rodio“ spalionicu otpada u Koromačnu i to pred više od 20 godina.“Babice„ su bili Jakovčić, Miletić, Demetlika i ostala klika. Rockwool je „rodio“ čisti plavi dim u lugu i okolici a „babice“ su bili Jakovčić, Ružić, Miletić, Demetlika, Škopac & company

Istra
 

Nije slučajno poznati istarski speleolog otvorio na litici iznad Pazinske jame - multimedijalan prostor

U Pazinsku su jamu 30-ih godina prošlog stoljeća bacili markirane jegulje. Više ih je isplivalo na izvoru Raše, a nešto ih je bilo u dolini Mirne. Sve je povezano, kaže Legović * 'Od 1986. zaštitili smo četiri jame kao spomenike prirode, među kojima Markovu jamu s najvećom kolonijom šišmiša u Istri, dok je Pincinova jama stanište endemične i najstarije od sedam vrsti čovječjih ribica, koja se prva odvojila iz spleta Dinarida' * Nije slučajno u novoj galeriji i izložba Branka Gulina 'Oslobodioci Istre'

Istra
 

Gracijano Cerin jedne je noći 1957. godine pješke preko Ćićarije otišao na Zapad. "Račja Vas je tad imela 600 ljudi, dva bara, školu i zadrugu! Danas ni nič!"

Osim njega koji je otišao u Nicu, i sestra i brat otišli na drugi kraj svijeta; on u Kanadu, a ona čak u Australiju. No, sestra se s obitelji nedavno vratila u Račju Vas pa njegova ruka, dok nam priča o selu, od radosti često poleti u smjeru njene kuće. Lijepo su djetinjstvo imali u rodnom mjestu, prisjeća se, ali i teško. Radilo se puno. "Smo hodili u Slaveniju palit ugljen"

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.